AU 2.I.-DIE PRESSE-BUSEK O STABILIZACIJSKOM SPORAZUMU

AUSTRIJA DIE PRESSE 2. I. 2003. 'Nedostaju politička rješenja, razvitak je ugrožen' Interview s koordinatorom Stabilizacijskog sporazuma Erhardom Busekom. - Točno prije godinu dana preuzeli ste dužnost koordinatora EU-ovog Stabilizacijskog sporazuma za Balkan i upravo ste ponovno potvrđeni. Kad bismo se danas provezli regijom da bismo snimili rezultat vašega rada, gdje bismo ih našli? = Od 46 projekata koje su prihvatile donatorske konferencije, 23 su već u izgradnji, među njima uglavnom autoceste, primjerice od mađarske granice prema Beogradu, zračne luke kao u Sofiji ili električni vodovi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini kao i popravci željezničkih pruga. Ove godine treba računati s početkom izgradnje mosta na Dunavu Vidni - Kalafat između Rumunjske i Bugarske, s obnovom Mosta slobode i luke Drač u Albaniji. - Ne postoji li na temelju međunarodnog razvitka u 2002. godini, opasnost da će i EU i cijela međunarodna zajednica izgubiti zanimanje za Balkan? = Jugoistočna je Europa otišla s naslovnih stranica i iz večernjih vijesti, ali preuzete obveze ispunit će svi partneri. Nakon zaključenja sadašnjeg proširenja EU-a, treba računati da će perspektive budućnosti te regije doći u prvi plan. Mogući irački rat zbog strateških razloga znači kritično stanje za jugoistočnu Europu kao što i danas već trgovina ljudima i drogom, organizirani kriminal i korupcija održavaju zanimanje. Jer slabost vlada omogućuje globaliziranom kriminalu neku vrstu prolazne postaje. - Na Balkanu se stabilnost čini vrlo krhkom. Gdje joj prijete nove opasnosti? = Sadašnje političko i gospodarsko stanje u Beogradu vrlo je labilno. Natuknice: predsjednički izbori, pitanje ustava, UN-ov sud u Haagu. Makedonija je povećala stabilnost, ali stvar još nije gotova. Na Kosovu su nejasna pitanja o budućnosti, dočim Bosna još uvijek nema sposobnu vladu cjelovite države. Vojno stanje je u svim zemljama stabilno, zahvaljujući i širenju NATO-a. - Bivša je Jugoslavija poslije propasti predsjedničkih izbora u Srbiji i Crnoj Gori daleko od stabilnosti. U EU-u o tomu gotovo i nema komentara. Koliko je opasno tamošnje stanje? = Nedostatak političkih rješenja ugrožava inače dojmljiv gospodarski razvitak i - primjerice na Kosovu i u Crnoj Gori - postizanje stabilnih rješenja. - Bivši predsjednik Finske Martti Ahtisaari prije godinu je dana tražio 'novi početak' za Stabilizacijski sporazum. Jeste li u tome uspjeli? = Stabilizacijski sporazum više je orijentiran na uspjeh i praktičniji je. Zadnja regionalna konferencija u Solunu prosinca 2002. zaključila je potrebnu novu orijentaciju. - Ahtisaari je kritizirao i rad ureda u Bruxellesu. Da nedostaju cjeloviti koncepti, konkretni projekti, mogućnosti financiranja. Da ured ima mogućnosti samo za teoretski koordiniranu funkciju. Je li bilo poboljšanja? = Ako se Ahtisaarijeva kritika odnosi na strukturu Stabilizacijskog sporazuma, ona je donešena u sporazumu iz Sarajeva srpnja 1999. i teško se može mijenjati. Za svaku se godinu ipak od početka mojega mandata predočava popis rezultata kao bi ih se moglo mjeriti. Isto se tako definiraju bitni ciljevi za koje je moguće financiranje novcem koji pojedine zemlje daju na raspolaganje. Prostoručno davanje vlastitih sredstava bilo bi političko preopterećenje. - Koliko rad Stabilizacijskog sporazuma ovisi o bruxelleskoj birokraciji? = Uspio sam s bruxelleskim aparatom uspostaviti izvrstan i produktivan odnos. Problem je djelomično u birokraciji regije, starim mrežama i djelomično u razčličitom stajalištu članova EU-a i drugih zemalja donatora. - Kad je sporazum rođen, euforično se govorilo o drugom Marshallovom planu. Je li udovoljeno tom cilju? = Pojam Marshallov plan uvijek je izazivao nesporazume i budio prevelika očekivanja. Stanje u jugoistočnoj Europi se unatoč četirima ratovima u propaloj Jugoslaviji ne može uspoređivati s Drugim svjetskim ratom. - Ljudi na Balkanu očekivali su puno a dobili malo konkretnoga. Što se mora dogoditi da se raspoloženje ne pretvori u agresivno razočaranje? = Razočaranja je bilo jer se očekivalo da će se sutra odlučiti o novcu i da će on preksutra biti isplaćen. Time su se višestruko uštedjela razmišljanja o vlastitoj državi i društvu. Daljnja se razočaranja mogu izbjeći ako se državama jače nego do sada otvore perspektive pristupa EU-u. - U svibnju 2002. rečeno je u Bruxellesu da Stabilizacijski sporazum u svakom slučaju mora poživjeti sve dok države te regije ne postanu članovi EU-a. Dijelite li to shvaćanje? = Zadaće Stabilizacijskog sporazuma jamačno će se pozitivnim razvitkom u regiji malo po malo smanjivati. Njegovo je značenje u unapređivanju suradnje koja prelazi granice, u nadopunjavanju sa strategijom EU-ovog Stabilizacijskog i pridružbenog sporazuma i u pomaganju kod globalnih izazova kao i u borbi protiv terorizma i kriminala, ali i u opskrbi energijom i u izgradnji prometnih mreža. Kad zemlje regije postanu kandidati za pristup u EU, sporazum je ispunio svoju zadaću. Ali međunarodna zajednica mora prije toga ukinuti svoje protektorate (OHR u Bosni i UNMIK na Kosovu). Razgovor je vodila Anneliese Rohrer.