SA SJEDNICE VLADE
Vlada: uskoro državna matura
Vlada je danas poslala Saboru na donošenje zakon slijedom kojega bi se osnovao Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, institucija koja bi uz ostalo provodila i državnu maturu.
U hrvatskom obrazovnom sustavu sada nema vanjskog odnosno egzaktnog vrednovanja učeničkih postignuća i rada obrazovnih ustanova, upozorio je resorni ministar obrazovanja Dragan Primorac na sjednici Vlade.
Centar bi provodio međunarodne ispite i međunarodne usporedne analize u obrazovanju, izrađivao banke zadataka, testove i ostale ispitne materijale, a gradio bi se u Zagrebu, u Ilici 246, na mjestu gdje će se nalaziti i Zavod za školstvo.
Za gradnju Centra i za ostale troškove država će do 2007. godine izdvojiti 39,2 milijuna kuna, a Centar bi trebao zapošljavati 35 zaposlenika.
Vlada je prihvatila ugovor s vladom Kraljevine Švedske koja će sa 1,4 milijuna švedskih kruna (1,13 milijuna kuna) poduprijeti Ministarstvo europskih integracija u koordiniranju, upravljanju i praćenju financijske pomoći EU.
Premijer Ivo Sanader pri tom je pozvao sve ministre da se dobro pripreme za korištenje sredstava iz predpristupnih fondova unije, te da koriste iskustva drugih država.
To su bespovratna sredstva, podsjetio je ministre, i upozorio ih da treba voditi računa o svim pojedinostima, jer ponekad problem u dobivanju sredstava može biti čisto tehnički.
Samo je jedna država iskoristila sva sredstva koja su joj tako bila stavljena na raspolaganje, argumentirao je premijer svoje upozorenje.
Velikoj Gorici i Cavtatu Sanader je čestitao na Srebrnom cvijetu, nagradi Europske asocijacije za okoliš i cvijeće, za očuvanje okoliša i suživot građana i prirode.
Vlada potiče domaće tržište kapitala
Hrvatska Vlada i Ministarstvo financija i dalje će podržavati sve inicijative za poboljšanje stanja i efikasniji rad domaćeg tržišta kapitala, bilo putem privatizacije ili putem vlastitih izdanja obveznice, kazao je danas pomoćnik ministra financija za makroekonomske analize i planiranje Ante Žigman na otvaranju glavne skupštine Federacije Euro-azijskih burzi (FEAS) u Novigradu.
Domaćin ovog najvećeg regionalnog burzovnog skupa je Zagrebačka burza, član i jedan od osnivača Federacije, a uz skupštinu u Novigradu se održava i prateća informatička konferencija.
Žigman je podsjetio na odluku Vlade da se ubrza proces privatizacije, čime će se pridonijeti da se na hrvatskim burzama nađu dodatne količine vrijednosnih papira i time dodatno oživi tržište.
Također, dodao je, i sama će država nastaviti s aktivnom ulogom na tržištu kapitala i time doprinijeti i likvidnosti tržišta, ali i popunjavanju potražnje. Već idućeg tjedna tako će biti izdana 300 milijuna eura vrijedna treća tranša desetogodišnjih državnih obveznica, a sredstva iz tog izdanja najvećim će dijelom biti namijenjena isplati obveznica koje dospijevaju na naplatu.
Kako je Vlada temeljem novog stand-by aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom odlučila da 'neće ići sa samuraj obveznicama', dodao je Žigman, daljnja će se zaduživanja vršiti na domaćem tržištu, a nova se izdanja mogu očekivati i do kraja ove godine.
Na skupštini se, između ostalog, raspravljalo o aktivnostima FEAS-a u idućoj godini, restrukturiranju Federacije, zajedničkom projektu i suradnji sa Organizacijom za ekonomsku suradnju i razvoj na izradi kodeksa "najboljih poslovnih praksi" te čitavom nizu pitanja važnih za daljnji razvoj regionalnih burzi.
FEAS čine burze ukupno 25 zemalja euroazijske regije, a uz Zagrebačku, članice ove Federacije su, primjerice burze Rumunjske, Bugarske, Makedonije i Turske te još 20 zemalja od Bliskog istoka pa sve do daleke istočne Azije.
Na ovogodišnjoj su skupštini u članstvo primljene i četiri nove članica, tj. burze iz Abu Dabija, Beograda, Sarajeva i Banja Luke.
Uz skupštinu Federacije, na ovom se najvećem regionalnom burzovnom skupu održava i informatička konferencija na kojoj vodeće informatičke tvrtke iz područja burzovnih i financijskih servisa, poput Hewlett Packarda, Computershare i talijanskog SIA S.p.A. prezentiraju strateške aspekte potrebe za regionalnom kooperacijom i integracijom radi osiguranja likvidnosti i financiranja lokalnih i regionalnih gospodarskih aktivnosti.
Vlada: zaduživanje na domaćem tržištu
Država će na domaćem tržištu kapitala plasirati obveznice u iznosu 300 milijuna eura u kunskoj protuvrijednosti, a do kraja godine i ostalo će zaduženje za otplatu glavnica kreditnih obveza i financiranje proračunskog deficita servisirati na domaćem tržištu, istaknuto je na današnjoj sjednici Vlade.
Vlada je, naime, danas donijela odluku o izdavanju obveznica u iznosu 300 milijuna eura u kunskoj protuvrijednosti, uz fiksnu kamatnu stopu od 5,5 posto godišnje, a rok dospijeća tih obveznica je 2014.
Time se ne povećava zaduženje niti javni dug, kazao je ministar financija Ivan Šuker. Objasnio je da je to zaduženje namijenjeno otplati državnih obveznica izdanih 2001. u iznosu 200 milijuna eura, otplati kredita Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje iz prošle godine u iznosu 410 milijuna kuna, dok će se 230 milijuna kuna usmjeriti Hrvatskim autocestama. Samo 20 do 30 milijuna kuna bit će namijenjeno pokrivanju deficita, kazao je.
Podsjetio je da je proračunom za ovu godinu planirano zaduženje u iznosu 18,49 miljardi kuna za podmirenje glavnica dospjelih dugovanja i pokriće proračunskog deficita.
U dogovoru s Hrvatskom narodnom bankom i poslovnim bankama najveći dio toga servisirali smo na domaćem tržištu, a to će se učiniti i do kraja godine, rekao je Šuker, ističući da se odustalo do izdavanja samurai obveznica krajem godine i da će se za taj iznos država zadužiti na domaćem tržištu.
Time želimo pokazati svoju želju za smanjenjem vanjskog duga. Uspjeli smo usporiti vanjsku zaduženost Hrvatske, taj trend treba zadržati, kazao je Šuker, dodajući da je vanjski dug trenutno oko 26 milijardi dolara.
Država je u dosadašnjem dijelu ove godine na domaćem tržištu izdala obveznica u ukupnoj protuvrijednosti 750 milijuna eura. Dosadašnjom smo politikom uspjeli smanjiti vaganu kamatnu stopu ukupnog portfelja domaćih obveznica sa 7,23 posto, koliko je iznosila krajem prošle godine, na 5,94 posto, istaknuo je premijer Ivo Sanader.
Vlada se danas suglasila i s prijedlogom stečajnog plana omiške tvrtke Omial, koji je rađen na temelju pisma namjere tvrtke Aluflexpack koja je za kupnju Omiala u stečaju spremna platiti 14,5 milijuna kuna, odmah bi zaposlili 30 ljudi, a nakon šest mjeseci do 100 osoba.
Ukupna dugovanja Omiala u stečaju premašuju 53 milijuna kuna, od čega se radnicima duguje 19 milijuna, razlučnim vjerovnicima oko 21 milijun, a ostalim vjerovnicima 13 milijuna kuna.
Stečajni plan predviđa da se razlučni vjerovnici (država, TLM i HEP) odreknu 77,2 posto svojih tražbina, pa bi od 21 milijuna naplatili oko 5,6 milijuna kuna svojih potraživanja.
No, iako se stavljaju u lošiji položaj ti vjerovnici procjenjuju da bi im daljnji rad Omiala donio koristi - TLM-u kroz plasman njegovim poluproizvoda, dok je HEP-u omiška tvrtka veliki potrošač struje.
Vlada se suglasila i da se iz proračuna Fonda za regionalni razvitak kao bespovratna potpora odobri ukupno oko 10,4 milijuna kuna za projekte razvoja infrastrukture i gospodarstva u osam jedinica lokalne samouprave. Riječ je o općinama ili gradovima na otocima, priobalju ili područjima posebne državne skrbi koje će tim novcem financirati projekte vodoopskrbe, poslovnih zona ili centara, tržnice i slično.
Vlada usvojila godišnji nacionalni program za NATO
Hrvatska Vlada u petak je na zatvorenom dijelu sjednice usvojila Godišnji nacionalni program za NATO 2004.-2005. (ANP), kojim se ulazi u treći ciklus Akcijskog plana za članstvo (MAP), a koji Hrvatsku u većoj mjeri profilira kao buduću članicu Sjevernoatlantskog saveza.
Glavni je cilj Hrvatske, prema tom dokumentu, da tijekom ovog ciklusa dosegne stupanj reformi koji omogućava otpočinjanje pristupnih pregovora s NATO-om, rekao je izvor u hrvatskoj Vladi.
ANP je, nastavlja isti izvor, rezultat međuresorske koordinacije i suradnje i rada svih ministarstava i službi povezanih s procesom prilagodbe standardima NATO-a, uključivo i predstavnike Ureda Predsjednika i Hrvatskog sabora.
U ovom dokumentu hrvatska Vlada kao jedan od svojih bitnih ciljeva ističe potrebu osiguravanja da Hrvatska, u trenutku kada se Savez odluči na idući krug proširenja, bude u svakom pogledu spremna na članstvo, što pokriva vojnu, političku i ekonomsku spremnost.
Hrvatska se zato u ANP-u deklarativno i konkretnim planovima reformi stavila na raspolaganje za sve sadašnje i buduće zajedničke planove NATO-a.
Hrvatska se u ANP-u pojačano obvezuje na ispunjavanje političkih i ekonomskih kriterija povezanih i s EU-om, a u dokumentu se ističe i veliki zaokret u potpori i prihvaćanju sustava kolektivne obrane NATO-a.
NATO je na svom summitu u Istanbulu u lipnju ove godine objavio da će proces budućeg proširenja biti kontinuirano razmatran i ocjenjivan, te će se na osnovu te ocjene na idućem summitu Saveza ocjenjivati indivudalni napredak koji će postići zemlje koje žele ući u članstvo.
Hrvatska je ulazak u EU i NATO postavila za strateške ciljeve svoje vanjske politike, a procesi ulaska u euro-atlantske integracije vode se kao procesi koji se međusobno nadopunjuju.
Hrvatska, kazao je izvor u hrvatskoj Vladi, čvrsto podržava politiku NATO-a, a nastavit će i proširiti svoje sudjelovanje u operacijama Saveza. Zagreb tako namjerava proširiti svoje djelovanje u Afganistanu, u sklopu misije ISAF-a. To proširenje odnosit će se na civilni angažman Hrvatske u Pokrajinskom timu za obnovu koji u Feyzabadu vodi Njemačka. Civilni angažman Hrvatske uključivao bi i diplomate, civilne policijske instruktore te moguće sudjelovanje civilnog i vojno-medicinskog osoblja. Hrvatska Vlada, među ostalima, namjerava podržati i napore međunarodne zajednice za uspostavu mira, stabilnosti i demokracije u Iraku. Hrvatska je već na liječenje primila sedmoro iračke djece, a šestoro iračkih liječnika proći će u Hrvatskoj forenzičku obuku. Vlada premijera Ive Sanadera izrazila je spremnost da pomogne i u obuci iračkih policajaca u Jordanu.
Vlada će u predstojećem razdoblju pojačati i svoje aktivnosti u vezi promocije članstva Hrvatske u NATO-u.
Godišnji nacionalni program do kraja rujna bit će dostavljen NATO-u, a hrvatski tim, na čelu s nacionalnim koordinatorom za NATO Pjerom Šimunovićem, u drugoj polovici listopada u Bruxellesu o njemu će razgovarati pred političkim odborom Saveza.
Vlada odbacila Vajglove izjave o Savudrijskoj vali
Hrvatska Vlada ocjenila je neprihvatljivima izjave koje pretendiraju na slovensku jurisdikciju i suverenitet nad cijelom Savudrijskom valom, te je u tom smislu odbacila posljednje izjave slovenskog ministra vanjskih poslova Ive Vajgla, priopćila je Vladina služba za odnose s javnošću.
U priopćenju objavljenom nakon sjednice Vlade navodi se da "Vlada RH s pozornošću prati razvoj političkih prilika uoči predstojećih parlamentarnih izbora u Republici Sloveniji koje se, kroz javne izjave, pravna tumačenja i političke ocjene, odnose na Republiku Hrvatsku".
"Uzimajući u obzir tradicionalno dobre odnose dviju država i naroda, te zajednički interes da se preostala otvorena pitanja riješe u skladu s međunarodnim pravom i vrijednostima Europske unije, Vlada RH ocjenjuje neprihvatljivima izjave koje pretendiraju na slovensku jurisdikciju i suverenitet nad cjelinom Piranskog zaljeva, tj. Savudrijske vale. U tom smislu, Vlada RH odbacuje posljednje izjave ministra vanjskih poslova Republike Slovenije g. I. Vajgla", navodi se u priopćenju.
"Vlada RH poziva slovensku stranu na političku suzdržanost i nastavak dijaloga, i uz međunarodnu arbitražu, o rješavanju otvorenih pitanja. Sa svoje strane, Republika Hrvatska ne daje i neće davati povoda za porast napetosti i odgađanje pregovora u svim pitanjima od zajedničkog interesa", dodaje se.
Vajgl je u četvrtak u emisiji komercijalne slovenske televizijske postaje POP-TV tijekom predizbornog duela s bivšim ministrom vanjskih poslova Dimitrijem Rupelom izjavio da je cijeli Piranski zaljev slovenski.
Slovenski parlamentarni izbori održat će se 3. listopada i na njima Vajgl nastupa na listi liberalnih demokrata (LDS) aktualnog premijera Antona Ropa, dok je Dimitrij Rupel istaknut na listi Demokrata (SDS) Janeza Janše, vodeće oporbene stranke.
Voditelj predizborne emisije posvećene vanjskoj politici postavljao je Vajglu i Rupelu "paralelna" pitanja, a jedno od istaknutih bili su i odnosi s Hrvatskom. Na pitanje o subotnjem odlasku s premijerom Ropom među slovenske ribare u Piranu s kojima su na polovici Savudrijske vale "lovili morske pse", Vajgl je rekao da je to bio izraz solidarnosti sa slovenskim ribarima.
"Željeli smo tako pokazati da je to more naše i da naša država stoji iza ribara, te pokazati solidarnost", rekao je Vajgl. Na pitanje što piranskim ribarima može poručiti, do koje pozicije u Savudrijskoj vali smiju loviti, a da im ne priđe hrvatska policija, Vajgl je najprije rekao da je to pitanje kojim se na njega želi prebaciti odgovornost za ono što se sada događa u zaljevu, ali je onda rezolutno dodao: "Cijeli je Piranski zaljev slovenski. Naši ribari imaju pravo loviti u cijelom Piranskom zaljevu i naša država stoji iza njih", kazao je Vajgl.