ZAGREB, 8. siječnja (Hina) - Hrvatska je u prvih jedanaest mjeseci prošle godine izvezla roba u vrijednosti 4,42 milijarde američkih dolara, što je 3,5 posto više nego u istom razdoblju godine prije, dok je istodobno uvoz porastao za
čak 15,3 posto i dosegnuo vrijednost od 9,76 milijardi dolara, privremeni su podaci koje je objavio Državni zavod za statistiku.
ZAGREB, 8. siječnja (Hina) - Hrvatska je u prvih jedanaest mjeseci
prošle godine izvezla roba u vrijednosti 4,42 milijarde američkih
dolara, što je 3,5 posto više nego u istom razdoblju godine prije,
dok je istodobno uvoz porastao za čak 15,3 posto i dosegnuo
vrijednost od 9,76 milijardi dolara, privremeni su podaci koje je
objavio Državni zavod za statistiku.#L#
Blagi rast izvoza i osjetno veći rast uvoza rezultirao je
povećanjem deficita u robnoj razmjeni s inozemstvom, koji je
iznosom premašio vrijednost robnog izvoza i "preskočio" granicu od
5 milijardi dolara. Deficit robne razmjene u prvih je jedanaest
prošlogodišnjih mjeseci dosegnuo 5,33 milijardi dolara, što je za
27,2 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine.
Statistički podaci ukazuju i na daljnji pad pokrivenosti uvoza
izvozom, a taj se podatak spustio na svega 45,3 posto.
Samo u studenome pokrivenost uvoza izvozom potonula je na 41,3
posto. U tom je mjesecu izvezeno roba za svaga 391 milijun dolara,
dok je uvoz iznosio 946 milijuna dolara.
Promatrano po Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, daleko
najveći dio robnog izvoza ostvaruje prerađivačka industrija. U
prvih jedanaest mjeseci lani prerađivačka je industrija izvezla
roba u vrijednosti 4,2 milijarde dolara, što je 3,9 posto više nego
u istom razdoblju 2001.
No, istodobno je uvoz prerađivačke industrije povećan za 18,2
posto, na 8,44 milijarde dolara.
Zamjetno je i da neke važne izvozne grane bilježe pad izvoza. Tako
je, primjerice, vrijednost izvoza proizvodnje ostalih prijevoznih
sredstava, pod čime statistika vodi i brodogradnju, u prvih
jedanaest mjeseci iznosila 534,77 milijuna dolara, što je 16,7
posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine.
Manji izvoz nego u jedanaest mjeseci 2001., za 9,1 posto, bilježi i
proizvodnja koksa i naftnih derivata (340,17 milijuna dolara),
zatim proizvodnja električnih strojeva i aparata - za 4,1 posto
(178,8 milijuna USD) te tekstilna i kožarska industrija (za 1,1,
odnosno 1 posto).
S druge pak strane, po znatno višim stopama od prosječnih raste
izvoz nekih grana prerađivačke industrije. Tako je, primjerice, u
prvih jedanaest prošlogodišnjih mjeseci izvoz proizvodnje RTV i
komunikacijskih aparata i opreme povećan za čak 50,4 posto, na
201,55 milijuna USD, dok izdavačka i tiskarska djelatnost te
umnožavanje snimljenih zapisa bilježe povećanje izvoza od 23,8
posto, na 37,4 milijuna USD. Izvoz u proizvodnji hrane i pića
iznosio je 335,5 milijuna dolara, što je 22,2 posto više nego u isto
vrijeme prošle godine.
Značajan rast uvoza i drastičan pad izvoza bilježi se istodobno kod
djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i toplom
vodom. Uvoz je u jedanaest mjeseci ove godine porastao za 22,5
posto, na 106,4 milijuna dolara, dok je izvoz pao za čak 69,6 posto,
na tek 2,1 milijun dolara.
Najveći dio robne razmjene Hrvatska i dalje ostvaruje sa zemljama
EU, a glavni su vanjskotrgovinski partneri Italija (izvoz 1,03
milijarde, uvoz 1,7 milijardi USD), Njemačka (izvoz 546,3
milijuna, uvoz 1,57 milijardi USD), Austrija (izvoz 337,7
milijuna, uvoz 653,77 milijuna dolara).
U zemlje članice CEFTA-e, pak, u prvih je jedanaest mjeseci
Hrvatska izvezla robe u vrijednosti 543,7 milijuna dolara (porast
od 4,4 posto), dok je uvoz iz tih zemalja iznosio 1,57 milijardi
dolara ili 25,6 posto više nego u istom razdoblju lani.
Suficit u robnoj razmjeni, uz i dalje visoke stope rasta bilježi se
u robnoj razmjeni s BiH (rast izvoza za 24,1 posto, na 644,7
milijuna USD, a uvoza za 29,2 posto, na 151,1 milijun) i SR
Jugoslavijom (rast izvoza 14,9 posto, na 157,1 milijun USD, a uvoza
za 35,4 posto, na 48,7 milijuna).
(Hina) rub ds