Od 1985. godine, kada su u Hrvatskoj registrirani prvi HIV pozitivni pacijenti, od te su opake bolesti umrla 122 oboljela. Godišnje se u Hrvatskoj registrira prosječno 15 zaraženih, pa je Hrvatska s četvero zaraženih na milijun stanovnika i dalje zemlja s niskom pojavnošću te bolesti.
Hrvatska je, ocjenjuju epidemiolozi, imala sve preduvjete za rani ulazak AIDS-a u zemlju zbog otvorenih granica, putovanja građana u inozemstvo i razvijenog turizma, ali je zbog široke kampanje zdravstveno odgojnih mjera sredinom 80-ih to spriječeno. Epidemiološka situacija u Hrvatskoj još uvijek ovisi o stanju izvan zemlje, budući se 60 posto oboljelih zarazilo u inozemstvu. O tome govori i podatak da je 92 posto zaraženih muškaraca heteroseksualaca infekciju dobilo u inozemstvu.
AIDS se registrira isključivo unutar skupina povećanog rizika i dominira u skupini homo ili biseksualnih muškaraca (47 posto). Visokorizični heteroseksulani prijenos registriran je kod muškaraca koji imaju česte kontakte s prosititutkama izvan zemlje, a zatim zarazu prenose na svoje stalne partnerice, najčešće supruge. Do sada je zabilježeno i devetero zaražene djece, među kojima se kod troje razvila bolest.
Prvi put ove godine registrirano je dvoje zaraženih nakon transfuzije domaće krvi, kao posljedica zaraze virusom HIV-a darivatelja krvi kod kojega je u trenutku davanja bilo prerano utvrditi zarazu.
Od 1992. nije zabilježen ni jedan slučaj zaraze bolesnika hemofilijom, a postotak oboljelih među ovisnicima o opojnim drogama u posljednjih deset godina ne pokazuje trend rasta, te oni među ukupno HIV zaraženima čine deset posto.
U 2003. testirane su 194.292 osobe, među kojima je registrirana 81 HIV pozitivna osoba ili 0,04 posto. Među dobrovoljnim darivateljima registrirane su četiri HIV pozitivne osobe, što čini 0,002 posto.