"Što se tiče vojnih potreba, može se sklopiti mirovni sporazum sa Sirijom tako da odustanemo od Golana", kazao je general u razgovoru za izraelski list Yediot Aharonot.
General je ocijenio da bi "vojska mogla braniti granice Izraela bez obzira gdje bi one bile, u slučaju odluke političkih vlasti" o povlačenju s Golana.
To je prvi puta da je jedan visoki izralski vojni dužnosnik govorio o mogućnosti povlačenja s Golanske visoravni, što je uvjet Damaska za početak mirovnih pregovora s Izraelom.
Yaalon je ipak istaknuo da se njegove riječi počivaju na "teoriji", te da do takvog povlačenja može doći samo u okviru "uravnoteženog" sporazuma sa Sirijom.
Jedan je visoki izraelski dužnosnik, koji je želio ostati anoniman, kazao da je stajalište izraelske vlade o pitanju Golana "nepromijenjeno".
"Mi nećemo pregovarati sa Sirijom sve dok ona prethodno ne prestane potpomagati terorističke akcije protiv Izraela"; kazao je taj izvor, aludirajući na pomoć koju Sirija daje libanonskom šijitskom pokretu Hezbolah i palestinskim radikalnim pokretima, poput Hamasa.
Izrael je osvojio Golansku visoravan u ratu 1967., a anektirao ju je 1981. godine.
U intervjuu objavljenom u prosincu 2003. godine u New York Timesu sirijski predsjednik Bašar al-Asad kazao je kako razmatra uspostavu dijaloga s Izraelom koji bi trebali dovesti do izraelskog povlačenja s Golana u zamjenu za mir i normalizaciju odnosa između dvije zemlje.
Sirija želi da se mirovni pregovori nastave tamo gdje su prekinuti u siječnju 2000. kada je tadašnja izraelska vlada bila sprema razmotriti povlačenje s gotovo čitave površine Golanske visoravni, s izuzetkom uskog pojasa zemlje na istočnoj obali Tiberijskog jezera, glavnog rezervoara slatke vode u Izraelu. Sadašnja vlada Ariela Sharona u više je navrata isticala svoje protivljenje potpunom izraelskom povlačenju s Golana.