JERUZALEM, 9. siječnja (Hina/AP) - Izraelsko ministarstvo financija oslonilo se na 'kreativno računovodstvo' kako bi proračunski manjak u prošloj godini održalo na ciljanoj razini, čime riskira pritisak na ovogodišnje ciljeve,
ustvrdili su izraelski ekonomisti.
JERUZALEM, 9. siječnja (Hina/AP) - Izraelsko ministarstvo
financija oslonilo se na 'kreativno računovodstvo' kako bi
proračunski manjak u prošloj godini održalo na ciljanoj razini,
čime riskira pritisak na ovogodišnje ciljeve, ustvrdili su
izraelski ekonomisti.#L#
To ministarstvo, imajući na umu da će inozemne agencije za
izdavanje kreditnog rejtinga pri utvrđivanju izraelskog rejtinga
pozornost ponajprije posvetiti visini proračunskog manjka, ovoga
je tjedna izvijestilo da je lani manjak dosegnuo 3,97 posto bruto
domaćeg proizvoda (BDP). On je nešto iznad ciljanih 3,9 posto, ali
značajno manje od predviđenih 4,3 ili više posto.
No, ekonomisti kažu da uspjeh u obuzdavanju proračunske potrošnje
nije tako velik kako ministarstvo financija pokušava prikazati te
da bi, kad ne bi bilo 'kreativnog računovodstva', manjak bio bliže
pet posto BDP-a.
"Pitanje koje se nameće jest da li taj niži od očekivanja
proračunski manjak predstavlja preokret ili poboljšanje u općim
fiskalnim trendovima", kazao je nezavisni izraelski ekonomist
Jonathan Katz. "Kad vidite kako je ministarstvo financija
dosegnulo visinu manjka od 3,97 posto, to vas zasigurno ne može
prožeti osjećajem da je riječ o fiskalnoj kredibilnosti", dodao
je.
Primjerice, ministarstvo je ukalkuliralo olakšice pri plaćanju
poreza na dodanu vrijednost, u ukupnoj vrijednosti od 500 milijuna
šekela, kao prihod, koji, kad bi bile isplaćene, deficit bi
pogurale na 4,1 posto BDP-a. Po riječima glavnog ekonomista Bank
Leumi, Gila Bufmana, ministarstvo je knjižilo na prihodnoj strani
četiri milijarde šekela specijalnih stavki, pomažući pritom boljem
izgledu proračuna.
"To znači da je vjerojatno prava visina manjka bliže rasponu od 4,5
do 5,0 posto BDP-a", ustvrdio je Bufman, dodavši kako će vjerojatno
ove godine to imati negativni učinak na ovogodišnji manjak, koji se
predviđa u visini 3,0 posto BDP-a.
(Hina) sbo gbo