BADINTERU POČASNI DOKTORAT ZAGREBAČKOG SVEUČILIŠTA

ZAGREB, 16. siječnja (Hina) - Postupak dodjele počasnoga doktorata nekadašnjem predsjedniku Arbitražne komisije Europske zajednice Robertu Badinteru pokrenut je na prekjučerašnjoj sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu, potvrđeno je danas u Rektoratu.#L# Badinter je "svojim radovima i aktivnošću značajno pridonio borbi za pravnu kulturu, demokraciju i zaštitu ljudskih prava, a posebice je zadužio Republiku Hrvatsku u njezinoj borbi za samostalnost, u obrani od velikosrpskih presizanja te za međunarodno priznanje", kaže se u prijedlogu za dodjelu doktorata. Prvi put je prijedlog spomenut na sjednici Senata u studenom prošle godine, a na sjednici od 14. siječnja rektorica je imenovala povjerenstvo koje treba pripremiti izvješće za stjecanje počasnog doktorata, rekla je Hini akademska tajnica Sveučilišta Olga Šarlog Bavoljak. Datum dodjele još nije poznat i treba ga dogovoriti s gospodinom Badinterom, a do sada su se svečanosti najčešće priređivale u svibnju ili lipnju, rečeno je. Po izvorima iz Rektorata, ideja za počasni doktorat potekla je iz skupine sveučilišnih nastavnika ustavnog prava Pravnog fakulteta i Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Aktualni senator francuske Skupštine i počasni profesor Robert Badinter za Hrvatsku je osobito značajan kao predsjednik Arbitražne komisije Europske zajednice utemeljene na Konferenciji o Jugoslaviji. U jeku napada na Hrvatsku, 26. rujna 1991., on je izjavio kako se jugoslavenska kriza može riješiti samo pravno. "Korištenje sile mora biti u cijelosti odbačeno. Ostaje dakle pravni, što znači diplomatski put, pregovori i sporazum između svih strana, koji je u skladu s načelima priznatim od Europske zajednice", objasnio je Badinter. Komisije je 1. studenoga donijela mišljenja da je Jugoslavija u procesu raspada, što je pobilo teze da su u Hrvatskoj i Sloveniji na djelu secesije. Dana 11. siječnja 1992. Komisija je zaključila da u nedostatku drukčijeg sporazuma između novih država, bivših jugoslavenskih republika, republičke granice automatski postaju međunarodne granice zaštićene međunarodnim pravom. Badinter je rođen 1928., nakon diplome na Filozofskom fakultetu (Sorbonne 1947.) i Pravnog fakulteta 1948., magistrirao je na Sveučilištu Columbia u SAD-u te nakon doktorata pravnih znanosti započeo je paralelno uspješno dvije profesije - akademsku i odvjetničku. Bio je profesor prava na više francuskih sveučilišta. Napisao je desetak knjiga iz područja kaznenoga i ustavnog prava, političke teorije, penologije i sociologije te velik broj znanstvenih i stručnih članaka u časopisima i tisku. Kao odvjetnik branio je osuđenike na smrt. Francuska skupština ukinula je 1982. smrtnu kaznu zakonom koji je godinu prije toga predložio ministar Badinter. Član je Socijalističke partije i bio je usko vezan za politiku francuskog predsjednika F. Mitteranda. (Hina) iluc mc