Prosječna temperatura u svijetu u zadnjih sto godina porasla je za oko 0,7 stupnja Celzija, dok je u Europi porasla za oko 0,95 stupnja C, stoji u izvješću na 107 stranica, koje je ta agencija EU-a sa sjedištim u Kopenhagenu objavila u srijedu.
Procjenjuje se da će temperature do 2100. godine rasti za 1,4 - 5,8 stupnja C na globalnoj razini i 2,0 - 6,3 stupnja C u Europi. U izvješću se navodi da će to zagrijavanje imati goleme posljedice i najavljuje ne baš svijetla budućnost.
Satelitska promatranja su pokazala da je ukupna površina leda u Arktičkom moru smanjena za najmanje 7,4 posto u razdoblju od 1978. do 2003., te da je porasla razina mora.
Vrlo je vjerojatno da će se nestanak glečera nastaviti. Do 2050. vjerojatno će oko 75 posto glečera u švicarskim Alpama nestati. Snježne padavine na nižim planinama bit će sve nepredvidljivije u narednim desetljećima, što bi za posljedicu mogo imati zatvaranje oko polovice skijališta u Švicarskoj, a još više u Njemačkoj, Austriji i Pirinejima.
Prosječan broj prirodnih nepogoda u Europi povezanih s klimom i vremenskim prilikama udvostručen je 1990-tih, u odnosu na desetljeće ranije, dok je broj neklimatskih nepogoda, primjerice potresa, ostao isti, navodi se u izviješću.
Glavnim krivcima za globalno zagrijavanje proglašeni su plinovi koji proizvode efekt staklenika. Međutim, čak i kad bi se uspjelo bitno smanjiti emisiju stakleničkih plinova sljedećih desetljeća, klimatski sustav bi se nastavio mijenjati, zaključuje se u izviješću.
"Europa mora i dalje biti predvodnik u svjetskim naporima na smanjenju emisija stakleničkih plinova, ali i pored toga potrebno je izraditi strategije na europskoj, regionalnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini za prilogodbu klimatskim promjenama", rekao je prema BBC-u profesorica Jacqueline McGlade.