NJ 15. I. DPA: VRIJEME PREDMET SPORA U RATA PROTIV IRAKA

NJEMAČKA DPA 15. I. 2003. Spor oko vremena - kada počinje odbrojavanje za rat protiv Iraka? "Kada je u pitanju Irak, svi govore o vremenu. I postaje jasno da politički satovi u Americi drugačije mjere vrijeme nego oni u Europi. 'Vrijeme ističe za Sadama Huseina', prijeti naizgled nestrpljivi američki predsjednik George W. Bush. Njemački kancelar Gerhard Schroeder želi pak više vremena za kontrole oružja i ni u kom slučaju nije usamljen u takvom stajalištu. Sve se vrti oko datuma: 27. siječnja inspektori UN za oružje moraju podnijeti prvo opsežno izvješće o kontrolama oružja u Iraku. Američki jastrebovi smatraju taj datum početkom odbrojavanja za izdavanje zapovijedi o otvaranju oružane vatre. No, rezolucija UN br. 1441, kojom je Bagdad suočen s izborom između 'razoručanja ili napada', ne nudi osnovu za takvu žurbu. Već 8. studenog prošle godine, kada je 15 članica Vijeća sigurnosti UN jednoglasno usvojilo spomenuti dokument, dvojica glavnih inspektora UN Hans Blix i Nohammed el Baradei jasno su dali do znanja da bi potraga za oružjem za masovno uništenje mogla nesumnjivo potrajati dulje od godinu dana. Aktualni dojam da je taj rok novost odnosno iznenađenje ni u kom slučaju ne svjedoči o kvaliteti određenih medija. Iako je izvješće inspektora UN za oružje, koje bi trebalo biti podneseno do 27. siječnja, izuzetno važno, ono ne predstavlja posljednju ocjenu o (ne)uspjehu njihove potrage, kao što se sada na mnogo strana prikazuje. Odluka o datumu završetka inspekcija nije usvojena - bar ne u Ujdinjenim narodima. Blix i El Baradei trebali bi najmanje u vremenskom razmaku od tri mjeseca podnositi izvješća o tijeku potrage za nedopuštenim oružjem u Iraku, glasila je uputa Vijeća sigurnosti UN, namijenjena inspektorima. Njihova zadaća i jest da do 27. ne samo kažu kako stvari stoje već i što valja činiti u mjesecima koji slijede. Blix, koji sa zabrinutošću prati ubrzavanje američkih priprema za rat, sasvim je svjesno 9. siječnja pred Vijećem sigurnosti UN ponovno skrenuo pozornost na okvirne vremenske uvjete svoje misije. I jasno konstatirao sljedeće: sve dok su aktivnosti ograničene na podnošenje normalnih kvartalnih i privremenih izvješća, to znači da 'nismo pronašli oružje iz kojeg još izlazi dim'. Tek će hitno i izvanredno obraćanje inspektora Vijeću sigurnosti biti znak da su pronašli dokaze o skrivenom oružju za masovno uništenje odnosno da Iračani ozbiljno ometaju inspekcije. Pritom je Blixu jasno da nalaz 'ništa nije pronađeno' ni u kom slučaju nije 'jamstvo da ničeg nema'. O tome će Blix i El Baradei ovog vikenda u Bagdadu razgovarati s iračkim vodstvom. Sa sobom će u prtljazi ponijeti dug katalog pitanja. Ta se pitanja odnose na iračko izvješće o naoružanju, objavljeno na 12 tisuća stranica, te na otkrića iz UN-ove potrage za oružjem u godinama do 1998. No, Blix namjerava u prvom redu jasno dati do znanja Sadamu Huseinu da toleriranje inspektora nije samo po sebi dovoljno da spere s Iraka sve grijehe: 'Osoba optužena za posjedovanje ilegalnog oružja može biti oslobođena krivnje na temelju nedostatka dokaza. No, država koja je već upotrijebila takvo oružje mora podastrti solidne dokaze da ih više ne posjeduje ili predati preostale zalihe tog oružja radi njegova kontroliranog uništenja'. U utorak je glavni tajnik UN Kofi Annan ponovno jasno naznačio da to nije moguće postići preko noći. Pitanje hoće li biti pokrenuta vojna akcija protiv Iraka i kada trenutno nije aktualno, istaknuo je Annan. Američki predsjednik Bush istog je dana kontrirao: 'Puna mi je kapa igrica i manevara zavaravanja - eto što mislim o tim vremenskim planovima'. Istodobno su SAD nastavile gomilanje svoje invazione vojske u Perzijskom zaljevu, što, doduše, može i pomoći inspektorima UN. Sadam Husein treba samo pogledati preko svojih granica - odmah će uočiti da je situacija vrlo ozbiljna, kazao je Blix nekoliko dana uoči odlaska u Bagdad. No, razboriti Šveđanin preporučio je onima koji se previše žure da naprave jednostavnu računicu: angažman oko 250 inspektora za oružje u Iraku stajat će godišnje 80 milijuna dolara, koje - uz sve ostalo - mora namaknuti sam Irak. Vojna pak invazija 'neće stajati samo 100 milijardi dolara već će odnijeti i mnoge ljudske živote'", prenosi Thomas Burmeister na kraju priloga.