SARAJEVO, 10. siječnja (Hina) - Srbijanski premijer Zoran Đinđić uzburkao je duhove u Bosni i Hercegovini svojom izjavom kako će status i budućnost te zemlje ovisiti o statusu i budućnosti Kosova.
SARAJEVO, 10. siječnja (Hina) - Srbijanski premijer Zoran Đinđić
uzburkao je duhove u Bosni i Hercegovini svojom izjavom kako će
status i budućnost te zemlje ovisiti o statusu i budućnosti
Kosova.#L#
Komentrajući za njemački tjednik "Der Spiegel" sadašnje stanje na
Kosovu i mogućnost da ta pokrajina dobije i formalnu neovisnost od
Srbije, Đinđić je izjavio kako će u tom slučaju na red doći i
rasprava o granicama u cijeloj regiji a posebice sudbina BiH kao
države uspostavljene Daytonskim sporazumom.
Đinđićev istup zapravo ne predstavlja ništa novo jer je on slične
izjave davao i ranije izazivajući zbog toga prave lavine osuda na
svoj račun a ponavljanje teza o mogućoj izmjeni granica na Balkanu
ovoga puta nije dočekano s manje osporavanja.
Na izjavu srbijanskog premijera prvo je reagiralo Ministarstvo
vanjskih poslova na čijem čelu je još uvijek Zlatko Lagumdžija.
U priopćenju objavljenom sredinom tjedna bosansko Ministarstvo
vanjskih poslova upozorava kako takvi istupi štete nastavku
dobrosusjedske suradnje.
Lagumdžija je Đinđiću bez previše uvijanja poručio kako bi mu bilo
bolje pozabaviti se uhićenjem ratnih zločinaca koji još uvijek
slobodno šeću Srbijom nego baviti se osporavanjem teritorijalnog
integriteta BiH.
Nakon Lagumdžije osudama su reagirali su i član Predsjedništva BiH
Sulejman Tihić te Visoki predstavnik za BiH Paddy Ashdown.
Ashdown je ponovio svoju poznatu izjavu - granice u Europi i njihove
izmjene više neće biti predmetom nikakvih novih međunarodnih
konferencija. On je također podsjetio kako je, za razliku od
Kosova, BiH suverena država te da se ta dva pitanja ne mogu
poistovjećivati.
U polemiku s Đinđićem na neuobičajeno oprezan način uključio se i
aktualni predsjedatelj Predsjedništva BiH Mirko Šarović koji je
ranije uglavnom branio sve što dolazi iz Beograda.
Vjerojatno barem dijelom svjestan svoje odgovornosti kao šef
države BiH, Šarović nije posegnuo za oprobanim receptom da tumači
što je Beograd zapravo mislio nego se zadovoljio izjavom kako priče
o promjeni Daytona ne bi valjalo pokretati.
Ured Europskog povjerenika za zajedničku vanjsku i sigurnosnu
politiku Javiera Solane također je kritizirao Đinđićev pokušaj
osporavanja suvereniteta BiH. Solanina glasnogovornica Christina
Gallac izjavila je ovim povodom kako je nejasno što Đinđić uopće
želi jer rasprava o statusu Kosova uopće nije na dnevnom redu
međunarodne zajednice a kada se ona i otvori to će biti nakon
ozbiljnih priprema koje bi vodile trajnom rješenju.
Srbijanska se vlada pod udarom kritike s raznih strana morala
oglasiti priopćenjem u kojemu je pojašnjeno kako njena privrženost
Daytonskom sporazumu ostaje neupitna baš kao i poštovanje
suvereniteta BiH. "Mi međutim također očekujemo ista jamstva za
Srbiju u pogledu statusa Kosova", stoji u izjavi Đinđićeve vlade.
Posljednji nastup srbijanskog premijera zapravo je samo naštetio
njemu samom jer je uništio i ono malo povjerenja što ga je uživao u
BiH stupajući na političku pozornicu nakon rušenja Miloševićeva
režima. Đinđićevi posjeti Palama tijekom rata i druženja s
Radovanom Karadžićem nikada nisu u cijelosti zaboravljeni a izjave
koje podupiru stajališta srpskih separatista u BiH vjerojatno su mu
i definitivno zatvorila vrata prema Sarajevu.
(Hina) rm sb