Pred Vladom bi se, naime, sutra trebao naći prijedlog izmjena Odluke o kriterijima za dodjelu novčane nagrade za vrhunska sportska dostignuća, te prijedlog za dodjelu novčanih nagrada športašima za osvojene medalje na Olimpijskim igrama u Ateni.
Izmjenom Odluke Vlada bi neto iznose nagrada osvajačima olimpijskih medalja, kako se doznaje, povećala za 30 posto.
Tako bi iznos za zlato u momčadskim sportovima sa sadašnjih 130.000 kuna bio povećan na 169.000 kuna, pa bi toliko dobio svaki od 15 zlatnih rukometaša.
Atensko srebro u pojedinačnim sportovima umjesto dosadašnjih 100.000 kuna bilo bi nagrađeno sa 130.000 kuna, a toliki bi iznos dobio plivač Duje Draganja, te braća Sinaša i Nikša Skelin (iako još uvijek nije poznato hoće li veslački dvojac biti tretiran kao ekipni ili kao pojedinačni sport).
Brončani dizač utega Nikolaj Pešalov, te tenisači Ivan Ljubičić i Mario Ančić dobit će po 91.000 kuna, umjesto dosadašnjih 70.000 kuna.
Kako se doznaje u Vladi, ostale odredbe ne bi se mijenjale, pa bi tako i nadalje članovi stručnih stožera pojedinačno mogli dobiti najviše do 80 posto iznosa utvrđenog za športaše, a ukupan neto zbroj tih nagrada ne bi mogao biti veći od najvišeg neto iznosa nagrade za športaša.
U Vladi još nemaju točan prijedlog za dodjelu novčanih nagrada športašima za osvojene medalje u Ateni.
Novinarski izračuni, na temelju povećanih neto iznosa za športaše, pokazuju da bi ukupno za športaše osvajače medalja u Ateni trebalo oko 3,2 milijuna kuna, a dodaju li se tome i stručni stožeri neto iznos koji će država platiti penje se na oko 3,8 milijuna kuna, a na to još treba dodati i poreze da bi se dobio bruto iznos koji će država izdvojiti za nagrade osvajačima medalja.
Pred Vladom bi se sutra trebao naći i prijedlog strategije razvoja unutarnje financijske kontrole u javnom sektoru, objedinjenog sustava radi kontroliranja, revidiranja i izvještavanja o korištenju proračunskih sredstava i sredstava EU.
Ta strategija predviđa sustav financijskog upravljanja i kontrole, unutarnje revizije, te uspostavu središnje harmonizacijske jedinice koja bi radila na razvoju i provedbi metodologije i standarda upravljanja i kontrole.
Prema podatcima iz strategije već je u tijeku proces edukacije unutarnjih revizora, njih 20, a program edukacije i certificiranja unutarnjih revizora trebao bi obuhvatiti najmanje 80 službenika.
Unutarnja financijska kontrola ne bi utjecala na položaj Državnog ureda za reviziju koja, kao vanjska revizija, revidira sve državne prihode i rashode i svoja izvješća podnosi Saboru, kao ni s Financijskom policijom, koja se namjerava ponovno osnovati, koja bi istraživala i poduzimala radnje protiv poreznih obveznika.