POSLOVNI PREGLED BROJ 296

POSLOVNI PREGLED broj 296 28. prosinca 2002. - 03. siječnja 2003. SADRŽAJ: OVA VLADA JE UDALJILA HRVATSKU OD GOSPODARSKOG PONORA INTERVJU PREDSJEDNIKA MESIĆA HRVATSKIM MEDIJIMA UOČI NOVE GODINE MESIĆ: SLJEDEĆE GODINE OČEKUJE SE UBRZANI RAST HZZ NASTAVLJA S PROGRAMOM POTICANJA ZAPOŠLJAVANJA I U IDUĆOJ GODINI INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U 3. TROMJESEČJU 2003. POVEĆANA 9,4 POSTO PROSJEČNA ISPLAĆENA NETO PLAĆA ZA LISTOPAD 3.766 KUNA VANJSKOTRGOVINSKI DEFICIT KRAJEM STUDENOGA PREMAŠIO 5 MILIJARDI DOLARA U DEVET MJESECI PUTNIČKE AGENCIJE DOVELE 1,4 MILIJUNA STRANIH TURISTA U DISTRIBUTIVNOJ TRGOVINI U TREĆEM TROMJESEČJU 49 MLRD KN PROMETA SINDIKALNA KOŠARICA NHS-A: ŽIVOTNI TROŠKOVI U PROSINCU PALI ZA 1,8 POSTO SLAVONSKA BANKA OČEKUJE DOBIT OD 38 MILIJUNA KUNA DOBIT RIADRIA BANKE OKO 25 MILIJUNA KUNA PLIVA PRODALA "NEVU" ATLANTIC GRUPI KRAŠ I U 2003. PLANIRA RAST PROIZVODNJE I PRODAJE ZAGREB: TRGOVAČKA DRUŠTVA U 2003. S VEĆIM PRIHODIMA, ALI I RASHODIMA UPRAVA 3. MAJA IZRADILA PLAN RESTRUKTURIRANJA STANJE U VOĆE EXPORT-IMPORTU NEPROMIJENJENO DO ODLUKE VRHOVNOG SUDA U PLOČANSKOJ LUCI U 2002. PREKRCANO MILIJUNA TONA TERETA RIJEKA: OTVOREN PODUZETNIČKI INFORMATIVNI CENTAR U "BRODOSPLITU" PORINUT GRČKI TANKER DAMIR ŠTIMAC KUPUJE CRKVENIČKI HOTEL "THERAPIJU" HSS PROTIV PRODAJE "SUNČANOG HVARA" HUP U 2003. NE OČEKUJE BITNE POMAKE NI VEĆI RAST U GOSPODARSTVU 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA OVA VLADA JE UDALJILA HRVATSKU OD GOSPODARSKOG PONORA Predsjednik Vlade Ivica Račan u intervjuu Slobodnoj Dalmaciji od petka ustvrdio je kako je ova Vlada udaljila Hrvatsku od gospodarskog i socijalnog ponora te ukinula izolaciju Hrvatske i od susjeda i od međunarodne zajednice. "Osigurala je makroekonomsku i političku stabilnost zemlje, a stabilizacija gospodarstva je u najvećem dijelu završena, stabilna je i štednja, devizne rezerve su duplo veće, kamate su prepolovljene, plaće i mirovine redovite, a inflacija je mala", rekao je Račan. Premijer je ocijenio kako ti podaci pokazuju uspješnost ove politike, ali i kako se ne mogu u dvije, tri godine osigurati vidljivi rezultati na makroekonomskom planu i deblji osobni džepovi građana. "Da smo nastavili trošiti nezarađeno umjesto što smo smanjili opću potrošnju i deficit, već bismo bili u provaliji. Npr. da smo umjesto izgradnje autoceste Split-Zagreb nekoliko milijardi dali u potrošnju i veće plaće, Vlada bi u tom slučaju bolje stajala, ali bi Hrvatska stajala gore", kazao je Račan. Upozorio je kako se ovako događa paradoks: "svi su nezadovoljni ovom Vladom, a tek će vrijeme pokazati koliko je dobroga učinjeno za njezino vrijeme". "Da ponovno sastavljam koalicijsku Vladu, u njoj bi bili predsjednici stranaka, a ovako kad je nešto dobro - svi prisvajaju, a kad je loše - sve ide na račun najjačeg: SDP-a", rekao je predsjednik Vlade. Dodao je kako razumije nezadovoljstvo građana "jer smo još u fazi ulaganja, ali smo izašli iz vremena oskudica, a faza blokiranja standarda polako prestaje". "Žrtva ljudi koji rade bila je neophodna i pred nama je sada bitka za više rada i bolje plaće", naglasio je Račan. Odgovarajući na upit o "Sunčanom Hvaru" Račan je kazao: "Manje bi problema bilo da smo "Sunčani Hvar" restrukturirali, ali se on tome odupirao. Ne može Vlada dobiti sve bitke, i to bez pomoći lokalnih vlasti i tih tvrtki." O odnosima sa susjedima Račan je kazao kako je Hrvatska na Prevlaci preuzela samo kopno, a morsku granicu tek treba ugovoriti. "Treba nastaviti pregovore i o Prevlaci i o drugim dijelovima granice, posebno na Dunavu. To je moguće pod uvjetom da obje strane pridonesu normalizaciji", rekao je premijer. "U Piranskom zaljevu imamo privremeni režim i mir. Za razliku od kritičara ne mislim da je to naštetilo Hrvatskoj, a bitno je da nema konflikata. S BiH moramo riješiti ne samo pitanje Luke Ploče nego i koridor za Dubrovnik", kazao je uz ostalo u sutrašnjoj Slobodnoj Dalmaciji premijer Ivica Račan. Također je rekao kako Hrvati ne priznaju uspjeh, kao što ni Amerikanci ne priznaju pogreške. INTERVJU PREDSJEDNIKA MESIĆA HRVATSKIM MEDIJIMA UOČI NOVE GODINE Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić ocijenio je u interviewu koji je uoči Nove godine dao hrvatskim dnevnim novinama i Hini da je Hrvatska protekle godine izvučena iz međunarodne izolacije, no da svoj novi "image" nije dovoljno iskoristila za osvajanje stranih tržišta, te da to treba učiniti iduće godine. "Zaustavljen je trend rasta nezasposlenosti, otvaraju se nova radna mjesta, povećava se stopa gospodarskog rasta, i to su dobri pokazatelji, no Hrvatska još nije dovoljno okrenuta prema proizvodnji i izvozu, a to se reflektira na sve", rekao je. Potrebnim smatra da u gospodarskom dijelu hrvatska diplomacija iduće godine bude aktivnija zajedno s Hrvatskom gospodarskom komorom, ministarstvima i poslodavcima. Hrvatska do sada u tome nije dovoljno iskoristila svoj novi "image", ocijenio je predsjednik Mesić. Govoreći o parlamentarnim izborima, istaknuo je da će vladajuća koalicija nastojati da se održe što kasnije kako bi kapitalizirala učinjeno u cestogradnji, stanogradnji i u turističkoj sezoni. Na pitanje o rezultatima raznih anketa, koje pokazuju porast HDZ-ove popularnosti, ocijenio je da je riječ o padu popularnosti drugih političkih stranaka, a da je "rejting HDZ-a konstanta". Dodao je da HDZ prolazi kroz katarzu i da se treba profilirati i postati ideološki neopterećen kako bi bio prihvatljiviji za koaliranje, ali i za međunarodnu zajednicu. Bitno je hoće li HDZ prihvatiti da Hrvatska mora ispunjavati preuzete međunarodne obveze, primjerice surađivati s Haagom i omogućiti povratak izbjeglica i povrat njihove imovine, dodao je. Smatra da se novim izbornim zakonom treba omogućiti "personalizacija izbora" kako bi odgovornost onih koje će građani izabrati bila transparentnija. Hrvatski predsjednik ustvrdio je kako je Hrvatska protekle godine "definitivno otvorena prema svijetu i izvučena iz izolacije", te da je na putu prema euroatlanskim integracijama. MESIĆ: SLJEDEĆE GODINE OČEKUJE SE UBRZANI RAST Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić izjavio je u ponedjeljak u Rijeci da se "u sljedećoj godini u Hrvatskoj očekuje ubrzani rast kojega moraju pratiti ulaganja u proizvodnju". Mesić je također kazao da bi povećanje ulaganja u proizvodnju omogućilo i veća izdvajanja za zdravstvo, obrazovanje i kulturu. Procijenio je da bi stopa rasta trebala dostići razinu od pet posto. Predsjednik Mesić izrazio je i nadu da će, kako je rekao, "bolne mjere koje uvodi Vlada, sljedeće godine donijeti poboljšanja". HZZ NASTAVLJA S PROGRAMOM POTICANJA ZAPOŠLJAVANJA I U IDUĆOJ GODINI Približno 15.000 nezaposlenih u prošloj je godini pronašlo posao preko Vladinog programa za poticanje zapošljavanja, a Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) provedbu tih mjera nastavit će i iduće godine. Od ožujka, kada su programi aktivirani, do kraja studenoga zaposleno je 14.982 nezaposlenih osoba, čime je premašen Vladin plan kojim je u ovoj godini predviđeno zapošljavanje 14.029 nezaposlenih. Cjelovite rezultate provedbe lepeze šest mjera za proteklu godinu HZZ će objaviti u siječnju, nakon što budu obrađeni rezultati iz prosinca 2002., kažu u HZZ-u. Među novozaposlenima u protekloj godini najviše je pripravnika, osoba s ranijim radnim iskustvom te branitelja i osoba srednje životne dobi. Zanimljivim za poslodavce pokazao se program "Učenjem do posla za sve" kojim se zapošljavaju pripravnici, a radnici s iskustvom osposobljavaju prema potrebama tržišta rada. Kroz taj je program, prema evidenciji iz proteklog mjeseca, zaposleno 10.160 osoba, dok je u planu bilo 4.320. Kroz "Posao za branitelja" planirano je u 2002. zaposlenje 962 osobe, a zaposlilo se 2.100. Posebno dobre rezultate postigao je program "Iskustvom do profita", namijenjen zapošljavanju starijih osoba s iskustvom, koji je umjesto planiranih 268 zaposlio 1.156 osoba. Neki su programi podbacili u odnosu na očekivanja pa će se u idućoj godini morati revidirati kako bi bili privlačniji poslodavcima. To se osobito odnosi na programe "Iz učionice u radionicu" i "Šansa i za nas", namijenjene zapošljavanju mladih osoba obrtničkih zanimanja, odnosno invalida. Doradit će se i najrazvikaniji program "S faksa za posao", za poticanje zapošljavanja mladih obrazovanih osoba do 27 godina starosti. Kroz taj su program do kraja studenoga zaposlene 1.103 osobe, a planirano je čak 7.050. No, ravnateljica HZZ-a Sanja Crnković- Pozaić ističe da unatoč podbačaju taj program treba zadržati, jer je kroz njega zaposlena gotovo trećina ukupno zaposlenih osoba iz te skupine. U idućoj će se godini provoditi i poseban program zapošljavanja u građevinarstvu i brodogradnji, djelatnostima koje u posljednje vrijeme bilježe najveći rast zapošljavanja. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U 3. TROMJESEČJU 2003. POVEĆANA 9,4 POSTO Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u razdoblju od rujna do studenoga prošle godine u odnosu na isto razdoblje lani povećana za 9,4 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Promatrano prema područjima Nacionalne klasifikacije djelatnosti, u prerađivačkoj je industriji proizvodnja istodobno povećana za 8,6 posto, u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom za 9,2 posto, a u rudarstvu i vađenju za čak 25,5 posto. Usporede li se podaci u razdoblju od rujna do studenoga s onima iz prethodnog tromjesečja (lipanj-kolovoz 2002.), industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj povećana za 3,3 posto. Pritom je prerađivačka industrija ostvarila rast od 3,9 posto, dok rudarstvo i vađenje te opskrba električnom energijom, plinom i vodom bilježe pad od 0,1, odnosno 0,4 posto. PROSJEČNA ISPLAĆENA NETO PLAĆA ZA LISTOPAD 3.766 KUNA Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama za listopad 2002. u Hrvatskoj je iznosila 3.766 kuna, što je nominalno 2,5 posto više i realno 2,2 posto više u odnosu na rujan, podaci su Državnog zavoda za statistiku. U odnosu na listopad lani ta je plaća nominalno porasla 6,4 posto, a realno za 4,5 posto. VANJSKOTRGOVINSKI DEFICIT KRAJEM STUDENOGA PREMAŠIO 5 MILIJARDI DOLARA Manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom, izraženoj u američkim dolarima, u prvih je jedanaest mjeseci 2002. premašio iznos od 5 milijardi dolara, odnosno dosegnuo razinu od 5,33 milijarde dolara, privremeni su podaci koje je objavio Državni zavod za statistiku. Hrvatska je u tom razdoblju na strana tržišta izvezla roba u vrijednosti od 4,42 milijarde, što je za 3,5 posto više nego u istom razdoblju godine prije. Istodobno je uvoz povećan po znatno višoj stopi, za 15,3 posto, dostigavši vrijednost od 9,76 milijardi dolara. Pokrivenost uvoza izvozom u prvih deset mjeseci spustila se na 45,3 posto, sa 45,8 posto koliko je iznosila na kraju listopada 2002. U DEVET MJESECI PUTNIČKE AGENCIJE DOVELE 1,4 MILIJUNA STRANIH TURISTA Posredovanjem 785 hrvatskih putničkih agencija, koliko ih je bilo registrirano za tu djelatnost u prvih devet mjeseci ove godine, u Hrvatsku je došlo 1,4 milijuna stranih turista. Te su agencije krajem kolovoza ove godine zapošljavale 3.408 djelatnika, od čega 2.484 stalnih, a po podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je u devet mjeseci ove godine bilo i 579 poslovnih subjekata koji se bave turističkim posredovanjem. Strani turisti, koji su posredovanjem putničkih agencija ove godine došli u Hrvatsku, ostvarili su nešto malo više od 10 milijuna noćenja. U DISTRIBUTIVNOJ TRGOVINI U TREĆEM TROMJESEČJU 49 MLRD KN PROMETA U trećem tromjesečju ove godine u Hrvatskoj su pravne osobe u distributivnoj trgovini ostvarile promet u iznosu od 49,15 milijardi kuna, od čega su poduzeća/trgovačka društva ostvarila 45,9 milijardi ili 93,5 posto, a obrtnici 3,2 milijarde kuna ili 6,5 posto. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, najveći dio ukupnog prometa, točnije 22,6 milijardi kuna, realiziran je u trgovini na veliko i posredovanju u trgovini, osim trgovine motornih vozilima i motociklima. U trgovini na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima te popravku predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo, ostvareno je 14,4 milijarde kuna prometa, a u ostaloj trgovini na veliko 11,5 milijardi kuna. U prvih devet ovogodišnjih mjeseci ukupni je promet ostvaren u distributivnoj trgovini iznosio 132,5 milijardi kuna, od čega se 123,9 milijardi odnosi na poduzeća, a 8,56 milijardi na obrtnike. SINDIKALNA KOŠARICA NHS-A: ŽIVOTNI TROŠKOVI U PROSINCU PALI ZA 1,8 POSTO Sindikalna košarica Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) pokazuje da su minimalni životni troškovi četveročlane obitelji u prosincu pali za 1,8 posto u odnosu na studeni. Prosječna potrošačka košarica iznosi 6.957 kuna, što je 129 kuna manje nego prošloga mjeseca. Do pada životnih troškova došlo je ponajprije zbog smanjenja troškova prehrane koji su prosječno pali za 2,5 posto. Najveće smanjenje sindikalne košarice dogodilo se u Dubrovniku - za 7,45 posto, i to ponajviše zbog pada troškova prehrane za 19 posto i higijene 19,5 posto. Do tako velikog pada troškova prehrane i higijene došlo je uslijed otvaranja novog prodajnog centra, što je potaknulo tržišno nadmetanje smanjenjem cijena. Potrošačka košarica i dalje je najskuplja u Bolu, gdje minimalni troškovi za prehranu, higijenu, odijevanje, stanovanje, prijevoz i kulturu mjesečno stoje 7.553 kune. Iza toga slijede Krk sa 7.461 kunom, Osijek sa 6.891 kunom, Split sa 6.814 kuna, Rijeka sa 6.761 kunom, Dubrovnik sa 6.644 kune i Zagreb sa 6.578 kuna. Prosječna plaća za rujan iznosi 3.673 kune, a najviši je postotak pokrivenosti troškova košarice prosječnom plaćom u Zagrebu - 55,84 posto. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE SLAVONSKA BANKA OČEKUJE DOBIT OD 38 MILIJUNA KUNA Slavonska banka dd Osijek ove godine očekuje neto dobit od 38 milijuna kuna, što je prva značajnija dobit u posljednje tri godine konsolidacije i restrukturiranja, izvijestila je Uprava banke. U prvih jedanaest mjeseci Banka je ostvarila rast od 11 posto te na kraju godine očekuje ukupnu bilancu od 3,77 milijardi kuna, što bi bilo 15 posto više u odnosu na prošlu godinu, rekao je u ponedjeljak član Uprave banke Tadija Vrdoljak na konferenciji za novinare u Osijeku. Po njegovim riječima, u 2003. se planiraju kreditne aktivnosti od 1,67 milijardu kuna, što je 15 posto više nego ove godine, a dvije trećine kreditnih sredstava uložit će se u gospodarstvo. Predsjednik Uprave Ivan Mihaljević ističe kako će se u izgradnju i obnovu mreže poslovnica iduće godine uložiti 32 milijuna eura, u travnju se planira uvođenje kompletnog servisa usluga domaćeg platnog prometa, a jedan od projekata za iduću godinu je uvođenje internet bankarstva i u domaćem poslovanju. U Upravi ističu kako se u travnju iduće godine očekuje otvorenje obnovljene zgrade osječkog sjedišta banke, koje će uz usluge autosefova i noćnog trezora, imati 24-satnu bankomat zonu te automatsku poslovnicu. Mihaljević je napomenuo kako bi u 2004. trebalo uslijediti spajanje Slavonske banke s Hypo Alpe-Adria bankom. Vlasnik Slavonske banke je HYPO Alpe-Adria grupacija, koja posjeduje 88 posto dionica. DOBIT RIADRIA BANKE OKO 25 MILIJUNA KUNA Riadria banka d.d. 2002. će ostvariti oko 25 milijuna kuna čiste dobiti s bilancom od dvije milijarde kuna, doznaje se u Upravi te banke. U turističkoj sezoni u poslovnicama Riadria banke otkupljeno je ukupno deviznog novca za 50,1 milijuna dolara, koliko i godinu dana prije. U Upravi ističu da su zbog velike konkurencije i svjetskih pokazatelja u bankarstvu ove godine znatno snižene i aktivne i pasivne kamate, a poduzetnicima su ponuđeni novi, "mikro" zajmovi. Na kvarnerskom području, u Baški i Matuljima, otvorene su dvije nove poslovnice i zaposleno 20 novih djelatnika. Riadria banka raznim je ustanovama 2002. darovala oko 100.000 kuna. Planira se da će sljedeće godine bilanca porasti 10 do 12 posto, ubrzati se pripajanje banke većinskom vlasniku, Privrednoj banci Zagreb, te da će se i dalje mijenjati kamatne stope i širiti bankovne usluge, kažu u Upravi Riadria banke. 4. TVRTKE PLIVA PRODALA "NEVU" ATLANTIC GRUPI Atlantic Grupa, odnosno njena tvrtka kćer Svalbard d.o.o, kupila je od farmaceutske tvrtke Pliva tvrtku "Neva" za 30 milijuna kuna (4 milijuna eura), objavili su iz Atlantic Grupe i Plive. Tom transakcijom Atlantic Grupa, uz postojeće vlastite robne marke Cedevitu i Montanu, u svoj portfelj, između ostalih, uključila je i poznate Nevine robne marke, zubnu pastu Plidenta, kozmetičku liniju Rosal, medicinski šampon Asebon i replenet Dipterol. Nakon uspješne kupnje Cedevite 2001. godine za 24,2 milijuna eura, Neva je druga kompanija koja je iz sastava Plive prešla u sastav Atlantic Grupe, objavili su iz Atlantic Grupe. Ugovorom o prodaji 100 postotnog udjela u kompaniji dogovoreno je da će Atlantic Grupa preuzeti i svih 150 djelatnika Neve, čime će Atlantic Grupa brojati više od 1100 zaposlenih. Prodajom Neve, naglašavaju iz Plive, dovršena je planirana prodaja Plivinog poslovnog područja kozmetike i kompanije i fokusiranja na matično poslovanje - farmaceutiku. Tijekom prvih deset prošlogodišnjih mjeseci udio Nevine prodaje predstavljao je jedan posto svih Plivinih prihoda. Nakon te transakcije Pliva neće konsolidirati Nevu u rezultatima za 2002. godinu, pojasnili su u tvrtki. Tako Plivina prethodno objavljena očekivanja za 2002. godinu ostaju nepromijenjena usprkos očekivanom gubitku iz ove transakcije. Uz daljnju uspješnu suradnju s Raiffeisenbank Austriom d.d., u financiranju transakcije preuzimanja Neve, sudjelovala je i njemačka banka za obnovu i razvoj DEG, koja je i vlasnik 37 posto udjela u Cedeviti, naglašavaju iz Atlantic Grupe. KRAŠ I U 2003. PLANIRA RAST PROIZVODNJE I PRODAJE Prehrambena industrija Kraš u 2003. godini planira daljnji rast izvoza kao i povećanje prodaje na domaćem tržištu, objavili su iz te tvrtke. Tako se planira povećanje izvoza za 9,5 posto te rast prodaje na domaćem tržištu od 3,5 posto. Planirano povećanje prodaje, kako su pojasnili u tvrtki, predviđa se na svim tržištima i to putem daljnjeg razvoja novih proizvoda, prilagodbom organizacije prodavanja uvažavajući sve suvremene tendencije menadžmenta u trgovini te uz primjenu novih promidžbenih aktivnosti. U 2003. godini planira se proizvodnja i prodaja od 27.500 tona, što je u odnosu na procijenjenu proizvodnju u ovoj godini povećanje od 6,8 posto, odnosno za 1760 tona. Što se tiče financijskih planova za 2003., poslovodstvo Kraša planira povećanje poslovnih prihoda, kao i racionalizaciju troškova poslovanja, što bi trebalo rezultirati boljim konačnim poslovnim rezultatima. U prvih jedanaest ovogodišnjih mjeseci na domaćem tržištu Kraš je prodao 16.110 tona proizvoda, što je 5,3 posto više nego u istom razdoblju lani. Pritom je prodaja kakao proizvoda porasla 17 posto, keksa i vafla oko dva posto, a bombonski proizvodi bilježe stagnaciju prodaje. Na inozemnom tržištu u spomenutom je razdoblju ostvaren izvoz od 7.275 tona, čime je izvoz u ukupnoj Kraševoj prodaji ostvaren s 31 posto. Promatrano po grupama proizvoda, dobra kretanja izvoza postignuta su u izvozu kakao proizvoda (porast od 16,2 posto) i bombonskih proizvoda (rast od 3,5 posto), dok je zbog izostanka narudžbi s Bliskog istoka i manjeg izvoza u Sloveniju izvoz keksa i vafli smanjen za 11 posto. Također je zabilježen i rast plasmana u Češku, Slovačku i Bosnu i Hercegovinu. Inače, u 2001. godini Kraš je ostvario neto dobit od 39,3 milijuna kuna, što je za 16,1 milijun kuna više od dobiti ostvarene iz redovnog poslovanja u 2000. godini. Na domaćem tržištu prodano je 17.011 tona konditorskih proizvoda, što je rast od 4,2 posto prema godini ranije. U izvozu je postignut rast od 20,4 posto, čime su prihodi od prodaje u inozemstvu dosegnuli 226 milijuna kuna, što čini gotovo 30 posto prihoda od prodaje. ZAGREB: TRGOVAČKA DRUŠTVA U 2003. S VEĆIM PRIHODIMA, ALI I RASHODIMA Skupština trgovačkih društava u vlasništvu Grada Zagreba prihvatila je planove poslovanja u 2003. za 20 gradskih tvrtki u kojima se predviđa ukupni prihod od 2,9 milijardi kuna ili četiri posto više od planiranog u ovoj godini. Ukupni rashodi planirani su u iznosu od 2,8 milijardi kuna što je za 4,3 posto više nego ove godine, rekao je u ponedjeljka na konferenciji za novinare nakon Skupštine trgovačkih društava predsjednik Skupštine i pročelnik Gradskog ureda za gospodarstvo Ladislav Prežigalo. Ocijenio je da se u 2003. može očekivati "snažan zamah u industrijskom i gospodarskom razvoju grada", a kao najznačajnije investicije je naveo nastavak sanacije odlagališta otpada Jakuševac (241,3 milijuna kuna), gradnju objekata Nove veletržnice Zagreb (81,4 milijuna), kupnju 70 tramvaja i 30 autobusa (64,2 milijuna). Tu je i gradnja objekata vodoopskrbe i odvodnje i priprema za gradnju visokotlačnih plinovoda te gradnja novih hala na lokacijama Robnih terminala u Jankomiru i na Žitnjaku, javne garaže na Langovom trgu te gradnja i dovršetak tržnica u Prečkom na Kvatriću i Trešnjevci. Novac za finananciranje tih programa bit će namaknut iz kredita ili vlastitih sredstava društva. Za investicijska ulaganja zagrebačke gradske tvrtke u idućoj godini planiraju oko milijardu kuna što je dva i pol puta više od realiziranih ovogodišnjih investicija. UPRAVA 3. MAJA IZRADILA PLAN RESTRUKTURIRANJA Uprava Brodograđevne industrije "3. maj" iz Rijeke izradila je konačni plan restrukturiranja i racionalizacije poslovanja tog poduzeća, izjavio je u četvrtak predsjednik Uprave tog poduzeća Zdenko Marčelja. U razgovoru za Hinu Marčelja je istaknuo da bi, primjenom planirana načina restrukturiranja i racionalizacije "3. maj" u 2004. i 2005., uz državne subvencije od 10 posto, mogao poslovati bez gubitaka. Dijelovi Brodograđevne industrije "3. maj" u kojima se ne obavlja osnovna brodograđevna djelatnost izdvojit će se iz poduzeća, a kasnije vjerojatno i privatizirati, kazao je. Na upit hoće li i na koji način racionalizacija poslovanja obuhvatiti i smanjenje broja zaposlenih, Marčelja je odgovorio da će dijelu prekobrojnih radnika biti ponuđena prekvalifikacija ili prijevremena mirovina uz otpremnine. Dodao je da se dio tog problema već rješava te da je samo u prosincu 2002. umirovljeno oko 60 zaposlenih. Plan će biti otpremljen u Ministarstvo gospodarstva, Hrvatsku brodogradnju Jadranbrod i Hrvatski fond za privatizaciju, a njegov detaljniji sadržaj bit će poznat nakon što ondje bude razmotren, kazao je Marčelja. Naglasio je da je izradom plana restrukturiranja poduzeća i racionalizacije poslovanja, nedavnim potpisivanjem kolektivnoga ugovora i smanjenjem režijskih troškova brodogradilište "3. maj" ispunilo Vladine uvjete iz kolovoza prošle godine za daljnju potporu tom poduzeću. STANJE U VOĆE EXPORT-IMPORTU NEPROMIJENJENO DO ODLUKE VRHOVNOG SUDA Orahovička tvrtka Voće export-import u stečaju trebala je na temelju odluke Općinskog suda u Orahovici od 27. prosinca, biti predana na čuvanje novom vlasniku, zadruzi "Eurovoće", ali to nije obavljeno jer je opunomoćenik Andrije Klarića (vlasnika poduzeća "Done" i bivšeg zakupca Voća export-import) zatražio izuzeće iz tog slučaja suca Općinskog suda Krunoslava Gerharda. No, orahovički Općinski sud odbio je taj zahtjev pa je Klarićev odvjetnik u novom zahtjevu zatražio "oduzimanje nadležnosti Općinskom sudu i izuzeće svih sudaca toga suda" te da se slučaj preda Vrhovnom sudu. Poduzeće Voće export-import u stečaju zadruga "Eurovoće" kupila je na javnoj dražbi u stečajnom postupku 5. prosinca prošle godine za 1,3 milijuna eura. Postupak plaćanja je u tijeku, a rok isplate je 18. siječnja. Do odluke Vrhovnog suda odvjetnica "Eurovoća" Mara Babić moći će i dalje pregledavati "Donina" vozila kojima se iz orahovičkog pogona, odnosno iz skladišta, smije izvoziti Klarićeva imovina, a riječ je o gotovim proizvodima i poluproizvodima. Strojevi i oprema ne smiju se odvoziti. Protok robe, odvoz gotovih proizvoda i poluproizvoda iz skladišta koji su vlasništvo "Done" omogućuje se na temelju odluke stečajnog upravitelja Ilije Marića, no po toj odluci zabranjuje se bilo kakvo pokretanje opreme i strojeva. Međutim novi vlasnik, direktor "Eurovoća" Željko Jurkin, u priopćenju tvrdi da brojna vozila ("Done") gotovo 24 sata "izlaze" iz tvorničkog pogona pa odvjetnica Babić fizički ne može stalno nadzirati ono što se odvozi. Također tvrdi da je njihova odvjetnica među robom natovarenom na kamione uočila i vage iz laboratorija, koje su dio stečajne mase kupljene na javnoj dražbi, pa su nakon njezina upozorenja vraćene u tvornicu. Članovi zadruge "Eurovoća" inzistiraju da se osim njihovoj odvjetnici i njima omogući ulazak u krug tvornice i nadzor "Doninih" kamiona. U PLOČANSKOJ LUCI U 2002. PREKRCANO MILIJUNA TONA TERETA Prvi put od uspostave samostalne hrvatske države, u pločanskoj je luci u 2002. prekrcano milijun tona tereta, što je čak 20 posto više nego lani u isto doba, podaci su koje je u ponedjeljak iznio Odjel za istraživanje tržišta pločanske luke. Pločanska luka bilježi sve bolji promet i poslovanje tekućih tereta, a ove je godine preko suvremenog terminala za tekuće terete prekrcano blizu 200.000 tona tog tereta. Nakon otvaranja terminala za tekuće terete pločanska je luka postala sve privlačnije, najbliže i najjeftinije lučko odredište za prekrcaj tekućih tereta za tržište susjedne bosansko- hercegovačke države. Trenutačno se u zimskom periodu najviše rabi ulje za loženje, a ne zaostaje ni promet motornog benzina, dizel goriva i drugih naftnih derivata. Time su vezovi tog visoko sofisticiranog i posve automatiziranog plutajućeg skladišta sve iskorišteniji. Nakon što je poduzeće "Luka Ploče" u taj suvremeni lučki objekt uložilo oko 40 milijuna kuna, mnogi tankeri umjesto u crnogorsku luku Bar ili Kopar u Sloveniji svoje odredište imaju na vezovima terminala za tekuće terete u pločanskoj luci. RIJEKA: OTVOREN PODUZETNIČKI INFORMATIVNI CENTAR Novi Poduzetnički informativni centar, koji će poduzetnicima pružati sve informacije potrebne za razvoj postojećih i stvaranje novih tvrtki, u ponedjeljak je u Rijeci svečano otvorio gradonačelnik Vojko Obersnel. U uređenje 80-ak četvornih metara uredskog prostora na Trgu Sv. Barbare u središtu grada, uloženo je oko 500.000 kuna, a u njemu će raditi dvoje stalno zaposlenih. Poduzetnički informativni centar dio je strategije gospodarskog razvitka Rijeke, koja je izrađena u suradnji s USAID Urban Institute-om u okviru Projekta lokalne samouprave u Hrvatskoj. Plan i način rada Informativnog centra izradili su djelatnici riječke gradske uprave, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske udruge poslodavaca. Uz njih, u radu Centra, stvaranjem jedinstvene baze poslovnih podataka, sudjelovat će Primorsko-goranska županija, riječka Obrtnička komora, Tehnološko inovacijski centar, Eko-Liburnija, Tehnološki centar, Teh-nova, Centar za inovacije i transfer tehnologije, Centar za primjenu poslovnih promjena i Zavod za zapošljavanje. Poslovni informativni centar nastojat će poduzetnicima olakšati pristup svim informacijama potrebnim pri ostvarenju njihovih projekata - od istraživanja tržišta, izrade poslovnih planova do pronalaženja zakonskih odredaba i stručne pomoći. Ondje će poduzetnicima biti dostupni i svi podaci iz Ministarstva za obrt malo i srednje poduzetništvo. U "BRODOSPLITU" PORINUT GRČKI TANKER U splitskom brodogradilištu Brodosplitu u ponedjeljak je porinut grčki tanker "Elka Aristotel" čije porinuće nije uspjelo 11. studenoga. Tankeru, dugom 260 metara, nosivosti 55.000 tona, kumovala je direktorica financijske službe Brodosplita Daria Budić. Na njegovo je mjesto položena kobilica za izgradnju najvećeg dosad naručenog broda za Tankersku plovidbu iz Zadra, nosivosti 166.000 tona. Predsjednik Uprave Brodosplita Predrag Čudina rekao je da će grčki tanker "Elka Aristotel" biti isporučen u dogovorenom roku u svibnju 2003. te da je njegova vrijednost 36,5 milijuna dolara. Ponovio je da točni uzroci zapinjanja tankera pri prvom pokušaju porinuća nisu točno utvrđeni, ali da je Inina mast, kojom su bile namazane saonice niz koje brod klizi u more, bila na donjoj granici viskoziteta. Neuspješno porinuće grčkog tankera prvo je u dugoj povijesti Brodosplita. DAMIR ŠTIMAC KUPUJE CRKVENIČKI HOTEL "THERAPIJU" Nadzorni odbor hotelsko-turističkog poduzeća "Jadran" d.d. odlučio je da se crikvenički hotel "Therapia" proda splitskoj tvrtki "Cultus" d.o.o. za 5,4 milijuna eura, izjavila je za Hinu predsjednica Uprave "Jadrana" Vesna Parat. Direktor "Cultusa" je Damir Štimac. Predsjednica Uprave "Jadrana" također je rekla da je tvrtka "Cultus" u roku dopunila ponudu na natječaj koji je u "Jadranu" otvoren prije desetak dana. Dopunivši ponudu, "Cultus" se obvezao preuzeti i dio dugovanja "Jadrana" prema Hypo Alpe Adria Banci. Naime, ta banka ima pravo ovrhe nad trima "Jadranovim" hotelima - "Therapijom", "Rivijerom" i "Kaštelom", a prodajom "Therapije" podmirit će svoja potraživanja, rekla je Vesna Parat. Kako je dodala, prodaja će biti ostvarena u drugoj polovici siječnja. Hotel "Therapia", izgrađen 1895., ima oko 10.000 četvornih metara, 117 soba, nekoliko apartmana, diskoklub, teniski teren i dva bazena te kategoriju dviju zvjezdica. Uprava "Jadrana", koji je do nedavno imao 15 hotela, odlučila se na prodaju svojih objekata radi smanjenja dugovanja tvrtke koja su dosegla više od 300 milijuna kuna, i izbjegavanja stečaja tvrtke. Do sada je ostvarena prodaja dvaju od sedam objekata ponuđenih na prodaju, a prodaja "Therapije" posve će "pokriti" iznos dugovanja zbog kojih je blokiran račun "Jadrana", rekla je predsjednica Uprave "Jadrana". HSS PROTIV PRODAJE "SUNČANOG HVARA" Član Predsjedništva HSS-a saborski zastupnik Luka Roić i hvarski gradonačelnik Zoran Domančić, također član HSS-a, izjavili su u ponedjeljak u Hvaru da je za stihijsku prodaju turističkih poduzeća najodgovornija ministrica turizma Pave Župan-Rusković jer, kako ocjenjuju, nije izradila cjelovitu analizu i strategiju privatizacije u turizmu, niti je ponudila strategiju razvoja i upravljanja turističkim portfeljem u državnom vlasništvu. Roić i Domančić rekli su na konferenciji za novinstvo da odluka o prodaji hotelske kuće "Sunčanog Hvara" može biti donesena samo nakon dogovora svih zainteresiranih, poglavito lokalne samouprave koja mora imati kontrolnu ulogu jer je, kazali su, najviše pridonijela stvaranju toga hotelskog poduzeća. Dodali su da je "Sunčani Hvar" jedna od najprofitabilnijih turističkih tvrtaka u državi te da su njezini gubitci najvećim dijelom posljedica toga što je u Domovinskom ratu primila prognane i izbjegle u svoje prostore. Ocjenjuju da bi ta hotelska kuća već iduće godine trebala poslovati s dobitkom te da je smiješno sve hotele u sustavu "Sunčanog Hvara" prodati za cijenu po kojoj se prodaje jedan osrednji hotel. 5. UDRUGE HUP U 2003. NE OČEKUJE BITNE POMAKE NI VEĆI RAST U GOSPODARSTVU Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u 2003. godini ne očekuje bitne pomake niti veći rast gospodarstva, a većina granskih udruga očekuje nastavak borbe za povoljnije uvjete poslovanja. U ocjeni poslovne 2002. i prognozama za 2003. godinu, HUP procjenjuje da će rast BDP-a u idućoj godini biti 3,5 posto, uz usporavanje kreditne ekspanzije na oko 10 - 15 posto. Iz HUP-a upozoravaju da struktura BDP-a po rashodovnoj strani upućuje na zaključak da su u 2002. osnovni izvori rasta BDP-a bili rastuća osobna potrošnja uz prateću kreditnu ekspanziju bankarskog sektora, nastavak investiranja u cestogradnju, uz solidan rast uvoza investicijske opreme u privatnom sektoru. To bi se moglo shvatiti kao izvor budućega rasta BDP-a uz drukčiju strukturu od ovogodišnje, no, za to je, poručuju iz Udruge, potrebno ispuniti niz drugih pretpostavki. HUP-ovi stručnjaci predviđaju da će saldo tekućeg računa bilance plaćanja (u postotcima BDP-a) u idućoj godini iznositi - 2,2 posto, a inflacija (cijene na malo) vjerojatno će se kretati oko 3,3 posto. Deficit bilance plaćanja tijekom 2003., po predviđanjima HUP-a, zadržat će se na još uvijek prihvatljivih oko 3 posto BDP-a. To, ocjenjuju, uz solidan priljev izravnih inozemnih ulaganja, dinamiku otplate starih dugova i postojanja potrebe za novim zaduženjima, te uz postojeće devizne rezerve osigurava relativno dobru inozemnu likvidnost države, unatoč pojačanim otplatama u 2003. U Udruzi poslodavaca također predviđaju da značajnijih korekcija tečaja kune tijekom iduće godine neće biti, jer je postojeća politika tečaja jedan od oslonaca tekuće ekonomske politike. HUP-ovi stručnjaci u idućoj godini očekuju daljnji trend blagog smanjenja nezaposlenosti, pod uvjetom da investicijska vrela ostanu podjednako izdašna kao u ovoj godini. Očekivanja, ističu, govore o oporavku tržišta rada kroz povećano zapošljavanje, ali ukazuju i na mogućnost istovremenog rasta nezaposlenosti, ponajprije zbog smanjivanja zaposlenosti u javnom sektoru. Svi ti pokazatelji, kako se ističe, sugeriraju da ne treba očekivati velike pozitivne ili negativne posljedice na uvjete poslovanja članica HUP-a kao i na cjelokupno gospodarstvo. U makroekonomskom okruženju očekuje se nastavak monetarne stabilnosti, niske inflacije, i umjerenih oscilacija tečaja. Poslodavci upozoravaju da postoje znakovi da se stupanj vanjske neravnoteže povećava, naročito ako se promatraju tokovi roba. Tokovi usluga (priljev od turizma i transporta, transferi iz inozemstva) za sada u velikoj mjeri pokrivaju manjak u razmjeni roba, ali se time povećavaju rizici. Uz značajne napore za smanjivanje fiskalne neravnoteže u posljednjih godinu dana, to područje i nadalje ostaje problematičan dio makroekonomskog okruženja. Stoga je, smatraju u HUP-u, poželjno donijeti transparentan i vjerodostojan plan smanjivanja fiskalnog deficita na svim razinama državne vlasti. Potrebno je povećati transparentnost fiskalnih učinaka rada dvaju državnih cestovnih poduzeća, a što se posebno odnosi na državna jamstva za podignute kredite i plan otplate preuzetih kredita. Na mikroekonomskom planu u HUP-u prije svega očekuju stvarne pomake u fleksibilizaciji tržišta rada. To je, smatraju, vrlo važno za lakše i brže prilagođavanje promjenama u tržišnom okruženju i većoj konkurentskoj sposobnosti hrvatskih poduzetnika. Iz HUP-a stoga ističu da su u tom smjeru nužne promjene radnog zakonodavstva. Vrlo je vjerojatno da bi fleksibilno zakonodavstvo dovelo i do povećanja zaposlenosti, a ne do smanjenja kako se ponekad smatra, kažu u HUP- u, objašnjavajući da bi olakšan izlaz iz zaposlenosti motivirao poduzetnike na novo zapošljavanje, budući da bi troškovi tog zapošljavanju u slučaju da posao krene loše bili manji. Što se, pak, tiče prognoze granskih udruga HUP-a za pojedine gospodarske grane većina granskih udruga očekuje nastavak borbe za povoljnije uvjete poslovanja, te ne očekuju veći rast.