U izvješću D&B, koje danas prenosi zagrebačka tvrtka BonLine, ističe se kako bi povećanje granične obvezne pričuve s ciljem zaustavljanja ubrzanog rasta inozemne zaduženosti domaćih banaka, trebalo donijeti višestruke koristi.
Mjere ograničavanja podizanja stranih kredita pomoći će, kažu analitičari D&B-a, i zaustavljanje inozemne zaduženosti zemlje, a tim i utjecati na smanjenje deficita platne bilance.
Dodaje se kako je suočavanje s problemom inozemne zaduženosti ujedno i jedan od preduvjeta novog stand by dogovora sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF).
No, prema ocjeni analitičara D&B-a, spomenute će mjere negativno utjecati na rast osobne potrošnje, kojoj je unazad godinu dana pogodovao čak 82,5 postotni rast kredita u stranoj valuti.
D&B-ovi analitičari očekuju realni rast bruto domaćeg proizvoda od 3,8 posto u ovoj, odnosno 3,7 posto u 2005. godini, umanjujući time svoje prethodna predviđanja o rastu BDP-a za 4,1 posto u 2004. i 4 posto u idućoj godini.
Na ljestvici 25 tranzicijskih zemalja za koje se ocjenjuje kreditni rejting, Hrvatska je na 10. mjestu, iza Bugarske te ispred Rumunjske, koje nose istu ocjenu rizičnosti, a koja ih svrstava među zemlje umjerenog rizika za ulaganje.
Čelno mjesto D&B-ove ljestvice, sa najboljim kreditnim rejtingom DB2c zauzima Slovenija, a na drugom je mjestu, sa ocjenom DB2d Mađarska. Taj ih rejting ocjenjuje kao zemlje niskog rizika za ulagače.
Začelje ljestvice sa ocjenom DB6d drže Albanija, Bjelorusija, Bosna i Hercegovina, Gruzija, Tađikistan, Turkmenistan i Uzbekistan. One su ocijenjene kao zemlje u kojima postoji vrlo visok rizik da se ulagačima njihova investicija neće vratiti.