Nekoliko stotina preživjelih iz geta u Lodzu i članova njihovih obitelji okupilo se na tom najvećem židovskom groblju u Europi na kojemu je od 1892. zakopano više od 230.000 osoba,a nakon molitve su u povorci krenuli prema željezničkom kolodvoru Radegast, kamo su dovoženi europski židovi i odakle su odvoženi u logore smrti.
Na službenoj svečanosti trebao bi sudjelovati poljski premijer Marek Belka, predstavnici više europskih gradova i gradonačelnik Tel Aviva Ron Huldai.
Nijemci su osnovali geto u Lodzu (Litzmannstadt Ghetto) 1940. u najsiromašnijim četvrtima, na površini od četiri četvorna kilometra, a bio je okružen bodljikavom žicom i izoliran od ostatka grada. Tu je bilo zatočeno 200.000 židova iz Poljske, Austrije, Čehoslovačke, Luksemburga i Njemačke.
Pedesetak tisuća židova koji su getu morali raditi za Treći Reich skapali su od iscrpljenosti, gladi i bolesti. Preživjeli su deportirani u konclogore Chelmno nad Nerem i u Auschwitz-Birkenau.
Zatvaranje geta u Lodzu u kolovozu 1944. doživjelo je samo 830 zatočenika. Dana 28. kolovoza 1944. posljednji je židovski konvoj otišao u logor smrti.
Geto u Lodzu bio je prvi geto koji su osnovali Nijemci na poljskom području i zadnji koji je zatvoren.