FINANCIJSKI BILTEN OD 26. PROSINCA DO 02. SIJEČNJA 2003.

FINANCIJSKI BILTEN OD 26. PROSINCA DO 02. SIJEČNJA 2003. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Na javnoj dražbi Zagrebačke burze 133 tisuće kuna prometa 8. Varaždinska burza u 2002. godini 9. Statistika ********************************************* SVIM NAŠIM KORISNICIMA ŽELIMO ČESTIT BOŽIĆ I USPJEŠNU NOVU GODINU FINANCIJSKI SERVIS - HINA ********************************************* 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Datum Potražnjau kunama Ponudau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) 27. XII 7.500.000 210.000.000 7.500.000 2,63 30. XII 50.000.000 150.000.000 33.000.000 1,76 31. XII 80.000.000 140.000.000 32.000.000 1,50 02. I 90.000.000 160.000.000 49.500.000 0,69 Prosječno 56.875.000 165.000.000 30.500.000 1,64 I ovoga tjedna na Tržištu novca ništa nova. Naime, i dalje je ponuda novca veća od ukupno prijavljene potražnje no, nije u cijelosti podmirena. Razlozi tomu leže u iskorištenim kreditnim limitima kreditora prema nekim od korisnika, te insistiranju korisnika kredita na nižim kamatnim stopama od onih po kojima su kreditori spremni plasirati svoja slobodna sredstva. Tako je ovoga tjedna, unatoč gotovo tri puta većoj ponudi, podmireno tek nešto više od 53 posto ukupno prijavljene potražnje, iskoristivši pritom tek nešto više od 18 posto ponuđenih sredstava. Cijena se novca pak kretala na prošlotjednim razinama te je i ovoga tjedna prosječno iznosila 1,64 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke održanoj u petak, ukupno je na rok od 33 dana pristiglo ponuda u iznosu od 1,034 milijarde kuna, koliko je iznosio i ukupan iznos prihvaćenih ponuda. Najniža je ponuđena cijena pritom iznosila 1,99, a najviša 2,11 posto. Sukladno tome vagana je kamatna stopa iznosila 2,09 posto, a vagana diskontna cijena 99,811 kuna. Od 27. prosinca vrijednost ukupno upisanih blagajničkih zapisa HNB iznosi 5,170 milijardi kuna. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke održanoj u četvrtak, ukupno je na rok od 34 dana pristiglo ponuda u iznosu od 1,543 milijarde, dok je ukupan iznos prihvaćenih ponuda iznosio 1,538 milijardi kuna. Najniža je ponuđena cijena pritom iznosila 1,95, a najviša 2,15 posto. Sukladno tome vagana je kamatna stopa iznosila 2,09 posto, a vagana diskontna cijena 99,805 kuna. Od 02. siječnja vrijednost ukupno upisanih blagajničkih zapisa HNB iznosi 5,754 milijarde kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 27. prosinca do 02. siječnja (cijene u kunama) Dionica NajnižaCijena Najvišacijena ZadnjaCijena UkupanPromet Pliva 503 515 515 1.160.400 Podravka 203 212 203 1.801.493 Viktor Lenac 45 45 45 899 Atlantska plovidba 30 30 30 2.189 Badel1862 60 60 60 6.000 Belišće 109 109 109 10.355 Croatia ociguranje-P 2.100 2.100 2.100 10.500 Croatia ociguranje-R 2.100 2.100 2.100 43.874 Nova banka 120,22 120,22 120,22 9.016 Elka 58,52 60 58,57 23.950 Rabac ugost. i turizam 100 105 100 57.416 Istraturist 109 114 111,50 277.432 Karlovačka banka-R 45 48 48 73.465 Karlovačka pivovara 450 480 480 109.408 Končar 79,51 81 81 98.674 Kraš 241 265 260 1.118.007 Liburnia Riviera Hoteli 510 510 510 510 Lola Ribar 50 50 50 14.000 Privredna banka 241 245 241 14.730 Plava laguna 609 631 631 30.518 Riviera 138 140 140 255.451 Slavonska banka 818 818 818 9.816 SN Holding 40,50 43 43 10.662 Sunčani Hvar 35,50 38 38 29.268 Varaždinska banka 200 210 205 77.170 Varteks 47,50 47,50 47,50 20.425 Zagrebačka banka 0 1.200 1.300 1.300 696.317 Zagrebačka pivovara 2.150 2.150 2.150 4.300 PIF Pleter 43,51 48,70 45,06 517.957 PIF Sunce 29,12 32 32 57.560 ZIF Dom 60,58 62,50 62 184.871 ZIF Expandia 40 44 40 26.823 ZIF Slavonski 26,52 27,21 26,52 39.013 ZIF Velebit 59 59 59 74.940 DAB-O-05CAinst*1 110,85 111,65 - 12.495.830 HZZO-O-047A*2 107,10 107,10 107,10 3.902.782 HZZO-O-047Ainst*3 107,00 107,50 - 26.431.763 RHMF-O-049Ainst*4 104,45 104,80 - 86.321.473 RHMF-O-08CA*5 109,10 109,10 109,10 811.359 RHMF-O-08CAinst*6 104,35 109,45 - 72.599.868 RHMF-O-125A*7 109,50 109,60 109,50 6.344.439 RHMF-O-125Ainst*8 109,30 110,40 - 162.391.359 RHMF-A-A*9 25,00 26,50 25,00 143.311 378.309.621 *1obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *2obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale *3obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *4obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *5obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. godine - cijena u % nominale *6obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *7obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine. *8obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *9 Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale OTVORENI FOND Kupnja u kn*+ Podaja u kn* CAIN-U-SEBO 1* 10,72 - CAIN-U-SEUR 2* 7,38 - ERSI-U-ERIN 3* 73,18 75,01 EUIN-U-ICFE 4* 95,93 96,17 EUIN-U-ICFF 5* 107,77 108,04 EUIN-U-ICFM 6* 100,52 - FOIN-U-VICF 7* 20,57 21,60 PBZI-U-EURN 8* 100,02 - PBZI-U-GLBF 9* 106,10 - PBZI-U-HRKN 10* 100,01 - PBZI-U-NVCF 11* 100,10 - RBAI-U-RBAL 12* 104,03 - RBAI-U-RBON 13* 107,87 - TTIN-U-A 14* 38,40 39,55 ZBIN-U-BOND 15* 109,92 - ZBIN-U-EURP 16* 112,54 - ZBIN-U-GLBL 17* 97,56 - ZBIN-U-PLUS 18* 114,54 - 1*Otvoreni fond SELECT EUROBOND (CAIB Invest d.o.o.);2*Otvoreni fond SELECT EURROPE (CAIB Invest d.o.o.);3*Otvoreni fond Erste international;4*Otvoreni fond ICF Equity Income (Euro Invest d.o.o.);5*Otvoreni fond ICF Fixed Income (Euro Invest d.o.o.);6*Otvoreni fond ICF Money Market (Euro Invest d.o.o.);7* Otvorni fond VICTORIAFOND (Found Invest d.o.o.);8*Otvoreni fond Privredne banke Zagreb-Euro novčani fond;9*Otvoreni fond Privredne banke Zagreb-Global fond;10*Otvoreni fond Privredne banke Zagreb-Kunski novčani fond;11*Otvoreni fond Privredne banke Zagreb-Novčani fond;12*Otvoreni fond Reiffeisen banke Zagreb- Balance;13*Otvoreni fond Reiffeisen banke Zagreb-Bond;14* Otvoreni fond -TTInvest;15* Otvoreni fond Zagrebačke banke - ZABA Bond;16* Otvoreni fond Zagrebačke banke - ZABA Europlus;17* Otvoreni fond Zagrebačke banke - ZABA Global;18* Otvoreni fond Zagrebačke banke - ZABA Plus *+ cijene su informativne jer na Burzi nije uvedena trgovina istima Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od čak 378,3 milijuna kuna, ponovno zahvaljujući ponajviše trgovini obveznicama. Inače, uz obveznice aktivne su bile 34 dionice, a pritom je većina njih dobila na vrijednosti. I ovoga je tjedna najveći promet ostvaren izvanburzovnom institucionalnom trgovinom obveznicama RHMF125 (162,3 milijuna), RHMF049 (86,3 milijuna), RHMF08 (72,5 milijuna), HZZO (26,4 milijuna) i DAB05 (12,4 milijuna) te burzovnom trgovinom obveznicama RHMF125 (6,3 milijuna) i HZZO (3,9 milijuna kuna). Tek nešto značajniji promet ostvaren je dionicama Podravke (1,8 milijuna) te Plive i Kraša (po 1,1 milijun kuna). Na listi dobitnica vodeće je mjesto, s dobitkom od 150 kuna, zauzela dionica Zagrebačke pivovare. Značajnije su, 145 kuna ili više od 12,5 posto odnosno 110 kuna ili 27,5 posto, poskupile obična dionica Zagrebačke banke te dionica Liburnia Riviera hotela. Slijedile su ih, s rastom cijene od po 100 kuna, povlaštena te redovna dionica Croatia osiguranja. Cijena pak dionice Plave lagune viša je 41, Karlovačke pivovare 30, Kraša 15, a Lole Ribara deset kuna ili 25 posto. Rast cijene od po pet kuna zabilježile su dionice Varaždinske banke i PIF-a Pleter kojemu je to ujedno rast cijne veće od 12,5 posto. Dionice pak Plive i Badela 1862 poskupile su četiri, Karlovačke banke tri, a ZIF-a Dom 2,5 kuna. Dionice Viktora Lenca, Končara, Riviere i PIF-a Sunce skuplje su dvije, SN Holdinga 1,88, a Sunčanog Hvara jednu kunu. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od 76 lipa, našla se dionica Privredne banke. Na vrijednosti su, 0,1 postotni bod od nominalne cijene, dobile obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje te obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. godine. Na listi gubitnica neslavno je vodeće mjesto, s gubitkom od 79,78 kuna ili gotovo 40 posto, zauzela dionica Nove banke. Slijedila ju je, s padom cijene od šest kuna, dionica Belišća. Cijena pak dionice Podravke potonula je pet, Rabca ugostiteljstvo i turizam tri, Varteksa 2,5, a Slavonske banke dvije kune. Dionica ZIF-a Expandia pojeftinila je 1,5 kuna, dok je dionica ZIF-a Slavonski jeftinija 60 lipa. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od pola kune, našla se dionica Istraturista. Na vrijednosti su, 2,9 postotnih bodova od nominalne cijene ili više od deset posto, izgubila Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija. Vrijednost pak obveznica Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine. pala je 0,3 postotna boda od nominalne cijene. Zahvaljujući rastu cijena većine dionica, CROBEX indeks porastao je ovoga tjedna osam bodova - na 1.170 bodova. Vrijednost pak indeksa CROBIS i ovoga je tjedna 101 bod. 3. Tjedno izvješće s Varaždinske burze Varaždinska burza: Aktivne dionice od 27 prosinca do 02. siječnja (cijene u kunama) Dionica Najniža Cijena Najviša Cijena Zadnja Cijena ProsječnaCijena Ukupan Promet ZIF Dom 57 64 58,62 58,42 10.218.935 Anita 1.330 1.330 1.330 1.330 10.640 Atlas 24 24 24 24 959 Chromos Samobor 360 360 360 360 2.160 EKO Međimurje 400 400 400 400 1.150.400 Elka 59 62,58 59 59 24.761 ZIF Expandia 41,56 44 41,56 41,78 267.718 Imperial 55 65 65 65 2.925 Hotel Medena 170 170 170 170 2.550 Hoteli Rabac 105 105 105 105 37.170 Industrogradnja 300 300 300 300 1.500 Istraturist 109 109 109 109 10.900 Jadranka 220 220 220 220 9.680 Končar 79 82 81 80,57 79.013 Kraš 245 265 265 252,80 440.832 Laguna 276 276 276 276 29.534 Marimirna Rovinj 1.665 1.665 1.665 1.665 41.625 Riviera 138 140 140 139,25 11.658 Sloboda Osijek 360 360 360 360 67.680 ZIF Slavonski 27 28 27,90 27,41 458.424 Slatinska banka-P 93,57 93,58 93,57 93,57 6.865 SN Holding 41,12 43 42 42 569.862 Sunčani Hvar 36,90 36,90 36,90 36,90 7.380 Varteks 47 47 47 47 26.790 ZIF Velebit 59,07 60 59 59 538.686 PIF Pleter 45,10 49 49 48,13 1.733.712 PIF Sunce 31,10 33 33 32,69 805.219 RHMJ-A-A*1 27,00 27,00 27,00 27,00 40.500 16.596.089 *1Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Na Varaždinskoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od 16,5 milijuna kuna, zahvaljujući ponajviše trgovini dionicama ZIF-a Dom (10,2 milijuna), PIF-a Pleter (1,7 milijuna) te EKO Međimurja (1,1 milijun kuna). Inače, aktivno je bilo 27 dionica, a pritom je većina njih dobila na vrijednosti. Među dobitnicama najviše je, 12 kuna, profitirala dionica Jadranke. Slijedila ju je, s rastom cijene od 11,8 kuna, dionica Kraša. Dionice pak Anite i Hotela Medena poskupile su deset kuna. Značajnije su na vrijednosti dobile dionice Imperila i Atlasa. Naime, cijena je prvoj porasla devet kuna ili više od 16 posto, a drugoj 5,93 kune ili gotovo 32 posto. Dionica Istraturista skuplja je četiri, Riviere 3,46, Hotela Rabac tri, PIF-a Pleter 2,24, Končara 1,57, PIF-a Sunce 1,45, a Elke jednu kunu. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od 68 odnosno 28 lipa, našle su se dionice SN Holdinga te ZIF-a Expandia. Na vrijednosti su, 0,98 postotnih bodova od nominalne cijene, dobila Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Među gubitnicama našlo se pet dionica. Tako je najviše, 19 kuna, potonula cijena dionice Lagune. Značajnije je, 5,1 kunu ili više od 12 posto, pala cijena dionice Sunčanog Hvara. Dionica pak Varteksa pojeftinila je tri, ZIF-a Dom 2,58, dok je dionica ZIF-a Slavonski jeftinija pola kune. Pad cijena ovotjednih gubitnica, anulirao je rast cijena većine dionica te se vrijednost VIN indeksa i ovoga tjedna zadržala na prošlotjednoj razini - 602 boda. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 26. prosinca 02. siječnja Promjena u % New York/DJIA 8.432,61 8.607,52 2,07 Tokyo/Nikkei 8.512,37 - - London/FTSE-100 3.942,10 4.009,50 1,71 Frankfurt/DAX 30 3.000,84 3.105,04 1,03 Nakon što je posljednjeg dana u 2002. podvučena crta, svjetska tržišta dionica zaključila su treću godinu uzastopnih gubitaka koji su, uzevši sve zajedno, odraz najgoreg 'tržišta medvjeda' od Velike depresije prije više od 70 godina. Indeks ukupnog svjetskog povrata MSCI izgubio je petinu svoje vrijednosti u 2002., zabilježivši tako najgoru izvedbu u jednoj godini od 1974. U vrijeme krize početkom 1970-ih, službeni indeks njujorške burze Dow Jones ostvario je najgore padove. Prošlogodišnji su se gubici proširili na tržišta diljem svijeta, pri čemu su ona Velike Britanije, Japana i, posebice, Njemačke godinu završile u dubokom minusu. Gubici na dionicama u 2002. zadat će još jedan udarac kulturi dionica, izjavio je Robert Buckland iz Schroder Salomon Smith Barneya. "Samo najiskusniji ulagači i brokeri sjetit će se vremena kada su gubitci bili tako teški kao što su bili u 2002." Mnogi osiguravatelji već su se povukli iz dionica te traže druge vrste ulaganja. Pojedini analitičari strahuju od prelijevanja gubitaka s tržišta dionica na šire gospodarstvo. "To je teška kriza poput one u doba Velike depresije", kazao je Albert Edwards iz Dresdner Kleinwort Wassersteina "Gospodarstvo to tako još ne osjeća, no za godinu ili nešto više, moglo bi." Kumulativni gubici za svjetski FTSE indeks od početka 2000. nakon pucanja mjehurića industrija tehnologija, medija i telekoma dosegnuli su ukupno 43 posto. Riječ je najgoroj trogodišnjoj izvedbi od 1929-31. kada su svjetski burzovni indeksi pali 58,8 posto. Usporedbe radi, u 1973. i 1974. oni su izgubili na vrijednosti 39 posto. Slab gospodarski rast, korporativni skandali, stečajevi, upozorenja o zaradama manjim od očekivanja, smanjenja dividendi, primoranost na prodaju dionica, nestalnost i strah od deflacije i rata na Bliskom istoku - sve to urotilo se protiv tržišta. I dok je pad vrijednosti dionica izazvao jednu od najdramatičnijih liberalizacija monetarne politike od Drugog svjetskog rata, pojedini analitičari tržišta dionica vjeruju da je potrebno poduzeti daljnje akcije prije nego se mnogi institucionalni ulagači ponovno okrenu kupnji dionica. Njujorški Dow Jones indeks u 2002. izgubio je 17 posto svoje vrijednosti, što je njegova najgora izvedba u posljednjih 28 godina. Tehnološki indeks Nasdaq u istom je razdoblju prošao još i gore, izgubivši na vrijednosti 22 posto. Londonski Ftse indeks, pak, završio je s minusom od 25 posto. Tokijski Nikkei indeks potonuo je 19 posto u protekloj godini, a sredinom je studenoga prošle godine zabilježio najnižu razinu u posljednjih 19 godina, dok je tijekom prosinca ostvario sramotne gubitke u devet uzastopnih dana trgovanja, najdužem neprekinutom razdoblju gubitaka u zadnjih 11 godina. Europska tržišta kapitala u prošloj su godini pretrpjela najveće gubitke od 1974., sa padom europskog MSCI indeksa za 22,1 posto. Frankfurtski DAX indeks potonuo je gotovo 35 jer su se nade ulagača za gospodarskim oporavkom izjalovile. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih deviznih tržišta 26. prosinca 02. siječnja Promjena u % Euro/USD 1,0374 1,0360 -0,13 Euro/JPY 124,42 124,33 -0,07 USD/JPY 119,96 120,00 0,03 Svoj prvi rođendan otkako je uveden kao oblik gotovinskog plaćanja, euro je dočekao na gotovo 1,05 američkih dolara, najviše u zadnje tri godine. Time je zaokružio svoj dobitak od početka 2002. na ukupno 18 posto. U odnosu na najnižu razinu - 86 američkih centi, koju je zabilježio u veljači, njegov skok do kraja godine doseže oko 21 posto. No, tek je malen broj onih koji su otvaranjem šampanjca nazdravili prvoj godišnjici valute. Ekonomisti njezino nedavno jačanje pripisuju više zabrinutostima glede američkog tržišta dionica i gospodarstva nego pojavi bilo kakvog novog povjerenja u gospodarstvo Starog kontinenta. Snažniji euro izbrisao je i prednosti u cijenama koje su uživali u odnosu na američku konkurenciju europski izvoznici - na koje se uvelike gleda kao na predvodnike dugo odgađanog europskog gospodarskog oporavka. Uvođenjem na financijskim tržištima 1. siječnja 1999., euro je startao s tečajem 1,18 dolara za euro, no ubrzo je potonuo nakon što su ulagači novac ubacili u američko gospodarstvo kako bi se domogli djela bez presedana u povijesti 'booma' na tamošnjim tržištima kapitala. Pao je osjetno ispod jednog dolara, zabilježivši svoju najnižu povijesnu razinu od 82 centa u listopadu 2000. Ovogodišnji rast vrijednosti eura uvelike je rezultat gubitka iluzija ulagača u američku imovinu. Kad se novac seli iz američkih dionica i obveznica u Europu, ulagači i financijske institucije moraju prodavati dolare, spuštajući tako njegov tečaj. Kamatne stope u Sjedinjenim Državama, na najnižoj razini u posljednjih 40- ak godina, također su doprinijele seljenju kapitala u Europu, gdje su prinosi veći. Američka je valuta zadnjeg dana u 2002., zaključujući prvu godinu gubitaka prema euru, oslabila i prema najznačajnijim svjetskim valutama kako zabrinutosti glede mogućeg rata s Irakom te nuklearnog programa Sjeverne Koreje i dalje dominiraju deviznim tržištima. Od početka je godine dolar prema jenu izgubio na vrijednosti gotovo 10 posto, što znači prvi godišnji dobitak japanske valute u odnosu na američku od 1999. Švicarski franak, pak, skočio je najvišu razinu u posljednje četiri godine. "Strah od rata na dva fronta pogađa raspoloženje prema dolaru," kazao je Haydn Davies iz Barclays Global Investors. "Očekujemo daljnji pad dolara." c) iznos LIBOR-a na dan: Datum Tip 1 tjedanŠ%Ć 1 mjesecŠ%Ć 3 mjesecaŠ%Ć 6 mjeseciŠ%Ć 24.12.02 USLIB 1,50 1,42 1,40 1,40 24.12.02 EULIB 3,25 3,00 2,94 2,87 02.01.03 USLIB 1,36 1,38 1,38 1,38 02.01.03 EULIB 2,92 2,90 2,86 2,80 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 27. prosinca do siječnja 01. 2002. Valuta Tečaj Tečaj Promjena I jedinica 27. studenoga 03. siječnja u % Euro 1 7,4368 7,4601 0,31 USD 1 7,2342 7,1252 -1,50 GBP 1 11,5085 11,4489 -0,51 JPY 100 6,0232 5,9920 -0,51 CHF 1 5,1129 5,1388 0,50 SIT 100 3,2356 3,2419 0,19 Novu je 2003. godinu kuna započela zabilježivši rast u odnosu na neke dok je u odnosu na druge valute vrijednost joj pala. Tako je tečaj kune u odnosu na euro, u posljednih sedam dana, oslabio 0,31 posto. Također je, ali u posljednja tri tjedna, tečaj kune oslabio u odnosu na švicarski franak 2,37 te slovenski tolar 0,63 posto. S druge je pak strane u odnosu na britansku funtu, u posljednjih 14 dana, kuna ojačala 1,16 posto. U sedmodnevnom je pak razdoblju tečaj kune porastao u odnosu na američki dolar 1,5 te japanski jen 0,51 posto. 7. Na javnoj dražbi Zagrebačke burze 133 tisuće kuna prometa Na javnoj dražbi dionica iz portfelja Hrvatskog telekoma (HT) održanoj u ponedjeljak na Zagrebačkoj burzi, prodajom pet dioničkih paketa ostvaren je promet u iznosu od 133.165 kuna. Za 68.801 kunu prodane su 172 dionice Jadranske banke d.d. iz Šibenika, a početna cijena tog paketa iznosila je 344.001 kunu. Paket od 1.609 dionica Požeške banke d.d. prodan je za 64.361 kunu, dok je početna cijena tih dionica iznosila 321.801 kunu. Preostala su tri paketa prodana za po jednu kunu. Po toj je cijeni tako prodano 2.853 dionice Brodogradilišta Kraljevica d.d., čija je početna cijena iznosila 570.601 kunu te 623 dionice Cibalae banke d.d. u stečaju iz Vinkovaca. Njihova je početna cijena, pak, iznosila 249.201 kunu. Za jednu je kunu prodano i 2.033 dionica splitskog Diokoma d.d. u stečaju, koje su bile ponuđene po početnoj cijeni od 2,439.601 kuna. Rezultati današnje dražbe: Tvrtka Količina Početna cijena Postignuta Cijena Kupac Brodogradilište Kraljevica d.d. 2853 dionice 570.601 1 IFIN Cibalie banka d.d. u stečaju Vinkovci 623 dionice 249.201 1 ILIR Jadranska banka d.d. Šibenik 172 dionice 244.001 68.801 IFIN Požeška banka d.d. Požega 1609 dionica 321.801 64.361 IFIN Diokom d.d. u stečaju Split 2033 dionice 2.439.601 1 HITA UKUPNO 133.165 8. Varaždinska burza u 2002. godini Protekla godina po svemu je bila iznimna za Varaždinsku burzu, ali neizostavno i za hrvatsko tržište kapitala. Naime, uz početak rada burze koja je naslijedila poslovanje Varaždinskog tržišta vrijednosnica veže se i akvizicija novog trgovinskog sustava BTS. Novi trgovinski sustav koji je zaživio početkom prosinca trebao bi postati okosnica uključivanja hrvatskog tržišta kapitala u regiji te prema umrežavanju regionalnih burzi. Prekretnica je to u razvoju hrvatskog tržišta kapitala koje se tako po prvi puta konkretno otvara prema regiji. Posebno je to važno kada se i hrvatsko gospodarstvo sve više otvara prema stranim investitorima. Zapravo suradnjom sa susjednim burzama olakšano je domaćim ulagateljima širenje te investiranje domaćeg kapitala u regiji. Prvi rezultati takve regionalne suradnje sa burzama koje koriste trgovinski sustav Ljubljanske burze biti će vidljivi već krajem siječnja tekuće godine kroz razmjenu burzovnih podataka u stvarnom vremenu putem Interneta. Slijedi i razmjena statističkih podataka te cjenovno osjetljivih podataka od kojih će posljednji biti implementirani kroz Internetom povezane SEOnet aplikacije - rok za implementaciju je lipanj ove godine. Prva kotacija - posebno je poglavlje burze koje je otvoreno poslujući kao burza vrijednosnih papira. Naime, nakon gotovo četiri godine, uvrštenje dionica Dom fonda u Prvu kotaciju vratilo je vjeru institucionalnih ulagatelja u hrvatsko tržište kapitala, ponajviše mirovinskih fondova. Što se tiče rezultata za 2002. godinu svakako treba istaknuti odlične promete - pogotovo zato jer su rekordni. Rekord predstavlja redoviti promet od 1,36 milijardi kuna koji su sklopile brokerske kuće, a ako tome pridodamo burzi prijavljen međuinstitucionalni promet ukupni se iznos penje na 1,7 milijardi kuna. No, to nije sve. Uspješno je provedeno i devet javnih dražbi za dionice iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju. Na dražbama su novog vlasnika pronašli udjeli u više od 266 društava vrijedni 216 milijuna prava. Prema prosječnoj cijeni prava na razini 34 posto od nominale, to je 74 milijuna kuna dodatnog prometa. Početkom rujna održana je i prva elektronska javna dražba za gotovi novac, na kojoj je vlasnika promijenilo 88,38 posto temeljnog kapitala Punta skale iz Petričana. Transakcija je bila vrijedna 51,06 milijuna kuna. Dakle, zbrojimo li zajedno redoviti, međuinstitucionalni promet te promete javnih dražbi za prava i gotovi novac, dolazimo do iznosa od 1,8 milijardi kuna za proteklu godinu. Dakle 2003. donosi nove izazove među kojima prije svega treba istaknuti poticajno djelovanje prema javnim dioničkim društvima u godini njihovog izlaska u burzovnu kotaciju, a tu je i izazov regionalizacije domaćeg tržišta kapitala. 9. Statistika Vanjskotrgovinski deficit krajem studenoga premašio pet milijardi dolara - Manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom, izraženoj u američkim dolarima, u prvih je jedanaest mjeseci 2002. premašio iznos od pet milijardi dolara, odnosno dosegnuo razinu od 5,33 milijarde dolara, privremeni su podaci koje je objavio Državni zavod za statistiku. Hrvatska je u tom razdoblju na strana tržišta izvezla roba u vrijednosti od 4,42 milijarde, što je za 3,5 posto više nego u istom razdoblju godine prije. Istodobno je uvoz povećan po znatno višoj stopi, za 15,3 posto, dostigavši vrijednost od 9,76 milijardi dolara. Pokrivenost uvoza izvozom u prvih deset mjeseci spustila se na 45,3 posto, sa 45,8 posto koliko je iznosila na kraju listopada 2002. Kod iskazivanja vrijednosti robne razmjene u američkim dolarima, treba imati u vidu utjecaj promjena tečaja. Prosječni tečaj američkog dolara u kunama u prvih jedanaest mjeseci (u izvozu) je bio za 5,4 posto niži nego u istom razdoblju 2001. Izražena, pak, u kunama vrijednost robnog izvoza u prvih jedanaest mjeseci iznosila više od 34,9 milijardi kuna, što je za 2,1 posto manje nego u istom vremenu godine prije. Istodobno je uvezeno roba za 76,83 milijardi kuna ili 8,5 posto više. Tako je vanjskotrgovinski deficit iznosio 37,51 milijardu kuna, a pokrivenost uvoza izvozom bila je 51 posto. Prosječna isplaćena neto plaća za listopad 3.766 kuna - Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama za listopad 2002. u Hrvatskoj je iznosila 3.766 kuna, što je nominalno 2,5 posto više i realno 2,2 posto više u odnosu na rujan, podaci su Državnog zavoda za statistiku. U odnosu na listopad lani ta je plaća nominalno porasla 6,4 posto, a realno za 4,5 posto. Za razdoblje od siječnja do listopada lani prosječna mjesečna isplaćena neto plaća iznosila je 3.688 kuna, što je u odnosu na isto razdoblje 2001. nominalno više za 4,8 posto, a realno za 2,8 posto. Najviša neto plaća isplaćena je u financijskom posredovanju, i iznosila je 5.345 kuna, što je 0,5 posto više nego u rujnu. Prosječna neto plaća u prerađivačkoj industriji iznosila je 3.397 kuna, i bila je 3,3 posto viša, a u trgovini na veliko i malo porasla je 3,5 posto, na 3.271 kunu. U hotelima i restoranima ta je plaća iznosila 3.167 kuna, što je porast od 0,3 posto. Najniža plaća isplaćena je u ribarstvu i iznosila je 2.578 kuna, što je 0,4 posto niže nego u rujnu. Industrijska proizvodnja u 3. tromjesečju 2002. povećana 9,4 posto - Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u razdoblju od rujna do studenoga prošle godine u odnosu na isto razdoblje lani povećana za 9,4 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Promatrano prema područjima Nacionalne klasifikacije djelatnosti, u prerađivačkoj je industriji proizvodnja istodobno povećana za 8,6 posto, u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom za 9,2 posto, a u rudarstvu i vađenju za čak 25,5 posto. Promatrano, pak, po glavnim industrijskim grupacijama, energija bilježi povećanje od 6,7 posto, intermedijarni proizvodi, osim energije, 15,1 posto, kapitalni proizvodi za 7,9 posto, trajni proizvodi za široku potrošnju 13,6, a netrajni za široku potrošnju za 7,7 posto. Usporede li se podaci u razdoblju od rujna do studenoga s onima iz prethodnog tromjesečja (lipanj-kolovoz 2002.), industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj povećana za 3,3 posto. Pritom je prerađivačka industrija ostvarila rast od 3,9 posto, dok rudarstvo i vađenje te opskrba električnom energijom, plinom i vodom bilježe pad od 0,1, odnosno 0,4 posto. U distributivnoj trgovini u trećem tromjesečju 49 mlrd kn prometa - U trećem tromjesečju ove godine u Hrvatskoj su pravne osobe u distributivnoj trgovini ostvarile promet u iznosu od 49,15 milijardi kuna, od čega su poduzeća/trgovačka društva ostvarila 45,9 milijardi ili 93,5 posto, a obrtnici 3,2 milijarde kuna ili 6,5 posto. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, najveći dio ukupnog prometa, točnije 22,6 milijardi kuna, realiziran je u trgovini na veliko i posredovanju u trgovini, osim trgovine motornih vozilima i motociklima. U trgovini na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima te popravku predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo, ostvareno je 14,4 milijarde kuna prometa, a u ostaloj trgovini na veliko 11,5 milijardi kuna. U prvih devet ovogodišnjih mjeseci ukupni je promet ostvaren u distributivnoj trgovini iznosio 132,5 milijardi kuna, od čega se 123,9 milijardi odnosi na poduzeća, a 8,56 milijardi na obrtnike. Na kraju trećeg ovogodišnjeg tromjesečja poduzeća obuhvaćena ovim statističkim izvješćem imala su 24.689 prodavaonica, odnosno servisa, a obrtnici 21.835, odnosno ukupno 46.524. Ukupan broj zaposlenih koji rade u distributivnoj trgovini na kraju rujna je iznosio 206.349, od čega je njih 162.277 bilo zaposleno u poduzećima/trgovačkim društvima, a 44.072 u obrtu.