Prema podacima svih švicarskih kantona, 66,4 posto birača izašlih na referendum odobrilo je mjere kojima se znanstvenicima dopušta uzimanje matičnih stanica neželjenih embrija za istraživanja bolesti.
No zakon, koji je u nedjelju potvrđen i referendumom, nije tako liberalan kao zakon u Britaniji ili Belgiji, gdje je dopušteno kloniranje za uzimanje matičnih stanica.
Uzimanje matičnih stanica nudi šansu za bolje razumijevanje uvjeta u kojima se razvijaju bolesti kao što su Parkinsonova, Alzheimerova ili dijabetes.
"To je vrlo ograničen zakon, ali nam omogućuje nastavak rada", rekao je Ivan Arsenijevic, znanstvenik u bolnici Jules Gonin u švicarskoj Lausannei. Dodao je da su upravo "oni, znanstvenici tražili restriktivan zakon jer su potencijalni veliki etički problemi pri ispitivanju matičnih stanica".
Protivnici zakona, među kojima su kršćanski liječnici i Zeleni žele zabraniti ispitivanja na ljudskim stanicama jer to uključuje uzimanje ljudskih života budući da se embriji na kraju unište.
Matične stanice su glavne u tijelu jer se razvijaju u druge tipove stanica. Matične stanice iz embrija su fleksibilnije od stanica u odraslih osoba i znanstvenici se nadaju koristiti ih kao zamjenu stanica i tkiva.
Njemačka i Austrija dopuštaju istraživanja samo na uvezenim stanicama.
Britanija i Belgija dopuštaju kloniranje ljudskih embrija kao izvora za stanice. Nizozemska, Francuska, Danska i Španjolska dopuštaju istraživanja na embrijima preostalima iz umjetne oplodnje.