ZAGREB, 15. siječnja (Hina) - U Hrvatskoj je i u trećem tromjesečju kao i početkom četvrtog kvartala lani nastavljen snažan rast plasmana banaka ostalim sektorima, a intenzivnom rastu kreditne aktivnosti banaka uz povećanje depozita
pridonosi i gospodarski oporavak, kao i tržišna utakmica poslovnih banaka.
ZAGREB, 15. siječnja (Hina) - U Hrvatskoj je i u trećem tromjesečju
kao i početkom četvrtog kvartala lani nastavljen snažan rast
plasmana banaka ostalim sektorima, a intenzivnom rastu kreditne
aktivnosti banaka uz povećanje depozita pridonosi i gospodarski
oporavak, kao i tržišna utakmica poslovnih banaka.#L#
Po podacima HNB-a, na kraju listopada prošle godine plasmani
poslovnih banaka nebankarskom sektoru iznosili su 94,3 milijarde
kuna. U tom je mjesecu zabilježena realna godišnja stopa rasta
plasmana od 29,4 posto.
Prisutan je trend bržeg rasta kredita stanovništvu od onih
odobrenih poduzećima. Krajem trećeg prošlogodišnjeg tromjesečja
ukupni iznos kredita odobrenih stanovništvu bio je 35,5 posto veći
od iznosa tih kredita krajem rujna 2001., dok u istom razdoblju
krediti odobreni poduzećima bilježe rast od 20,3 posto.
Na kraju rujna lani stanje kredita odobrenih privatnim poduzećima
iznosilo je 41,8 milijardi kuna, što čini 48,4 posto od ukupno
odobrenih kredita nebankarskom sektoru.
Istodobno, ukupni iznos kredita odobrenih stanovništvu iznosio je
40,9 milijardi kuna, s udjelom od 46,7 posto u ukupno odobrenim
kreditima nebankarskom sektoru. Od toga se na stambene kredite
odnosi oko 11,3 milijarde kuna.
Visoke stope rasta kredita stanovništvu, po ocjenama su
analitičara, djelomice vjerojatno posljedica ubrzanog pada
prosječnih kamatnih stopa na kredite stanovništvu koji je kao
posljedica pojačane tržišne utakmice poslovnih banaka obilježio
prvu polovicu prošle godine. U trećem tromjesečju taj je trend
znatno ublažen, a prosječna kamatna stopa na dugoročne kredite
stanovništvu s valutnom klauzulom u rujnu lani je iznosila 9,59
posto. Kamatne stope na stambene kredite stanovništvu u trećem su
prošlogodišnjem tromjesečju nastavile s tendencijom pada te je u
rujnu iznosila 7,4 posto.
Od početka godine najviše je pala prosječna kamatna stopa na
kratkoročne kredite stanovništvu bez valutne klauzule, među kojima
najveći udio imaju prekoračenja na tekućem računu. Te su kamate
pale sa 18,98 posto u siječnju na 16,83 posto u rujnu.
Kamatne stope u Hrvatskoj, premda se razlika smanjuje, veće su od
kamatnih stopa u državama članicama Europske monetarne unije
(EMU), a to stranim bankama pruža mogućnost ostvarenja dodatne
zarade.
(Hina) ds