ZAGREB, 3. siječnja (Hina)- Hrvatska Vlada neće danas odlučivati o o privatizaciji Sunčanog Hvara, a ta će točka biti uvrštena na dnevni red za 14 dana nakon što se o tome pokušaju dogovoriti čelnici koalicije, doznaje se neslužbeno u
Vladi.
ZAGREB, 3. siječnja (Hina)- Hrvatska Vlada neće danas odlučivati o
o privatizaciji Sunčanog Hvara, a ta će točka biti uvrštena na
dnevni red za 14 dana nakon što se o tome pokušaju dogovoriti
čelnici koalicije, doznaje se neslužbeno u Vladi.#L#
Vlada je još 12. prosinca trebala donijeti odluku da se 62,3 posto
dionica hvarske hotelske kuće proda najboljem ponuđaču -
slovenskim Termama Čatež, ali je to, bez obrazloženja skinuto s
dnevnog reda i odgođeno.
Pozivajući se na neslužbene izvore pojedini su mediji pisali da je
donošenje odluke odgođeno zbog stava HSS-a koji je navodno
mišljenja da je riječ o preozbiljnoj stvari, možda čak i od
nacionalnog interesa, te da prije konačne odluke treba čuti stav
svih koalicijskih partnera.
Visoki izvor u Vladi danas je upozorio da svako odgađanje odluke o
prodaji Sunčanog Hvara dovodi u pitanje i kvalitetnu pripremu
sezone 2003. i plan uređenja objekata.
Naglašava da je potencijalni kupac ponudu dostavio po postupku
provedenom sukladno međunarodnom natječaju. U svakom je slučaju
prodaja bolja nego zadržavanje postojećeg stanja, naglasioje
izvor.
Na natječaj za privatizaciju Sunčanog Hvara punovažne su ponude
dostavile dvije slovenske tvrtke - Terme Čatež i Kompas.
Upravni odbor HFP-a Vladi je predložio da prihvati ponudu Terma
Čatež koje su za 62,3 posto dionica Sunčanog Hvara ponudile 74,5
milijuna kuna, te program ulaganja od oko 335 milijuna kuna u idućih
pet godina, a u desetgodišnjem razdoblju ukupno oko 70 milijuna
eura. Terme su se obvezale zadržati i svih 361 zaposlenog u Sunčanom
Hvaru, uz mogućnost novog zapošljavanja.
Što se pak tiče mišljenja, bi li bilo bolje prodavati tvrtku po
dijelovima ili u cijelosti, o tome, kaže izvor u Vladi, nije
odlučivala politika već upravo struka u komisiji u kojoj su bili
predstavnici Ministarstva turizma, EBRD-a i njemačke razvojne
agencije DEG, koja je zaključila da razbijanje na dijelove ne bi
dalo efekte kao u slučaju prodaje čitave tvrtke. Podsjeća da je i
lokalna samouprava bila za prodaju tvrtke u cjelini. Stoga se
sadašnje dvojbe oko prodaje, odnosno da se tvrtka prodaje po
dijelovima može tumačiti i kao političko odlučivanje o kupcu, što
je za Vladu neprihvatljivo, navodi izvor.
I sam sindikat ugostiteljstva, podsjeća izvor u Vladi, očitovao se
pismom u kojem navodi kako zaposlenici sa 2.300 kuna mjesečne plaće
ne mogu biti ti koji će osigurati 200-ak milijuna kuna potrebnih
ulaganja u tvrtku. Tomu u prilog govori podatak da su mali dioničari
prije imali 47 posto dionica, a sada 25,4 posto.
(Hina) db sšh