Stoga ovu godinu više od polovice dionica završava na razini ili čak i iznad svoje knjigovodstvene, dakle realne vrijednosti, pri čemu su neke poskupjele i za više od tisuću posto.
Takva prijašnja podcijenjenost tržišta jedan je od razloga i ovogodišnjeg značajnog interesa stranih investitora za hrvatsko tržište kapitala. No, nedostatak većih kompanija za ulaganje, odnosno izostanak privatizacije putem burzi, i to tvrtki poput Ine, mogle bi uskoro 'ohladiti' strance i okrenuti ih drugim tržištima u regiji, procjenjuje pak član Uprave Erste vrijednosnica Roberto Motušić.
Mađarska je primjer kako je upravo privatizacija putem burze donijela koristi tržištu kapitala, tvrtkama koje su privatizirane, ali i državi, rekao je savjetnik mađarske vlade za privatizaciju Fred Faiz.
Tamo su, primjerice, na burzi privatizirane najveća komercijalna banka OTP, naftna industrija MOL te nacionalni avioprijevoznik Malev, koje su, kada su se pojavljivale na burzi, privlačile i do 100 tisuća pojedinačnih ulagača. Od aktiviranja Budimpeštanske burze 1990. godine do završetka privatizacije 1997. tržišna kapitalizacija te burze povećana je sa 97 milijuna dolara na čak 14 milijardi dolara, a danas iznosi više od 30 milijardi dolara, istaknuo je Faiz.
Uz to, razvoju domaćeg tržišta, prema mišljenju ravnatelja Hagene Dragana Kovačevića, trebali bi pridonijeti i mirovinski fondovi, kojima bi se uskoro trebalo omogućiti ograničeno ulaganje u JDD kotacije. Kovačević je kazao kako je pravilnik o tome u završnoj fazi, a da je jedina dvojba ostala da li će se to ograničenje odnositi na udio portfelja koji fondovi mogu ulagati u te kotacije ili pak na konkretne dionice.
Publikacija "Javna dionička društva" donosi profile 244 tvrtki koje kotiraju u JDD kotacijama Zagrebačke i Varaždinske burze, s njihovim osnovnim opisima i financijskim podacima, kao i detaljne analize najboljih dioničkih društava na hrvatskim burzama.