ZAGREB, 16. siječnja (Hina) - Prijedlog izmjena Zakona o investicijskim fondovima (IF-ovima) koji je donesen na jučerašnjoj sjednici Vlade i upućen u saborsku proceduru mogao bi imati nesagledive posljedice na razvoj domaćeg tržišta
kapitala, ocjenjuju u Dom fonda.
ZAGREB, 16. siječnja (Hina) - Prijedlog izmjena Zakona o
investicijskim fondovima (IF-ovima) koji je donesen na jučerašnjoj
sjednici Vlade i upućen u saborsku proceduru mogao bi imati
nesagledive posljedice na razvoj domaćeg tržišta kapitala,
ocjenjuju u Dom fonda.#L#
Vlada je Saboru predložila izmjene Zakona kojima ograničava
ulaganja ZIF-ova, koji su nastali iz bivših PIF-ova, na samo pet
posto vrijednosnih papira jednog izdavatelja, odnosno 10 posto ako
udio fonda ne prelazi 40 posto portfelja jednog izdavatelja.
Fondovi će zbog toga u roku od godine dana morati prodati svoje
većinske pakete u tvrtkama.
Vlada se na izmjene odlučila, rečeno je jučer na sjednici, jer su
fondovi loši većinski vlasnici tvrtki koje treba restrukturirati.
Također, vodstvima fondova u Vladi zamjeraju da su novac izvlačili
iz poduzeća koja su imali u vlasništvu te da su upravama tvrtki
isplaćivali velike plaće, uz milijune kuna godišnjih nagrada, iako
su tvrtke poslovale s gubitkom. Time su, smatraju u Vladi, vlasnici
udjela u fondovima, a to su ratni stradalnici, gubili na
vrijednosti svoga vlasništva.
U Dom fondu pak drže kako se predložene promjene Zakona svode na
ponovno uvođenje ograničenja ulaganja, odnosno postotka
vlasničkog udjela u pojedinom društvu, čime se pokušavaju uvesti
ista ograničenja koja su vrijedila za privatizacijske
investicijske fondove (PIF-ove), a koja su ukinuta izmjenama i
dopunama Zakona o investicijskim fondovima koji je izglasan krajem
2001. godine.
U Upravi Dom fonda, najvećeg hrvatskog investicijskog fonda, koji
je početkom prošle godine transformiran u zatvoreni investicijski
fond (ZIF) i iste godine uvršten u Prvu kotaciju na Varaždinskoj
burzi, smatraju da će novi zakon, bude li izglasan, nanijeti veliku
štetu ne samo domaćim investicijskim fondovima već i tržištu
kapitala u cjelini.
Pritom bi najveću štetu pretrpio upravo Dom fond kao najveći ZIF,
jer bi se brzom rasprodajom dijela imovine dramatično srušile
cijene dionica, a time i obezvrijedila i vrijednost brojnih
portfelja dioničkih društava. Štetu bi uz više od 100 tisuća
dioničara pretrpjela i sama društva od kojih većina provodi
programe restrukturiranja i financijske konsolidacije, kažu u Dom
fondu. Gubitak bi ostvarili i mirovinski fondovi koji ulažu u Dom
fond, budući je uvrštenje u Prvu kotaciju bio jedan od preduvjeta za
ulaganje mirovinskih fondova u IF-ove.
U Dom fondu su mišljenja kako se najnovija inicijativa temelji na
dvije netočne postavke: na potrebi usaglašavanja domaćih zakona s
regulativama EU te teze da su fondovi loši gospodari. Premda je
potvrđeno da su u najvećem broju portfeljnih društava IF-ovi
proveli kvalitetne i održive programe restrukturiranja i tako
spasili brojna poduzeća, IF-ovi su redovito prozivani kao
"otimači" imovine i novca, kazali su u Dom fondu. Jednako tako,
tvrde iz ZIF-a Dom, pravna regulativa EU ne propisuje takva
ograničenja visine ulaganja za IF-ove, kao što ne stoji tvrdnja da
se upravo novim izmjenama štite interesi dioničara tj. stradalnika
Domovinskog rata. Nadalje, kažu u Dom fondu, u Hrvatskoj se upravo
zbog restriktivne politike ulaganja nisu osnivali novi ZIF-ovi,
već gotovo isključivo IF-ovi, čiji se broj povećao prošle godine.
Zbog svega navedenog, u Dom fondu smatraju kako bi bilo dobro kada
bi se provela objektivna i nepristrana analiza uspješnosti
poslovanja društava u vlasništvu države i ZIF-ova.
(Hina) tp ds