DIP je danas objavio službenu listu kandidata za predsjednika države na kojoj su Đurđa Adlešić (kandidatkninja HSLS-a), Miroslav Blažević (Stranka hrvatskih branitelja), Ljubo Ćesić (nezavisni), Mladen Kešer (nezavisni), Jadranka Kosor (HDZ), Doris Košta (nezavisna), Anto Kovačević (HKDU), Slaven Letica (nezavisni), Stjepan Mesić (SDP, HNS, HSS, IDS, Libra, LS, PGS, SDA Hrvatske), Boris Mikšić (nezavisni), Ivić Pašalić (HB), Tomislav Petrak (HPS), te Miroslav Rajh (Hrvatska stranka mladih).
Eventualni prigovori zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja DIP-u se mogu podnositi u idućih 48 sati, a DIP potom ima isti rok za odlučivanje o njima.
DIP je zaprimio i devet kandidatura koje uopće nisu imale, ili su imale nedostatan broj potpisa - kandidature Marčela Brajnovića, Mladena Čizmića, Milana Dunaja, Ivana Keglevića, Ane Lučić, Stevka Marinkovića, Slobodana Midžića, Katice Oros i Jurice Tucaka.
Sve prispjele kandidature potpisalo je više od pola milijuna birača (505.787 potpisa).
Na izborima za predsjednika države u siječnju iduće godine natjecat će se četiri kandidata više nego 2000. kada ih je bilo devet, a čak deset više nego 1997., kada su bila samo trojica.
Predsjednik DIP-a Ivica Crnić stoga iznosi osobno mišljenje da bi trebalo razmisliti o podizanju cenzusa, odnosno broja potpisa potrebnih za kandidaturu.
Navodi primjer Slovačke koja ima približno stanovnika kao i Hrvatska, a u kojoj je cenzus 20.000 potpisa.
Kao jednu od mogućnosti spominje i uvođenje obveze da se uz kandidaturu uplati i određeni iznos jamčevine, koji bi se vraćao kandidatu koji bi prikupio dovoljan broj potpisa, a u suprotnom bi se taj iznos uplaćivao u humanitarne svrhe ili ostavljao državi.
Tako bi se, smatra Crnić, onemogućilo da neozbiljnim postupcima nekih, predsjednički izbori izgube na svojoj ozbiljnosti.
Crnić navodi da će, održi li se samo jedan krug, država na izbore potrošiti između 50 i 60 milijuna kuna, a bude li se predsjednik birao u drugom krugu taj iznose će se udvostručiti.