VB-REUTERS 13. I. GAVRILO PRINCIP OPET SE VRAĆA U SARAJEVO

VELIKA BRITANIJA REUTERS 13. I. 2003. Sarajevo ponovno postavlja spomenik ubojstvu iz 1914. "Sarajevo se priprema povijest staviti ispred etničkih podjela i ponovno postaviti spomenik ubojstvu koje je ime ovog grada pronijelo svijetom, dugo prije njegovog stradanja u bosanskom ratu 1990-tih. Urezani otisci stopa na mjestu na kojem je student i radikal, Gavrilo Princip, ubio austrijskog nadvojvodu Franju Ferdinanda, potaknuvši tako početak Prvog svjetskog rata, ponovno će biti izloženi. Spomenik će biti vraćen 10 godina nakon što su pločnik na kojem su bili urezani otisci raketiranjem uništili bosanski Srbi. Ubojstvo iz 1914. Sarajevo je učinilo poznatim u cijelom svijetu, dugo prije Zimskih olimpijskih igara 1984. i opsade koju je grad pretrpio između 1992. i 1995. godine, kazao je dužnosnik gradske uprave, Ramiz Kadić. 'Dugujemo ovaj spomenik svijetu', dodao je. Ipak, s njim se ne slažu svi Sarajlije. Za neke, Princip je bio srbijanski patriot. No drugi smatraju da je bio terorist koji ne zaslužuje da ga se pamti - a pogotovo ne sada kada je Zapad obznanio 'rat protiv terorizma' pojedincima koji ubijaju zbog svojih ideala. Prisjećajući se bosanskog rata, koji je trajao od 1992. do 1995., i terorističkih napada na SAD 11. rujna 2001., kritičari tvrde kako Sarajevu ne treba spomenik 'srbijanskom teroristu'. 'Ako 11. rujan smatramo terorističkim činom, kako drugačije promatrati čin Principa, koji ne samo da je ubio neprijatelja nego i njegovu trudnu suprugu?', kazao je Edo Arnautović, predsjednik Zelenih beretki, udruge veterana bosanskog rata. No Kadić i drugi tvrde kako otisci ne slave osobu nego globalni povijesni događaj. 'Sarajevo je poznato u čitavom svijetu po ovom događaju... a mi smatramo kako je krajnje vrijeme da se ovaj spomenik, zbog kojeg su ovdje dolazili turisti, vrati na mjesto na kojem je stajao prije', rekao je, dodajući kako bi lokalne vlasti uskoro mogle odobriti ovaj projekt. Otisci, urezani u betonu, ponovno će biti vraćeni na mjesto na kojem je Princip ispalio sudbonosne hitce, odmah pored muzeja posvećenog ovom ubojstvu. Memorijalna ploča već je postavljena na vanjski zid muzeja. Bajro Gec, dugogodišnji kustos muzeja, kazao je kako će nova izložba nepristrano prezentirati ubojstvo i kako neće ponavljati pokušaje iz razdoblja komunizma, da se ubojstvo prikaže kao patriotski čin a Princip kao srbijanski nacionalni heroj. 'Takvoj je interpretaciji nedostajala valjana potvrda povijesti', kazao je Gec. 'Na novoj izložbi predstavit ćemo samo činjenice. Posjetitelji zaključke mogu donositi sami.' Princip je imao samo 19 godina kada je zajedno s druga dva Srbina 'Mlade Bosne', pokreta koji se zalagao za stvaranje neovisne države za Slavene Južne Europe, odlučio ubiti nasljednika austrijske krune, 28. lipnja 1914. Radikali su bili pod utjecajem ideja prema kojima ubojstvo predstavlja sredstvo oslobađanja zemlje od okupacije. Mnogi Bosanci osjećali su odbojnost prema austrougarskom imperiju, koji je Bosnu okupirao 1878. a njen teritorij anektirao 1908. Monarhija je optužila Srbiju za organizaciju ubojstva i obznanila je rat toj balkanskoj državi mjesec dana kasnije, što je potaknulo Prvi svjetski rat. Princip i njegovi suučesnici u ubojstvu uhićeni su nakon što se nisu uspjeli otrovati. Princip je umro četiri godine kasnije u zatvoru na teritoriju današnje Češke Republike. Sedam uglavnom muslimanskih udruga ratnih veterana prosvjedovalo je protiv vraćanja Principovih otisaka stopa i zatražili su da se vrati spomenik Franji Ferdinandu i njegovoj supruzi, koji je uklonjen s obližnjeg mosta 1918. 'Gavrilo Princip za neke je bio heroj, no za nas Muslimane nije. Ne želimo da naša djeca i unuci uče iskrivljenu verziju povijesti koja glorificira osobu koja je počinila teroristički čin', kazao je Nedžad Numić, član Zelenih beretki. 'Ne želimo nove Gavrile Principe, nove ubojice. Želimo pravu istinu', kazao je Numić. Povijesni udžbenici u dvije autonomne regije Bosne, muslimansko- hrvatskoj federaciji i Republici Srpskoj, ne interpretiraju ovaj događaj i iznose samo to da je on doveo do globalnog sukoba. No Gec je obznanio kako percepcija tog događaja i njegovih sudionika uvelike ovisi o etničkom porijeklu pojedinaca. 'Postoji jasan sukob između ova dva stajališta - sarajevsko ubojstvo kao patriotski čin i sarajevsko ubojstvo kao teroristički čin; Gavrilo Princip terorist i Gavrilo Princip srbijanski nacionalni heroj.' Goran Kapor, član Demokratske Incijative sarajevskih Srba, nevladine organizacije, kazao je kako svatko ima pravo na svoje mišljenje, ali ne i na mijenjanje povijesnih činjenica. 'Moje je mišljenje da je Gavrilo Princip bio rođeni Bosanac a Franjo Ferdinand stranac koji je došao dovršiti ilegalnu aneksiju Bosne i Hercegovine na dan najvećeg pravoslavnog praznika', kazao je Kapor. 'Prirodno je da je mladić kao što je bio Princip imao potrebu djelovati patriotski', dodao je. Kapor je kazao kako bi sve spomenike iz tog razdoblja trebalo izložiti tako da nove generacije znaju što se zaista dogodilo. Povukao je paralelu sa Slobodanom Miloševićem, bivšim jugoslavenskim predsjednikom kojeg su Muslimani prezreli kao jednog od glavnih krivaca za bosanski rat. Time je želio kazati kako je mnogim ljudima bilo teško objektivno sagledati postupke kao što je Principov. 'Da su Slobodan Milošević i njegova supruga Mira stigli u Sarajevo 1992. i da ih je ubio Musliman, bi li ga Zelene beretke smatrale teroristom? Ili bi ga smatrali herojem', pita se Kapor", prenosi Daria Dito - Sučić.