Glavni cilj prosvjeda je reforma tržišta rada pod nazivom Hartz IV, posebice smanjenja predviđena unutar socijalnog sustava te zakonska regulativa na temelju koje će od 1. siječnja sljedeće godine potpora za dugotrajno nezaposlene biti smanjena na razinu socijalne pomoći.
Težište prosvjeda i ovog su ponedjeljka istočnonjemački gradovi, dok na zapadu zemlje prosvjedi prolaze gotovo nezapaženo.
Ministar gospodarstva najmnogoljudnije njemačke savezne pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija, u kojoj se danas također održavaju manji prosvjedi, Harald Schartau (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD), odbacuje zahtjeve organizatora prosvjeda za pojačanom pomoći istočnonjemačkim pokrajinama, koje su posebice pogođene nezaposlenošću i stagnacijom gospodarstva. On istodobno smatra da se Njemačka nalazi u situaciji u kojoj mora preispitati sustav pomoći bivšim DDR pokrajinama. Situacija je kritična, jer su ljudi, unatoč nevjerojatnim svotama koje mjesečno odlaze istočnim pokrajinama, i dalje nezadovoljni, a svako daljnje povećanje pomoći bi ugrozilo financijsku stabilnost zemlje, zaključio je Schartau.
U međuvremenu se stvorila svojevrsna podjela javnosti glede prosvjeda protiv socijalnih reformi savezne vlade. Dok na zapadu zemlje građani i predstavnici svih političkih stranaka drže reforme nužnima kako bi njemačko gospodarstvo postalo konkurentijim na svjetskom tržištu, razumijevanje za politiku Gerharda Schroedera je na istoku zemlje izuzetno nisko.
Od revolta protiv rada savezne vlade najviše profitira Stranka demokratskog socijalizma (PDS), stranka nasljednica komunističke partije DDR-a. Prema posljednjim ispitivanjima javnog mišljenja, PDS u mnogim krajevima istočne Njemačke bilježi porast popularnosti te naklonost preko 30 posto birača. Na posljednjim parlamentarnim izborima PDS nije prešao granicu od pet posto, koliko je potrebno za ulazak u Bundestag. Stručnjaci drže da se istočnonjemački građani još uvijek očekuju da država rješava egzistencijalna pitanja svojih građana.