ZAGREB, 17. siječnja (Hina) - ZAGREB - Premijeri Italije, Mađarske, Slovenije i Hrvatske sastat će se u petak u Zagrebu kako bi razmotrili sve aspekte regionalne suradnje, od gospodarskih do obrambenih. Premijeri Silvio Berlusconi,
Peter Medgyessy, Anton Rop i Ivica Račan, kako se neslužbeno doznaje, na sastanku će razmotriti niz pitanja od suradnje na području obrane odnosno operacija održavanja mira, preko infrastrukturnih projekata do jačanja trgovinskih odnosa. Na dnevnom redu zagrebačkog sastanka Kvadrilaterale, trebala bi se naći i pitanja zaštite manjina, kao i zaštite okoliša te suradnja na području kulture, obrazovanja i znanstvenih istraživanja. Četvorica premijera bavit će se i suradnjom u borbi protiv organiziranog kriminala. Susret će biti prilika i da Italija, kao jedina članica Europske unije, izrazi potporu pristupu okupljenih zemalja euroatlantskim integracijama. Predsjednici vlada Hrvatske i Slovenije, Ivica Račan i Antun Rop, sastanak će iskoristiti i za svoj prvi bilateralni susret na kojem će, kako se očekuje, razgovarati o otvorenim pitanjima koja opterećuju odnose dviju zemalja kao što su rješavanje granica, slovenska ratifikacija sporazuma o nuklearci Krško i dug Ljubljanske banke hrvatskim građanima.
ZAGREB, 17. siječnja (Hina) -
ZAGREB - Premijeri Italije, Mađarske, Slovenije i Hrvatske sastat
će se u petak u Zagrebu kako bi razmotrili sve aspekte regionalne
suradnje, od gospodarskih do obrambenih. Premijeri Silvio
Berlusconi, Peter Medgyessy, Anton Rop i Ivica Račan, kako se
neslužbeno doznaje, na sastanku će razmotriti niz pitanja od
suradnje na području obrane odnosno operacija održavanja mira,
preko infrastrukturnih projekata do jačanja trgovinskih odnosa.
Na dnevnom redu zagrebačkog sastanka Kvadrilaterale, trebala bi se
naći i pitanja zaštite manjina, kao i zaštite okoliša te suradnja na
području kulture, obrazovanja i znanstvenih istraživanja.
Četvorica premijera bavit će se i suradnjom u borbi protiv
organiziranog kriminala. Susret će biti prilika i da Italija, kao
jedina članica Europske unije, izrazi potporu pristupu okupljenih
zemalja euroatlantskim integracijama.
Predsjednici vlada Hrvatske i Slovenije, Ivica Račan i Antun Rop,
sastanak će iskoristiti i za svoj prvi bilateralni susret na kojem
će, kako se očekuje, razgovarati o otvorenim pitanjima koja
opterećuju odnose dviju zemalja kao što su rješavanje granica,
slovenska ratifikacija sporazuma o nuklearci Krško i dug
Ljubljanske banke hrvatskim građanima.
ZAGREB - Hrvatska Vlada službeni zahtjev za punopravno članstvo u
Europskoj uniji podnijet će, gotovo je sigurno, 25. veljače,
objavio je "Vjesnik" u svojem izdanju od petka. Pozivajući se na
neimenovane diplomatske izvore, "Vjesnik" navodi da se taj datum
može očekivati s 99-postotnom sigurnošću. "Iako se razmatralo
nekoliko datuma, 99 posto ćemo odabrati 25. veljače", kazali su za
"Vjesnik" hrvatski diplomatski izvori. Objašnjavajući proceduru
koja će potom uslijediti, list navodi da će, kad se zahtjev u
Bruxellesu i službeno uruči, grčko predsjedništvo o tomu
obavijestiti tijela EU, koja se moraju očitovati o aplikaciji.
Službeno očitovanje EU o hrvatskoj aplikaciji ove godine ne treba
očekivati zbog proceduralnih razloga, navodi list uz objašnjenje
da razmatranje takvih zahtjeva obično traje oko godinu dana.
Iako se predstavnici hrvatskih vlasti nadaju da bi Hrvatska u EU
mogla ući u idućem krugu proširenja zajedno s Bugarskom i
Rumunjskom, koji se očekuje 2007., "Vjesnik" na kraju navodi da se
opreznije procjene hrvatskih izgleda kreću između 2008. i 2012.
godine.
LJUBLJANA - Slovenski premijer Anton Rop izjavio je u četvrtak da
njegova vlada namjerava referendume za ulazak u Europsku uniju i
NATO savez raspisati 23. ožujka, prije potpisivanja protokola s
NATO savezom i ugovora o pridruživanju s EU. Bit će to, pojasnio je
Rop nakon sastanka tzv. euroatlantske koordinacije, savjetodavni
referendumi, a ne obvezujući referendumi na osnovi ustavnog
zakona, kako je to predlagala oporba. Rop je pozvao opozicijske
stranke da do kraja tjedna podrže vladu u odluci o raspisivanju
referenduma. Predsjendik socijaldemokrata (SDS) i nekadašnji
ministar obrane Janez Janša smatra da odluka vlade nije dobra i ne
isključuje da će nakon spomenutog referenduma biti potrebno
raspisati i obvezujuće načine izjašnjavanja birača. Istraživanja
javnog mnijenja govore da je uspjeh referenduma o ulasku u EU u
Sloveniji zajamčen, no problem je preniska potpora ulasku u NATO.
BEOGRAD - Ustavna komisija za izradu zakona o provođenju Ustavne
povelje zajednice Srbije i Crne Gore, u petak je odlučila da oba
akta nove zajednice trebaju biti usvojena u republičkim
parlamentima, a potom i u Saveznoj skupštini, natpolovičnom
većinom od ukupnog broja zastupnika. Pitanje raspolaganja imovinom
Vojske Jugoslavije riješit će posebna komisija, koja će o tome
donijeti posebni zakon, kojim će regulirati da li će vlasnik
dosadašnje vojne imovine biti buduća državna zajednica ili njezine
članice Srbija i Crna Gora.
Ranijom odlukom, odlučeno je da će buduću zajednicu u međunarodnim
odnosima, u funkciji fiskalnog agenta, do daljnjega, do formiranja
Savjeta ministara (buduće zajedničke vlade) predstavljati Savezno
ministarstvo za ekonomske odnose s inozemstvom, te da će Narodna
banka Jugoslavije nastaviti s radom do njezine transformacije u
Narodnu banku Srbije, a sadašnji Zakon o narodnoj banci SRJ, kako je
to izjavio guverner Mlađan Dinkić, bit će preuzet kao republički
zakon.
BEOGRAD - Članovi Ustavne komisije usvojili su većinom glasova u
četvrtak kasno navečer, nakon gotovo 12 sati zasjedanja, Zakon o
provođenju Ustavne povelje zajednice Srbije i Crne Gore. Sada je
preostalo - kako je to novinarima izjavio član Komisije i
predsjednik Vijeća građana Savezne skupštine Dragoljub Mićunović -
dovršiti još neke tehničke detalje Zakona, nakon čega će on u petak
ili subotu biti upućen parlamentima na izjašnjavanje. Nakon
usvajanja Zakona i Ustavne povelje u parlamentima Srbije, Crne Gore
i Saveznoj skupštini, kazao je Mićunović, predstoje izbori za novi
parlament buduće zajednice, Savjet ministara, kao i izbor
predsjednika nove države.
BAGDAD - Prazni topnički projektili koje su u četvrtak u Iraku
pronašli UN-ovi inspektori zapravo su neupotrebljive stare granate
i nisu ni u kakvoj vezi s oružjem za masovno uništenje, rekao je
jedan visoki irački dužnosnik opovrgavajući da je riječ o kemijskim
bojevim glavama. "To su samo topničke granate uvezene 1986.,
zastarjele su i više ih se ne može koristiti. Zastarjele su već
najmanje sedam godina", rekao je general Hossam Mohamed Amine
novinarima u ministarstvu za informiranje u Bagdadu. General, šef
iračkog tijela za suradnju s inspektorima, rekao je da su granate
"zaboravljene" u jednom skladištu i da su se nalazile u
"zapečaćenim sanducima". "To nije ni kemijsko ni biološko oružje.
To su prazne glave granata (...) Zaboravljene su bez namjere da ih
se koristi", rekao je.
UJEDINJENI NARODI - Glavni tajnik Ujedinjenih Naroda Kofi Annan
razgovarao je u četvrtak s venezuelanskim predsjednikom Hugom
Chavezom o krizi u njegovoj zemlji, kao i o načinu na koji UN može
pomoći njezinom mirnom rješenju, rekao je glasnogovornik UN-a u New
Yorku. "Glavni tajnik je ponovio svoju zabrinutost stanjem i
naglasio potrebu poduzimanja daljnjih koraka u skladu s ustavom i
uz poštivanje demokratskih načela, pravde i ljudskih prava", rekao
je glasnogovornik u priopćenju. "Problem upravljanja zemljom traži
zajednički napor svih strana kako bi se smanjile napetosti. To je
proces u kojem može pomoći međunarodna zajednica." Štrajk kojeg
organizira venezuelanska oporba već drugi mjesec paralizira
venezuelansko gospodarstvo i sprječava izvoz nafte, glavni izvor
prihoda te zemlje.
BEOGRAD - Jugoslavenska vlada uputila je u četvrtak saveznom
parlamentu prijedlog zakona o potvrđivanju ugovora o dvojnom
državljanstvu između SR Jugoslavije i Bosne i Hercegovine,
potpisanog u listopadu prošle godine. Prema tom ugovoru, koji je
naišao na oštre kritike dijela vlasti u Sarajevu, jugoslavenski
državljani mogu stjecati i državljanstvo BiH, kao što državljani
BiH mogu dobiti jugoslavensko državljanstvo, dok oba državljanstva
- oni koji su već dvojni državljani - mogu i zadržati.
WASHINGTON - Američki predsjednik George W. Bush usprotivio se
davanju prednosti manjinama kod prijama na sveučilište i namjerava
u četvrtak u pismu američkom Vrhovnom sudu tražiti da takvu praksu
Michiganskog sveučilišta proglasi neustavnom. "Snažno podupirem
raznolikost svake vrsti, uključujući rasnu u visokom obrazovanju",
rekao je on. "Ali, metoda koju rabi Sveučilište Michigan kako bi
postigla ovaj važni cilj je temeljno pogrešna. U biti, michiganska
politika svodi se na sustav kvota koji nepravedno nagrađuje ili
kažnjava buduće studente samo temeljem njihove rase".
Na Michiganskom sveučilištu studenti manjinskih skupina, crnci,
Hispanoamerikanci i Indijanci, dobivaju pri prijamu ekstra bodove,
što je često dovoljno da budu primljeni na studij bez obzira na
prethodne ocjene u školi ili rezultate prijamnog ispita.
Bush je predložio rasno neutralan način poticanja prijama kakav je
on primjenjivao dok je bio guverner Texasa. Prema tome programu 10
posto najuspješnijih učenika u svakoj teksaškoj srednjoj školi su
imali zajamčeno mjesto na državnom sveučilištu.
BELO HORIZONTE - Najmanje 18 osoba, među kojima i šest članova jedne
obitelji, poginulo je u četvrtak u poplavama i klizanjima tla koje
su izazvale jake kiše u središnjem dijelu Brazila. Poplave su bez
doma ostavile oko 6 tisuća, pet se osoba smatra nestavima, a u
bolnicama je još najmanje 70 ozlijeđenih stanovnika brazilske
države Minas Gerais i njenog glavnog grada Belo Horizonte. Vlasti u
Belo Horizonteu potvrdile su da je u poplavi i klizanju tla uništeno
oko 2.500 domova, a u tom te u još devet gradova u toj regiji
proglašeno je stanje elementarne nepogode.
WASHINGTON - Američki predsjednik George W. Bush predložio je u
četvrtak da se ograniče odštete za nesavjesno liječenje, rekavši da
američki zdravstveni sustav opterećuju pretjerani tužbeni
zahtjevi. Kazao je da će pozvati Kongres da donese zakon o
ograničenju odštete za nanesenu bol i patnju na 250 tisuća dolara te
da ograniči kaznene odštete. Bush je, naveden multimilijunskim
odštetama koje dosuđuju porote, ograničavanje odgovornosti
liječnika predložio američkom Kongresu već prošloga ljeta.
Predstavnički dom je zakon prihvatio, ali Senat, u kojem su tada u
većini bili demokrati, nije.
LJUBLJANA - Slovenska Vlada u četvrtak je donijela odluku kojom je
praktično zamrznula cijene pod svojom kontrolom u prva četiri
mjeseca ove godine. Riječ je o cijenama energije i komunalnim
uslugama, a promijenjena je i uredba o načinu formiranja cijena
naftnih derivata. Kako su nakon redovne sjednice Vlade na
konferenciji za novinare izjavili ministrica gospodarstva Tea
Petrin i ministar financija Dušan Mramor, zbog odricanja od dijela
trošarina na naftne derivate, a u cilju zadržavanja njihovih
cijena, u državnom će proračunu nastati neplanirani ispad od oko 30
milijuna eura. Mjera je donesena kako bi se postigao glavni
makroekonomski cilj Ropove vlade u ovoj godini, a to je smanjenje
inflacije koja je lani u prosjeku iznosila 7,5 posto.
UJEDINJENI NARODI - Glavni tajnik UN-a Kofi Annan u četvrtak je u
svom izvješću Vijeću sigurnosti preporučio šestomjesečno
produljenje mandata Promatračke misije UN-a u Gruziji. Misija UN-
a, koja trenutačno broji 114 vojnih promatrača, nalazi se u Gruziji
od srpnja 1993. kako bi nadzirala sukob između središnjih vlasti te
bivše sovjetske republike i njezine otcijepljene sjeverne
pokrajine Abhazije. Sadašnji mandat misije ističe 31. siječnja.
Annan u izvješću ocjenjuje kako sukobljene strane "još uvijek nisu
spremne za pregovore".
CAPE CANAVERAL - Prvi izraelski astronaut Ilan Ramon poletio je u
četvrtak space shuttleom Columbia u zemljinu orbitu zajedno s još
šestoricom američkih astronauta s kojima će dijeliti 16-dnevnu
znanstvenu misiju. Astronaut John Ramon pukovnik je i borbeni pilot
u izraelskom ratnom zrakoplovstvu. U Izraelu ga slave kao Johna
Glenna nacije, a njegova misija tim više dobija na značenju što je
sin preživjeloga logoraša iz koncentracijskog logora Auschwitz.
"Za tu generaciju, priča time zatvara puni krug. Ono što je John
Glenn učinio za Amerikance, pukovnik Ramon čini za Izraelce i sve
preživjele žrtve holokausta i njihove potomke", rekao je izraelski
veleposlanik u SAD Daniel Ayalon.
MOSKVA - Ruski izaslanik otputovao je u četvrtak iz Moskve za
Sjevernu Koreju, izrazivši optimizam u pogledu uspjeha svoje
delikatne misije koja treba pridonijeti razrješenju nuklearnog
spora između Pjongjanga i Washingtona. Zamjenik ministra vanjskih
poslova Aleksandar Losjukov, glavni ruski diplomatski stručnjak za
Aziju, istodobno je naglasio kako ne očekuje da će u cijelosti
riješiti krizu. On će pokušati uvjeriti režim u Pjojgjangu da
odustane od nedavno reaktiviranog nuklearnog programa i vrati se u
sporazum o neširenju nuklearnog oružja.
BERLIN - Njemački ministar obrane Peter Struck rekao je u četvrtak
kako ne može zamisliti da bi Njemačka u Vijeću sigurnosti UN-a
glasovala za rat protiv Iraka. "Konačna odluka može se donijeti tek
kada bude jasno na što se glasovanje odnosi, no 'da' više nije
zamislivo", rekao je Struck za njemački tisak. Njemačka je od 1.
siječnja nestalna članica VS UN-a na dvije godine. Vijećem će
predsjedati u veljači. U eventualnom glasovanju o korištenju sile
protiv Iraka može se suzdržati ili se sili usprotiviti, no nema
pravo veta, koje ima samo pet stalnih članica.
WASHINGTON - Sve zemlje azijsko-pacifičke regije suglasne su sa
Sjedinjenim Državama da Korejski poluotok mora biti slobodan od
atomskog poružja, rekao je u četvrtak glasnogovornik State
Departmenta Richard Boucher. On je kazao kako su razgovori koje u
Aziji vodi pomoćnik američkog državnog tajnika James Kelly "vrlo
važan dio rada na diplomatskom rješenju uklanjanja nuklearnog
programa Sjeverne Koreje".
UJEDINJENI NARODI - Glavni tajnik Ujedinjenih Naroda Kofi Annan
pozvao je u četvrtak skupinu G-77, koju čine zemlje u razvoju i
Kina, da se usmjere na razvitak i globalizaciju. Na svečanosti u
sjedištu UN-a u New Yorku, na kojoj je predsjedanje skupinom, koju
čini 133 zemlje, od Venezuele preuzeo Maroko, Annan je rekao da se
to događa u vrijeme puno izazova. On je spomenuo migraciju koja
obuhvaća stotine milijuna ljudi te zahtijeva usku suradnju
razvijenih i zemalja u razvoju kako bi se bolje zaštitila prava
migranata, zaštitili izbjeglice te bolje spoznao potencijal
migracija kako za migrante tako i za zemlje kroz koje prolaze i
zemlje u koje dolaze.
(Hina) rub