GB-E-IQ-haag-Glasila/mediji-Politika-Sudovi bbc-15.I. tisak BRITANSKI RADIO - BBC15. I. 2003.TisakBritanskoj strani sa stranica The Guardiana stiže upozorenje. Profesor pravnih nauka Phillip Sands upozorava na ovlasti Međunarodnog
kaznenog suda i primjećuje da bi u slučaju da Britanija u Iraku primjeni silu, sud u Haagu mogao imati jurisdikciju nad britanskim državljanima, vojnicima i njihovim političkim vođama ali ne i nad, kako kaže Sands, glavnim protagonistima rata, Amerikancima i Iračanima. Nagovještaj onoga što bi se moglo dogoditi, primjećuje Sands, mogao se naslutiti tijekom sukoba na Kosovu kada je NATO poduzeo akcije koje bi mnogi nazvali ratnim zločinima: bombardiranje civilnih ciljeva poput zgrade Radio-televizije Srbije, napadi na nebranjene objekte bez vojne namjene. Tužiteljica haaškog Tribunala povela je tim povodom preliminarnu istragu koja, istina, nije dovela do podizanja optužnica ali je nagovijestila moguću ulogu nezavisne međunarodne kaznene istrage. Time je Britaniji stavljeno do znanja da razmatrajući pokretanje vojne akcije mora voditi računa i o pravnim rizicima što je, zaključuje Phillip Sands u Independentu, briga koja ne mori američke saveznike Londona.
BRITANSKI RADIO - BBC
15. I. 2003.
Tisak
Britanskoj strani sa stranica The Guardiana stiže upozorenje.
Profesor pravnih nauka Phillip Sands upozorava na ovlasti
Međunarodnog kaznenog suda i primjećuje da bi u slučaju da
Britanija u Iraku primjeni silu, sud u Haagu mogao imati
jurisdikciju nad britanskim državljanima, vojnicima i njihovim
političkim vođama ali ne i nad, kako kaže Sands, glavnim
protagonistima rata, Amerikancima i Iračanima. Nagovještaj onoga
što bi se moglo dogoditi, primjećuje Sands, mogao se naslutiti
tijekom sukoba na Kosovu kada je NATO poduzeo akcije koje bi mnogi
nazvali ratnim zločinima: bombardiranje civilnih ciljeva poput
zgrade Radio-televizije Srbije, napadi na nebranjene objekte bez
vojne namjene. Tužiteljica haaškog Tribunala povela je tim povodom
preliminarnu istragu koja, istina, nije dovela do podizanja
optužnica ali je nagovijestila moguću ulogu nezavisne međunarodne
kaznene istrage. Time je Britaniji stavljeno do znanja da
razmatrajući pokretanje vojne akcije mora voditi računa i o pravnim
rizicima što je, zaključuje Phillip Sands u Independentu, briga
koja ne mori američke saveznike Londona.
The Financial Times konstatira da će planovi o uvođenju funkcije
predsjednika EU danas dobiti dodatni poticaj svrstavanjem Danske,
prvog od manjih članova "petnaestorice" uz ideju Britanije,
Francuske, Španjolske, Italije i Švedske. Formuliranje
zajedničkog stava o tome tko će upravljati Europom, dodaje list,
bilo je i tema sinoćnjeg sastanka vođa Francuske i Njemačke Chiraca
i Schroedera Parizu.
Danski premijer Rasmusen poručit će u Kopenhagenu da funkcija
predsjednika Europi donosi političko vodstvo i kontinuitet. Manje
države, piše list, strahovale su da će se predsjedničke fotelje, s
mandatom do pet godina, dokopati neko od njihovih većih partnera i
time još više ojačati svoj utjecaj. Danski premijer zatražit će
zato da i manjim članicama bude zajamčen mandat na tom položaju. I
pored toga ima zemalja koje su sklonije federalnom modelu u kojem bi
predsjedniku Europskoga povjerenstva, pokretaču europskih
integracija, pripala vodeća uloga. Sam predsjednik Povjerenstva
Romano Prodi upozorava da bi moglo doći do svađe dvojice
predsjednika koji će faktički voditi dvije suparničke birokracije,
piše list.
(BBC)