Riječ je o zaključcima za poticanje i jačanje ekonomskog rasta u Hrvatskoj s ILS-a, koji je održan u Zagrebu početkom studenog.
Pojašnjavajući svih sedam strateških preporuka, Nataša Srdoč-Samy, predsjednica Adriatic Institute for Public Policy, jednog od organizatora ILS-a, posebno je izdvojila poreznu reformu, koja bi morala uključivati primjenu tzv. "Flat Tax-a", odnosno uvođenja jedinstvene porezne stope od maksimalnih 19 posto, i to na osobni dohodak, prihod tvrtki te dodanu vrijednost.
Dodala je da bi takav porezni sustav bio ravnomjerniji za sve porezne obveznike, smanjilo bi se porezno opterećenje, usprkos ukidanju olakšica i izuzeća, ali uz istodobno zadržavanje sadašnje razine poreznih prihoda, što je i pokazao primjer Slovačke, koja je "Flat Tax" uvela usprkos protivljenju MMF-a.
Vladi se preporuča i da ubrza privatizaciju, što bi uključivalo i ukidanje javno-privatnih partnerstva u turizmu i nekretninama, jer "državi tu nije mjesto, a u tim sektorima imovinu lako može prodati", rekla je Srdoč-Samy. Liberalizacija pojedinih sektora, pak, trebala bi ukinuti monopole i omogućiti "zdravo tržišno natjecanje".
Reformom radnog zakonodavstva trebalo bi se smanjiti doprinose na manje od 40 posto plaće te smanjiti zaštitu radničkih prava, dok bi eliminacijom korupcije, vladavina prava i veća zaštita vlasničkih prava rezultirala poticanjem poduzetništva i privlačenjem izravnih stranih ulaganja.
Savjetodavni odbor ILS-a preporuča i smanjenje birokracije, ali i smanjenje udjela državnih rashoda u BDP-u, koji je u Hrvatskoj lani iznosio 44 posto. Srdoč-Samy je pojasnila da je stopa rasta BDP-a izravno povezana s visinom državnih rashoda te da je za zemlju s takvim udjelom rashoda u BDP-u realna održiva stopa rasta od tek 2,8 posto, dok udio manji od 25 posto nosi stope rasta veće od 6 posto.
Stopom rasta kao iz prošle godine, zaključila je Srdoč-Samy, Hrvatska će se ekonomija udvostručiti tek za oko 18 godina.