U izvješću D&B, koje danas prenosi zagrebačka tvrtka BonLine, stoji kako hrvatska strana aranžman, vrijedan 141 milijuna američkih dolara, namjerava tretirati kao "čistu predostrožnost". No, njegov je značaj u podržavanju okvira tekuće politike i u pozitivnom utjecaju na sigurnost investitora zbog same podrške MMF-a.
Pozitivan utjecaj na investitore u D&B-u ocjenjuju vrlo značajnim, obzirom na izloženost Hrvatske 'raspoloženju' na inozemnim tržištima te potrebu da privuče što veću količinu stranih investicija kojima bi se 'pokrio' značajan vanjskotrgovinski manjak, ali i spriječilo daljnje povećanje inozaduženja.
Navodeći kako je MMF izrazio određenu zabrinutost hrvatskim inozemnim obvezama, u izvješću D&B-a se navodi kako je MMF istaknuo značaj uloge Hrvatske narodne banke (HNB) u obuzdavanju rasta zaduženosti banaka. Ta je uloga ključna, dodaje se, uzme li se u obzir da banke snose značajan dio odgovornosti za porast vanjske zaduženosti zemlje.
Pozitivnim se u rujanskom izvješću D&B-a ocjenjuje i ekonomski program hrvatske Vlade, donesen u sklopu pregovora s MMF-om oko novog aranžmana, a kojim se, među ostalim, predviđa ograničavanje državne potrošnje, ubrzanje procesa privatizacije i sl.
Realizacija tog programa, ocjenjuju analitičari D&B-a, uz povećanje efikasnosti hrvatskog gospodarstva, trebala bi pridonijeti i pripremi Hrvatske za kompetitivne pritiske povezane s procesom približavanja Europskoj uniji.
U cilju ograničavanja državne potrošnje, u tom se programu, među ostalim predviđa i rast plaća u skladu sa rastom stope inflacije, a odgođeno je i smanjenje stope PDV-a sa 22 na 20 posto, zbog čega su analitičari D&B-a u svom rujanskom izvješću svoju procjenu proračunskog deficita u 2004. godini smanjili sa 5 na 4 posto.
Na ljestvici 25 tranzicijskih zemalja za koje se ocjenjuje kreditni rejting, Hrvatska je na 10. mjestu, iza Bugarske te ispred Rumunjske, koje nose istu ocjenu rizičnosti, a koja ih svrstava među zemlje umjerenog rizika za ulaganje.
Čelno mjesto D&B-ove ljestvice, sa najboljim kreditnim rejtingom DB2c već mjesecima zauzima Slovenija, a na drugom je mjestu, sa ocjenom DB2d Mađarska. Taj ih rejting ocjenjuje kao zemlje niskog rizika za ulagače.
Začelje ljestvice, također već duže razdoblje, sa ocjenom DB6d drže Albanija, Bjelorusija, Bosna i Hercegovina, Gruzija, Tađikistan, Turkmenistan i Uzbekistan. One su ocijenjene kao zemlje u kojima postoji vrlo visok rizik da se ulagačima njihova investicija neće vratiti.