FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

NJ 13.I.-FR-ZABRANA KEMIJSKOG ORUŽJA

DE-S-RAZORUŽANJE-Politika-Obrana nj 13.I.-fr-zabrana kemijskog oružja NJEMAČKAFRANKFURTER RUNDSCHAU13. I. 2003.Kako vlade otežavaju ukidanje kemijskog oružja"Ugledni znanstvenici, političari i diplomati iz 13 država svojim apelom ukazuju da se prije deset godina zaključeno ukidanje kemijskog oružja sporo provodi. 27 autora apela zabrinuti su zbog pokušaja da se sporazum obezvrijedi i da se onemogući njegov nadzor.Međunarodna konvencija o zabrani razvitka, proizvodnje, skladištenja i uporabe kemijskog oružja kao i o uništavanju zaliha, potpisana je 13. siječnja 1993. Sporazum je potpisalo 147 članova. Neke države u kriznim područjima ipak drže otvorenom opciju uporabe kemijskog oružja, među njima Izrael, Sjeverna Koreja, Irak, Egipat i Sirija.Potpisnicima apela pripadaju bivši glavni izaslanici SAD-a, Sovjetskog saveza, Velike Britanije, Indije i Njemačke na ženevskoj konferenciji o razoružanju kao i australski bivši ministar vanjskih poslova Gareth Evans. Apel su poduprli i znanstvenici i stručnjaci za razoružanje Johan Lundin iz Švedske i Maurizio Barbeschi iz Italije.
NJEMAČKA FRANKFURTER RUNDSCHAU 13. I. 2003. Kako vlade otežavaju ukidanje kemijskog oružja "Ugledni znanstvenici, političari i diplomati iz 13 država svojim apelom ukazuju da se prije deset godina zaključeno ukidanje kemijskog oružja sporo provodi. 27 autora apela zabrinuti su zbog pokušaja da se sporazum obezvrijedi i da se onemogući njegov nadzor. Međunarodna konvencija o zabrani razvitka, proizvodnje, skladištenja i uporabe kemijskog oružja kao i o uništavanju zaliha, potpisana je 13. siječnja 1993. Sporazum je potpisalo 147 članova. Neke države u kriznim područjima ipak drže otvorenom opciju uporabe kemijskog oružja, među njima Izrael, Sjeverna Koreja, Irak, Egipat i Sirija. Potpisnicima apela pripadaju bivši glavni izaslanici SAD-a, Sovjetskog saveza, Velike Britanije, Indije i Njemačke na ženevskoj konferenciji o razoružanju kao i australski bivši ministar vanjskih poslova Gareth Evans. Apel su poduprli i znanstvenici i stručnjaci za razoružanje Johan Lundin iz Švedske i Maurizio Barbeschi iz Italije. Dokument daje diferenciranu sliku i ukazuje i na uspjehe zabrane kemijskog oružja: države članice konvencije prijavile su ugovornoj organizaciji u Haagu (OPCW) posjedovanje 8,6 milijuna komada streljiva sa 70 tisuća tona kemijskih borbenih tvari. Stručnjaci OPCW-a pregledali su to oružje. Jedna desetina od toga do sada je uništena pod međunarodnim nadzorom. Osim toga su potpisnici ugovora obznanili 61 proizvodni pogon kemijskog oružja. Više od polovice u međuvremenu su zatvoreni ili prenamijenjeni u mirovne svrhe. Tehničko tajništvo OPCW-a obavilo je više od tisuću inspekcija u 49 država. Unatoč tomu još puno toga treba učiniti. Tako je u Rusiji kemijsko razoružanje tek počelo i znatno zaostaje za utvrđenim vremenskim planom. Po mišljenju autora apela, potrebna je znatna međunarodna novčana pomoć kako bi se zbog teškog gospodarskog stanja Rusije njezin golemi arsenal kemijskog oružja uništio u dogledno vrijeme. Potpisnici se ipak boje još gorega. Neke odluke izvršnog tijela OPCW-a u kojemu sjede predstavnici vlada, 'nisu u skladu s konvencijom', zaključili su. Da ograničeno tumačenje nadzornih propisa ugrožava prava i neovisnost inspektora. Ograničavanjem proračuna namjerno se sprječava ispunjenje inspektorskih zadaća, ponajprije u pogledu nadzora kemijske industrije. 'Stalno zakazuju političke instancije organizacije kad treba donositi odluke u konkretnim pitanjima', kaže se u dokumentu. Autori zahtijevaju 'da neke države članice odustanu od svojeg sadašnjeg restriktivnog ponašanja prema konvenciji i njezinoj organizaciji i da se sve vlade potrude popraviti štetu koju su time napravile'. U tekstu države nisu imenovane. No poznavatelji ne dvoje da ponajprije SAD postavlja prepreke na put provedbi zabrane kemijskog oružja. Druge države na internim vijećanjima kritiziraju takvo ponašanje, ali ga u praksi ipak oponašaju. Zabrinutost izaziva i nastojanje vojnih sila kao što su SAD i Rusija, da se legaliziraju navodno 'nesmrtonosne' kemijske borbene tvari", piše Pierre Simonitsch.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙