LJUBLJANA - Mali su izgledi da vlada Janeza Janše u pregovorima s Hrvatskom osigura za Sloveniju povoljniji sporazum o granici od onoga koji je poznat kao parafirani sporazum Drnovšek - Račan. To je u utorak izjavio za Slovensku televiziju predsjednik Slovenije Janez Drnovšek. Drnovšek je rekao da je sada zapravo aktualna dilema ne sam sporazum o granici nego to da li obnoviti pregovore ili ići arbitražu, te da bi on bio zadovoljan kad bi sadašnja vlada postigla bolji sporazum, ali da ne vjeruje da će to biti moguće. "Ako se i nađu novi elementi (na slovenskoj strani), znamo da to na pregovore ne utječe i da svaka strana zna gdje su njeni nacionalni interesi i od toga u pregovorima ne odstupa. Stoga sumnjam da će doći do situacije u kojoj će Hrvati reći- u redu, sada ćemo biti popustljiviji prema Sloveniji, ili obratno. No, pustimo opcije otvorenima. Ja bih bio vrlo zadovoljan ako nova vlada s novim sporazumom ili na bilo koji drugi način nađe rješenje za taj problem, ali znam da je to vrlo teško", odgovorio je Drnovšek na pitanje o mogućem novom krugu pregovora o granici sadašnje slovenske i hrvatske vlade. Drnovšek je ocijenio da će najvjerojatniji ishod pregovora biti "jednako izbalansiran" dogovor poput parafiranog sporazuma iz 2001. godine, ali "u drugom obliku".
WASHINGTON - Odbor izvršnih direktora Svjetske banke raspravljao je u utorak o novoj strategiji za Hrvatsku u kojoj je Banka izrazila spremnost posuditi Hrvatskoj u naredne četiri godine do 1,5 milijarde dolara kako bi pomogla njezinu integraciju u Europsku uniju. Nova Strategija pomoći zemlji za Hrvatsku (CAS) odnosi se na razdoblje od 2005-2008. i predviđa četverogodišnji program posudbi do 1,5 milijardi dolara, ovisno o izvršenju, što je više nego dvostruko povećanje u odnosu na 660 milijuna dolara iz prethodne strategije, priopćila je Svjetska banka nakon sastanka. Svjetska banka kaže da je glavni cilj novoga CAS-a potpora hrvatskoj Vladi u njezinoj strategiji rasta i reformi za uspješno uključenje i integraciju u Europsku uniju uz osiguravanje širokog sudjelovanja u rastu i održivog gospodarenja prirodnim resursima. Strategija poziva na promjenu izvora rasta od trošenja u javnom sektoru i potrošnje prema investicijama privatnog sektora i produktivnosti. "Cilj novoga CAS-a je podržati napore koje Hrvatska treba poduzeti tijekom iduće četiri godine da bi odgovorila na teške zahtjeve uključenja u EU i ovako pozdravljamo predloženi početak pregovora u ožujku", kaže Anand Seth, direktor Odjela Svjetske banke za Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku.
MOSUL - Među 22 ljudi koji su ranije u utorak ubijeni u napadu na američku vojnu bazu u Mosulu nalazi se čak 19 američkih državljana, objavljeno je iz vojnih izvora. Radi se o najsmrtonosnijem pojedinačnom napadu protiv Amerikanaca u Iraku otkako je u ožujku 2003. počela invazija na tu zemlju. Eksplozija je odjeknula tijekom popodneva u vojničkoj menzi u sklopu baze Marez u Mosulu. Iako su prve informacije govorile drugačije, još uvijek nije poznato radi li se o djelu bombaša samoubojice ili o raketnom napadu. Za napad je odgovornost preuzela iračka militantna skupina Ansar al-Sunna.
TEL AVIV - Britanski premijer Tony Blair doputovao je u utorak navečer u službeni posjet Izraelu tijekom kojega će održati niz sastanaka s izraelskim i palestinskim dužnosnicima s namjerom poticanja bliskoistočnog mirovnog procesa. Blair će u srijedu razgovarati s izraelskim kolegom Arielom Sharonom i ministrom vanjskih poslova Silvanom Shalomom, te s palestinskim premijerom Ahmedom Koreijem i šefom PLO-a Mahmudom Abasom. Britanski je premijer u Izrael doputovao nakon iznenadnog posjeta Iraku.
NEW YORK - Vijeće sigurnosti UN u utorak je zaprijetilo poduzimanjem mjera protiv Sudana, optužujući ga za "ozbiljno ugrožavanje sigurnosti i humanitarne situacije u Darfuru te uzastopna kršenja prekida vatre". "Vijeće sigurnosti aktivno nadzire stanje i izražava spremnost da razmotri cijeli spektar mogućnosti kojima bi strane u sukobu izložilo pritisku i zajamčilo puno poštvanje reolucija UN", stoji u priopćenju Vijeća, objavljenom nakon rasprave o Sudanu, održane iza zatvorenih vrata. Vijeće sigurnosti osudilo je kršenja prekida vatre i napad na helikopter Afričke unije, koji je koristila misija AU za nadziranje sukoba u Darfuru. Priopćenje se odnos na obje strane u sukobu, no UN krivi sudansku vladu za neuspjeh u razoužanju arapskih milicija koje su se u Darfuru borile protiv afričkih pobunjenika. Predstavnici sudanske vlade i afričkih pobunjenika upravo sudjeluju u mirovnim pregovorima u Abuji, pod pokroviteljstvom Nigerije, ali oni dosad nisu dali nikakva rezultata.
NEW YORK - Glavni tajnik UN-a Kofi Annan rekao je u utorak kako su optužbe u iračkom programu "Nafta za hranu" bacile sjenu na Ujedinjene narode, ali i ponovio da neće odstupiti s položaja. Annan je rekao, odgovarajući na optužbe američkog Kongresa da su u UN-u zatajivali dokumente o tom programu, kako će istražno povjerenstvo koje vodi bivši ravnatelj američkih državnih rezervi Paul Volcker prije kraja siječnja objaviti privremeno izvješće. "SAD treba UN i UN treba SAD. Moramo pronaći način za suradnju", rekao je Annan na konferenciji za novinare na završetku godine. Od pada Sadama Huseina, irački dokumenti pokazuju da je u programu "Nafta za hranu" bilo lažiranja troškova, korupcije i podmićivanja. Program, započet 1996. radi ublažavanja sankcija UN i u međuvremenu prekinut, omogućavao je Iračanima prodaju nafte u svrhu kupnje hrane, lijekova i druge opreme. "Optužbe oko programa 'Nafta za hranu' bacile su sjenu na jednu operaciju koja je pomogla milijunima Iračana. Moramo što prije pronaći pravu istinu", rekao je Annan. No, istodobno je naglasio kako namjerava odraditi i posljednje dvije godine svojeg 10-godišnjeg mandata i da neće dati ostavku, kao što su to zahtijevali neki američki kongresnici.
WASHINGTON - Američki predsjednik George W. Bush će posjetiti Njemačku 23. veljače i susresti se s kancelarom Gerhardom Schroederom, a dan kasnije i s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u okviru svojega putovanja u Europu, objavila je u utorak Bijela kuća. Susreti će biti dio prvog inozemnog putovanja predsjednika Busha nakon njegove inauguracije na drugi predsjednički mandat u siječnju. Cilj europske turneje je obnova odnosa s europskim saveznicima koji su zahladnjeli zbog rata u Iraku. Bushov posjet Njemačkoj je posebno važan jer je kancelar Schroeder bio jedan od vodećih protivnika rata u Iraku. Bush će putovati u Njemačku nakon susreta s čelnicima NATO-a i Europske unije u Bruxellesu 22. veljače, a potom ide u Slovačku gdje će 24. veljače, osim bilateralnog programa imati i susret s Putinom, rekao je glasnogovornik Bijele kuće Scott McClellan. "Predsjednik je naglasio svoju želju da radi sa svim našim prijateljima i saveznicima u Europi na promicanju globalnog razvitka i napretka, da porazi teroriste i ohrabri slobodu i demokraciju kao alternative tiraniji i terorizmu", kazao je na konferenciji za novinare McClellan.
WASHINGTON - Francuski predsjednik Jacques Chirac pristao je početkom iduće godine posjetiti američkog predsjednika Georga W. Busha u Bijeloj kući i tako poduprijeti američke napore na poboljšanju odnosa između dvije države, zahlađenih ratom u Iraku, izjavili su u utorak američki dužnosnici. Bijela kuća pozvala je Chiraca da posjeti Washington "u prvih nekoliko mjeseci u novoj godini, i on je na to pristao", izjavio je visoki dužnosnik Bushove administracije. "Dogovaramo se oko datuma koji će odgovarati Chiracu", dodao je. Bijela kuća ranije u utorak je najavila da će Bush u veljači posjetiti Belgiju, Njemačku i Slovačku - ali ne Francusku. No, Bush će se sa Chiracom i drugim europskim vođama susresti u Bruxellesu, rekao je taj dužnosnik.
MADRID - Navodni vođa marokanske militantne islamističke skupine povezane s al-Qaedom, koji se 'pohvalio' da njegova skupina stoji iza bombaških napada na Madrid, optužen je za 191 ubojstvo. Dok Španjolska poduzima sigurnosne mjere kako bi spriječila eventualne terorističke napade tijekom Božića, visoki sud optužio je Hassana el Haskija (41) da predvodi Marokansku islamističku borbenu skupinu (MICG) te da je odigrao važnu ulogu u planiranju bombaških napada na Madrid. Skupina MICG smatra se odgovornom i za bombaški napad u Casablanci u svibnju 2003. kada su, uz 12 bombaša samoubojica, poginule 33 osobe. Haski je, navodno, stajao iz oba napada (Madrid i Casablanca), više nego spomenuta skupina. Haski je zadržan u pritvoru bez mogućnosti jamčevine, a uhićen je u petak na Kanarskom otočju zajedno s trojicom Marokanaca koje se također sumnjiči za pripadnost MICG-u, skupini za koju se tvrdi da je dio al-Qaedine sjevernoafričke mreže.
WASHINGTON - Američke vlasti u utorak su zamrznule imovinu dvojice Saudijaca koje sumnjiče da podržavaju al-Qaedu, te su pozvale UN da poduzmu slične mjere. Američka državna balagajna iznijela je imena dvojice muškaraca - Saada al-Fagiha i Adela Batterjeea, državljana Saudijske Arabije, koje optužuje za pružanje financijske i materijalne poptore al-Qaedi i njezinom vođi Osami bin Ladenu. "SAD su obojicu prijavile Vijeću sigurnosti UN-a, koje će odlučiti hoće li ih pribrojiti listi terorista povezanih s al-Qaedom, Osamom bin Ladenom i Talibanima", stoji u izjavi, uz napomenu da spomenuti dvojac nije međusobno povezan.
WASHINGTON - Američki vojni zapovjednici u Iraku spriječili su obavljanje obdukcije nad zatvorenikom koji je od višestrukih ozljeda umro u vojnom zatvoru kraj Mosula, stoji u vojnom dokumentu koji su u utorak objavili aktivisti za ljudska prava, optužujući američku vojsku da je zataškavala zlostavljanje zatvorenika. Smrt Iračanina Abdureda Lafte Abdula Kareema u prosincu 2003. opisana je u jednom od desetak vojnih dokumenata koje je objavila Američka unija za ljudske slobode (ACLU), skupina koja je žestoko kritizirala administraciju američkog predsjednika Georga Busha zbog zlostavljanja zatvorenika u iračkim vojnim zatvorima. U ACLU-u tvrde da objavljeni dokumenti otkrivaju slučajeve u kojima su američki zapovjednici u Iraku sprječavali vojne istrage o smrtima zatvorenika.