DO KRAJA STUDENOG IZVOZ POVEĆAN 3,5 POSTO, A UVOZ ČAK 15,3 POSTO

DO KRAJA STUDENOG IZVOZ POVEĆAN 3,5 POSTO, A UVOZ ČAK 15,3 POSTO Hrvatska je u prvih jedanaest mjeseci prošle godine izvezla roba u vrijednosti 4,42 milijarde američkih dolara, što je 3,5 posto više nego u istom razdoblju godine prije, dok je istodobno uvoz porastao za čak 15,3 posto i dosegnuo vrijednost od 9,76 milijardi dolara, privremeni su podaci koje je objavio Državni zavod za statistiku. Blagi rast izvoza i osjetno veći rast uvoza rezultirao je povećanjem deficita u robnoj razmjeni s inozemstvom, koji je iznosom premašio vrijednost robnog izvoza i "preskočio" granicu od 5 milijardi dolara. Deficit robne razmjene u prvih je jedanaest prošlogodišnjih mjeseci dosegnuo 5,33 milijardi dolara, što je za 27,2 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Statistički podaci ukazuju i na daljnji pad pokrivenosti uvoza izvozom, a taj se podatak spustio na svega 45,3 posto. Samo u studenome pokrivenost uvoza izvozom potonula je na 41,3 posto. U tom je mjesecu izvezeno roba za svaga 391 milijun dolara, dok je uvoz iznosio 946 milijuna dolara. Promatrano po Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, daleko najveći dio robnog izvoza ostvaruje prerađivačka industrija. U prvih jedanaest mjeseci lani prerađivačka je industrija izvezla roba u vrijednosti 4,2 milijarde dolara, što je 3,9 posto više nego u istom razdoblju 2001. No, istodobno je uvoz prerađivačke industrije povećan za 18,2 posto, na 8,44 milijarde dolara. Zamjetno je i da neke važne izvozne grane bilježe pad izvoza. Tako je, primjerice, vrijednost izvoza proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava, pod čime statistika vodi i brodogradnju, u prvih jedanaest mjeseci iznosila 534,77 milijuna dolara, što je 16,7 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Manji izvoz nego u jedanaest mjeseci 2001., za 9,1 posto, bilježi i proizvodnja koksa i naftnih derivata (340,17 milijuna dolara), zatim proizvodnja električnih strojeva i aparata - za 4,1 posto (178,8 milijuna USD) te tekstilna i kožarska industrija (za 1,1, odnosno 1 posto). S druge pak strane, po znatno višim stopama od prosječnih raste izvoz nekih grana prerađivačke industrije. Tako je, primjerice, u prvih jedanaest prošlogodišnjih mjeseci izvoz proizvodnje RTV i komunikacijskih aparata i opreme povećan za čak 50,4 posto, na 201,55 milijuna USD, dok izdavačka i tiskarska djelatnost te umnožavanje snimljenih zapisa bilježe povećanje izvoza od 23,8 posto, na 37,4 milijuna USD. Izvoz u proizvodnji hrane i pića iznosio je 335,5 milijuna dolara, što je 22,2 posto više nego u isto vrijeme prošle godine. Značajan rast uvoza i drastičan pad izvoza bilježi se istodobno kod djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i toplom vodom. Uvoz je u jedanaest mjeseci ove godine porastao za 22,5 posto, na 106,4 milijuna dolara, dok je izvoz pao za čak 69,6 posto, na tek 2,1 milijun dolara. Najveći dio robne razmjene Hrvatska i dalje ostvaruje sa zemljama EU, a glavni su vanjskotrgovinski partneri Italija (izvoz 1,03 milijarde, uvoz 1,7 milijardi USD), Njemačka (izvoz 546,3 milijuna, uvoz 1,57 milijardi USD), Austrija (izvoz 337,7 milijuna, uvoz 653,77 milijuna dolara). U zemlje članice CEFTA-e, pak, u prvih je jedanaest mjeseci Hrvatska izvezla robe u vrijednosti 543,7 milijuna dolara (porast od 4,4 posto), dok je uvoz iz tih zemalja iznosio 1,57 milijardi dolara ili 25,6 posto više nego u istom razdoblju lani. Suficit u robnoj razmjeni, uz i dalje visoke stope rasta bilježi se u robnoj razmjeni s BiH (rast izvoza za 24,1 posto, na 644,7 milijuna USD, a uvoza za 29,2 posto, na 151,1 milijun) i SR Jugoslavijom (rast izvoza 14,9 posto, na 157,1 milijun USD, a uvoza za 35,4 posto, na 48,7 milijuna).