Bivši francuski predsjednik Valery Giscard d'Estaing, koji je predsjedavao Konvencijom o budućnosti Europe, forumom koji je izradio prijedlog ustava, odmah je uputio čestitku.
"To je hrabar i odvažan korak ... hvala muškarcima i ženama Litve", navodi Giscard u pismu pročitanom u litavskom parlamentu.
I Europska komisija je uputila čestitku litavskim zastupnicima.
"Od sveg srca čestitamo litavskom parlamentu, koji je velikom većinom glasova prihvatio ustavni sporazum EU-a", rekao je glasnogovornik predsjednika Komisije Reijo Kemppinen.
Od 141 zastupnika parlamenta, 84 ih je diglo ruku za ratifikaciju ustava, a troje se suzdržalo od glasovanja.
Prvi europski ustav, usuglašen na sastanku Europskog vijeća u lipnju ove godine i svečano potpisan u Rimu 29. listopada, mora proći kroz postupak ratifikacije u svim zemljama članicama da bi stupio na snagu. Postupak ratifikacije trebao bi se okončati u roku od dvije godine od datuma potpisivanja.
Manji dio zemalja članica odlučio se za izravne konzultacije s građanima o prihvaćanju ustava, a ostale će to obaviti kroz nacionalne parlamente. Zasad je sedam zemalja najavilo da će organizirati referendum o prihvaćanju ustava, a prvi će se održati 27. veljače sljedeće godine u Španjolskoj.
Ako proces ratifikacije bude uspješno okončan, Europska unija će dobiti predsjednika Europskog vijeća s obnovljivim mandatom od dvije i pol godine i ministra vanjskih poslova, koji će ujedno biti i član Europske komisije. Ustav predviđa i pojednostavljen način odlučivanja u Vijeću EU-a - dvostrukom većinom umjesto dosadašnjeg sustava ponderiranih glasova. Od 2014. godine predviđa se i smanjenje broja povjerenika Europske komisije. Prema sadašnjem sustavu svaka članica ima po jednog povjerenika, a od 2014. broj članova Komisije odgovarao bi broju od dvije trećine zemalja članica. Europska unija bi s novim ustavom dobila pravnu osobnost.