"Posebno nam je zadovoljstvo što smo i mi prvi put sudjelovali", rekao je ministar Žužul. Hrvatski ministar je zajedno s kolegama iz preostale tri zemlje kandidatkinje sudjelovao na radnom ručku ministara vanjskih poslova 25 zemalja EU-a, koji su se okupili na dvodnevnom neformalnom sastanku u dvorcu St. Gerlach u Valkenburgu u blizini Maastrichta.
Žužul je imao i prvi susret sa slovenskim ministrom vanjskih poslova Ivom Vajglom, koji je, prema riječima hrvtskog ministra, bio jedan od niza ministara koji su pozdravili prvo sudjelovanje Hrvatske na ministarskom skupu EU-a.
"Vajgl je izrekao nekoliko lijepih rečenica na račun Hrvatske i sasvim jasno iskazao potporu koju Slovenija i dalje namjerava davati Hrvatskoj", rekao je Žužul.
On je istaknuo da dvije zemlje imaju toliko toga zajedničkog da je besmisleno stvarati probleme na "račun nešto malo otvorenih pitanja".
Upitan što će Hrvatska učiniti nakon 3. listopada kada na snagu stupa Zaštićena ekološko-ribolovna zona (ZERP) u Jadranu, koja se neće primjenjivati za zemlje članice EU-a, odnosno što će biti sa slovenskim brodovima koji plove pod stranim zastavama, Žužul je najavio iniciranje sastanka na kojem će se o tome razgovarati.
Što se tiče slovenskih brodova pod stranim zastavama, "ne bih htio prejudicirati, to je stvar više tehničkog dogovora", rekao je Žužul, dodajući da ideja proglašenja ZERP-a nije bila da se "zagorča normalni život susjedima, nego zaštita Jadrana, što je zajednički cilj i Hrvatske i Slovenije i Italije, a i cijele Europske unije".
U pogledu razgraničenja u Savudrijskoj vali, o čemu nije bilo riječi u razgovoru s Vajglom, Žužul je novinarima rekao kako je očito da dvije strane nemaju isto gledište. "Po našem mišljenju, granica treba proisteći iz onoga kako je definirana kopnena granica", rekao je.
Sporazum Drnovšek-Račan, na koji se Slovenci "ponekad pozivaju, ni pravno ni sadržajno nije dobar, jer ako nakon nekog sporazuma dođe do pogoršanja međusobnih odnosa, znači da sporazum nije dobar", rekao je Žužul.
On je također izrazio uvjerenje da će se to pitanje "jednog dana" morati riješiti arbitražom.
Osim s Vajlgom, Žužul je imao još nekoliko kratkih susreta - s nizozemskim ministrom vanjskih poslova Bernardom Botom, talijanskim Francom Frattinijem, slovačkim Eduardom Kukanom, irskim Brianom Cowenom, portugalskim Antoniom Monteirom i luksemburškim Jeanom Asselbornom. Također je razgovarao i s visokim predstavnikom EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Javierom Solanom..
"Bila je to prilika za kurtoaznu razmjenu mišljenja, ali i prigoda za neke dogovore, jer ima nekoliko novih ministara, s kojima sam dogovorio kako nastaviti dosadašnju intenzivnu komunikaciju", rekao je hrvatski šef diplomacije.
Dodao je da je u razgovoru s luksemburškim ministrom spomenuto da će pregovori o punopravnom članstvu započeti u predviđeno vrijeme, "najvjerojatnije u ožujku".
Hrvatska će vrlo brzo, za tjedan ili dva, odrediti svoj pregovarački tim, a nakon toga i pregovaračku strategiju, najavio je Žužul.
Europska komisija je najavila da će 6. listopada objaviti predpristupnu strategiju za Hrvatsku, za koju je zadužila Europsko vijeće prilikom odobravanja kandidatskog statusa 18. lipnja u Bruxellesu.