HINA - Financijski servis
Uz stabilan makroekonomski okvir Hrvatska će ovu godinu, kako se procjenjuje, završiti sa stopom rasta bruto domaćeg proizvoda od oko 3,9 posto, niskom inflacijom od 2,3 posto, udjelom inozemnog duga u BDP-u, izraženo u eurima, nešto ispod 78 posto BDP-a, uz smanjenje deficita tekućeg računa platne bilance na 5,1 posto BDP-a.
Ovu će godinu hrvatsko gospodarstvo obilježiti značajno brži rast robnog izvoza od uvoza, kao i uspješna turistička sezona.
No, kraj godine dočekat će se i s više od 312 tisuća evidentiranih nezaposlenih osoba, a premda je registrirana nezaposlenost još uvijek nešto niža nego u isto vrijeme lani, posljednjih se mjeseci povećava stopa registrirane nezaposlenosti koja je za studeni iznosila 18,4 posto.
Za ovogodišnji rast BDP-a od 3,9 posto (prema 4,3 posto rasta u 2003.) i dalje je najznačajniji udio investicija sa stopom rasta od gotovo 7 posto, te potom osobne potrošnje.
Istodobno, industrijska je proizvodnja u razdoblju od siječnja do studenog ove godine bila veća za 3,1 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, dok je u istom vremenu lani taj rast iznosio 4,3 posto.
U robnoj se razmjeni s inozemstvom, prvi put nakon 2000., bilježi brži rast izvoza od uvoza.
Robni je izvoz, izraženo u američkim dolarima, u deset mjeseci ove godine iznosio 6,5 milijardi dolara, što je 26,5 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz istodobno porastao 17,1 posto i iznosio je 13,5 milijardi dolara.
Deficit u robnoj razmjeni tako je iznosio nešto više od 7 milijardi dolara, a pokrivenost uvoza izvozom još je uvijek niskih 48,1 posto.
Uspješna turistička sezona, sa 6 posto više turističkih dolazaka i 2 posto više noćenja u prvih devet mjeseci ove u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, donijela je ukupni prihodi od turizma u prva tri tromjesečja 2004. od 6,2 milijarde dolara.
Očekuje se smanjenje deficita tekućih transakcija platne bilance koji se procjenjuje na 5,1 posto BDP-a iskazano u eurima, što je za dva postotna poena niže nego prošle godine.
Inozemni dug, koji ove godine bilježi usporavanje rasta i od srpnja stagnira, po procjenama, bit će na razini ispod 78 posto BDP-a izraženog u eurima (prema 74,8 posto na kraju 2003.).
Po zadnjim podacima HNB-a ukupni hrvatski inozemni dug krajem listopada dostigao je vrijednost od 27,4 milijarde američkih dolara, što u odnosu na kraj 2003. predstavlja povećanje od 3,8 milijardi USD.
Pritom u ukupnom inodugu država sudjeluje sa 35,3 posto, sektor poduzeća, uključujući inozemna izravna ulaganja, sa 33,4 posto, a banke sa 31,3 posto.
Kraj godine donio je povećanje nezaposlenosti na mjesečnoj razini. Registrirana nezaposlenost počela je rasti u kolovozu te je dosegnula 18,4 posto na kraju listopada. Po ocjenama pojednim analitičara, to bi moglo upućivati na kraj procesa smanjenja registrirane nezaposlenosti koji je bio potaknut novim procedurama za prijavu nezaposlenih uvedenim 2002.
Potkraj studenoga u HZZ-u bilo je evidentirano 312.786 nezaposlenih osoba, što je još uvijek za 4.166 osoba ili 1,3 posto manje nego u studenom 2003.
Zaposlenost je pak nekoliko zadnjih mjeseci u blagom padu. Ukupno zaposlenih u listopadu je u Hrvatskoj bilo je 1.394.121.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama za razdoblje od siječnja do rujna ove godine iznosila je 4.142 kune. U odnosu na isto razdoblje 2003. prosječna je mjesečna neto plaća za prvih devet mjeseci ove godine nominalno viša za 232 kune, ili za 6 posto, a realno za 3,9 posto.
Hrvatski su se građani i u 2004. nastavili zaduživati kod banaka, no rast kredita banaka stanovništvu, nešto veći od 16 posto, osjetno je manji nego lani. U prvih deset mjeseci ove godine krediti stanovništvu povećani su za 6,9 milijardi kuna te su krajem listopada iznosili oko 61,8 milijardu kuna.