ZAGREB, 18. siječnja (Hina)- U Jadranu već dugo ne živi niti jedna sredozemna medvjedica, a da se ta, u svijetu rijetka, životinja vrati u naše more, potrebno je dva do tri desetljeća pripremati ekološki sustav, ističe hrvatski zoolog
Robert Kakarigi.
ZAGREB, 18. siječnja (Hina)- U Jadranu već dugo ne živi niti jedna
sredozemna medvjedica, a da se ta, u svijetu rijetka, životinja
vrati u naše more, potrebno je dva do tri desetljeća pripremati
ekološki sustav, ističe hrvatski zoolog Robert Kakarigi. #L#
Kakarigi navodi da postoje zapisi koji dokazuju da je u Hrvatskoj,
od Istre do Dubrovnika između dvaju svjetskih ratova obitavala
sredozemna medvjedica i da su postojale rigorozne kazne za one koji
bi naudili toj životinji.
U cijelom svijetu ima samo 400 sredozemnih medvjedica (lat.
Monachus monachus), a u Jadran medvjedice navraćaju povremeno.
Kakarigi predlaže da ta životinja postane simbolom zaštite cijelog
Jadrana - ili, kako kaže, "stjegonoša zaštite Jadrana", na isti
način kao što su panda ili bengalski tigar simboli zaštite čitavih
ekoloških sustava.
Zaštitom te najugroženije vrste, sredozemne medvjedice, oporavio
bi se čitav ekološki sustav Jadrana. Zaštita bi se trebala
provoditi stvaranjem novih nacionalnih parkova i zaštićenih
područja, bez ribolova i brodarica, uz poribljavanje mora. Nakon
što bi se tako nekoliko desetljeća pripremao ekološki sustav
Jadrana, sredozemna medvjedica mogla bi ponovno doći i to iz Grčke
ili Turske. Na isti način kako sada Hrvatska Francuskoj daje svoje
medvjede za obnovu staništa, rekao je Kakarigi.
Naveo je da je hrvatski Jadran malo more i da već sada postoji
problem ispuštanja otpadnih voda s brodova koji dolaze iz drugih
mora i sa sobom donose ličinke organizama koji nisu autohtoni za
Jadran.
Kakarigi upozorava i na problem ugibanja tuljana na europskim
obalama Atlantika. Tako je samo prošle godine na tim obalama, zbog
zaraze smrtonosnim PDV-virusom (virus štenećaka tuljana), uginulo
21.000 tuljana. Posebno zabrinjava mogućnost širenja mutanta
virusa na sredozemnu medvjedicu, što bi njezinu kritično malu
populaciju moglo izbrisati s lica Zemlje, ističe Kakarigi.
Robert Kakarigi večeras će u kulturnom centru Kaptol održati
predavanje "SOS za tuljane europskog Atlantika", a nakon
predavanja bit će prikazan i njegov dokumentarni film "Priroda
Emirata", koji je lani bio nominiran na 11. filmskom festivalu
Jules Verne u Parizu. Film govori o porastu umiranja koraljnih
grebena zbog klimatskih promjena, globalnog zatopljenja.
Kakarigi je bio asistent u Cousteuvoj ekspediciji Plavi Dunav nakon
čega se odlučio za studij zoologije koji je završio na londonskom
sveučilištu.
(Hina) bma sšh