od 11. do 17. lipnja 2004.
SADRŽAJ:
1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze
3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta
4. Tjedno izvješće Mirex indeksa
5. Tjedno izvješće otvorenih investicijskih fondova
6. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi
7. Tjedno izvješće sa svjetskih deviznih tržišta
8. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
9. Sa sjednice vlade
10. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija
11. Ministarstvo financija o novom stand by-u; do 15. srpnja rebalans proračuna
12. HFP predstavio model javno-privatnog partnerstva za Sunčani hvar
13. Dionice Osiguranja Helios na Varaždinskoj burzi
14. HBOR-u dodijeljena godišnja nagrada Euromoneya
15. Poduzeća Dioki i Kemikalija prodana za 18,9 milijuna eura
16. Hrvatska među europskim zemljama sa najnižom inflacijom
17. Sindikalna košarica SSH: životni troškovi u svibnju veći za pet kuna
18. Statistika
ooooooooooooooooooo
1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja
u kunama Ponuda
u kunama Promet
u kunama Prosječna kamata (%)
11. VI. 100.000.000 300.000.000 51.000.000 1,24
14. VI. 100.000.000 170.000.000 69.000.000 2,05
15. VI. 150.000.000 170.000.000 105.000.000 1,87
16. VI. 200.000.000 250.000.000 140.740.000 2,08
17. VI. 220.000.000 130.000.000 91.500.000 2,21
Prosječno 154.000.000 204.000.000 91.448.000 1,89
I ovoga je tjedna, osim u četvrtak, ponuda novca uglavnom bila bogatija od ukupno prijavljene potražnje, koja u pravilu nije bila maksimalno iskorištena. Cijena je novca je, pak, u odnosu na tjedan dana ranije pala.
U usporedbi s tjednom ranije, ovotjedna je ukupno prijavljena ponuda bila 33,06 posto manja, dok je ukupno prijavljena potražnja bila također manja, i to 35,34 posto. Ukupno prijavljeni promet ovoga tjedna u odnosu na prethodni bilježi pad u iznosu od 56,15 posto.
I cijena novca ovoga je tjedna u odnosu na prethodni pala i to za četvrtinu postotnog boda, i u prosjeku je iznosila 1,89 posto.
2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze
Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 11. do 17. lipnja (cijene u kunama)
Dionica Najniža
Cijena Najviša
Cijena Zadnja
Cijena Ukupan
Promet
Croatia osiguranje-P 3.200 3.300 3.200 58.790
Croatia osiguranje-R 3.200 3.350 3.350 410.564
Pliva 435 455 436 9.783.799
Podravka 170 180 180 2.848.928
Adris grupa-P 2.850 2.902 2.900 10.162.977
Arenaturist 70 70 70 7.000
Atlas 17,15 19 19 13.588
Atlantska plovidba 65 65 65 7.018
Badel 1862 73 73 73 8.249
Brodomerkur 650 650 650 25.350
Belišće 160,13 163 161 113.110
Dalekovod 140 145 145 273.460
Elka 87,52 92 90 356.034
Elektropromet 100 100 100 26.700
Ericsson Nikola Tesla 690 705 705 174.950
Hoteli Opera 180 180 180 18.000
Hrvatski duhani 80 81 81 97.710
Istraturist 100 100 100 650.694
Jadranturist 125 132 125 13.280
Jadranska banka 1.070 1.250 1.071 116.686
Jamnica 11.000 11.000 11.000 22.014
Jadroplov 35 35 35 10.500
Jadranski naftovod 1.650 1.650 1.650 16.500
Konzum 1.200 1.200 1.200 32.400
Končar 77 77 77 35.805
Kraš 276 283 281 316.389
Plava Laguna 1.351 1.400 1.400 780.930
Lola Ribar 45,10 46 45,10 8.228
Privredna banka 250 250 250 40.750
Nova banka 235 239 239 12.328
Erste& Steiermarkische b. 169 170 170 85.819
Tvornica duhana Zagreb 2.279 2.279 2.279 214.226
Tehnika 600 601 600 78.610
Zagrebačka banka- P 1.350 1.650 1.650 33.150
Zagrebačka banka-R 1.800 1.800 1.800 10.800
Zagrebačka pivovara 3.100 3.600 3.400 256.200
Karlovačka pivovara 1.200 1.200 1.200 12.000
DOM Holding 59 63 62 69.380
Proficio 44 45 45 71.108
Riviera 142,62 150 150 739.188
ZIF Slavonski 30,50 33 30,50 2.236.733
Slavonska banka 980 981 980 20.600
SN Holding 57 65 65 18.928
Zlatni rat 37 46 45 14.283
Sunčani Hvar 42 45 45 102.538
AGKR-O-074Binst 102,60 102,60 - 3.800.364
DAB-O-05CA 106,90 106,90 106,90 7.924.121
DAB-O-05CAinst 106,60 106,80 - 24.482.532
HZZO-O-047A 100,05 100,05 100,05 221.674
HZZO-O-047Ainst 100,00 100,25 - 33.366.709
PLVA-O-115A 99,25 99,40 99,25 1.471.692
RHMF-O-049Arep/prij 100,25 100,25 - 12.956.878
RHMF-O-049Ainst 100,50 100,50 - 2.232.392
RHMF-O-085A 99,80 100,35 100,25 1.275.711
RHMF-O-085Arep/prij 99,95 99,95 - 4.997.500
RHMF-O-085Ainst 100,15 100,15 - 2.003.000
RHMF-O-08CAinst 109,40 109,40 - 2.827.895
RHMF-O-125Ainst 109,10 109,20 - 5.840.490
RHMF-O-142Ainst 99,15 100,15 - 63.967.464
RHMF-A-A 70,00 70,00 70,00 118.993
RHMJ-A-A 79,00 79,00 79,00 412.135
198.305.829
DAB-O-05CA - obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine - cijena u % nominale
DAB-O-05CAinst- obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi
HZZO - obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale
HZZOinstitucionalna - obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi- cijena u % nominale
PLVA-O-115A - obveznice Plive EUR 75 milijuna, s fiksnom kamatnom stopom i polugodišnjom isplatom kamate, denominirane u eurima, uz iznos kupona 5,75% te s rokom dospijeća 2001. godine - cijena u % nominale
RHMF-O-049Areported/prijavljena - obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze
RHMF-O-049Ainstitucionalna - obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi
RHMF-O-085A- obveznice Republike Hrvatske milijardu HRK s kamatnom stopom od 6,125% godišnje fiksno i dospijećem 28. svibnja 2008. godine
RHMF-O-085A reported/prijavljene - obveznice Republike Hrvatske milijardu HRK s kamatnom stopom od 6,125% godišnje fiksno i dospijećem 28. svibnja 2008. godine., kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze.
RHMF-O-085Ainst- obveznice Republike Hrvatske milijardu HRK s kamatnom stopom od 6,125% godišnje fiksno i dospijećem 28. svibnja 2008. godine., kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi
RHMF-O-08CAinstitucionalna - obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi
RHMF-O-125Ainstitucionalna - obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi
RHMF-O-142Ainst-obveznice Republike Hrvatske EUR 350 milijuna s fiksnom kamatnom stopom od 5,50 % godišnje i polugodišnjom isplatom te dospijećem 10. veljače 2014. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi
RHMF-A-A - Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale
RHMJ-A-A - Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale
Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet u vrijednosti od 198,31 milijun kuna, zahvaljujući ponajviše izvanburzovnoj institucionalnoj trgovini obveznicama RHMF-O-142A (63,9 milijuna kuna), HZZO-O-047A (33,3 milijuna kuna) te DAB-O-05CA (24,4 milijuna kuna). Među redovnim dionicama, i ovog se tjedna najviše trgovalo povlaštenim dionicama Adris grupe (10,1 milijun kuna) te Plive (9,7 milijuna kuna). Aktivno je bilo 45 dionica od kojih je 26 dobilo a sedam ih je izgubilo na vrijednosti.
Među dobitnicama, najviše se ističu tri dionice. Tako je dionica SN Holdinga poskupila 14,03 posto odnosno osam kuna, redovna dionica Zagrebačke banke 12,42 posto odnosno 199 kuna te dionica Atlasa 11,76 posto odnosno dvije kune.
Cijena dionice Zagrebačke pivovare poskupila je 300, Tvornice duhana Zagreb 178, redovne dionice Croatia osiguranja i povlaštene dionice Zagrebačke banke po 150, povlaštene dionice Croatia osiguranja i Karlovačke pivovare po 100, Brodomerkura, Ericsson Nikola Tesla i Plave Lagune po 50, povlaštene dionice Adris grupe 31, Jadroplova i Erste& Steiermarkische banke po deset, Riviere 7,81, Kraša pet, Nove banke, DOM Holdinga i Proficia po četiri, Atlantske plovidbe, Badela 1832 i Dalekovoda po tri, Hrvatskih duhana 2, 24 te Belišća jednu kunu. Dionica ZIF-a Slavonskog skuplja je 40 lipa.
Među dobitnicama ovoga su se tjedna našle i obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine, koje su na vrijednosti dobile 10 postotnih bodova od nominalne cijene.
Među gubitnicama, dionica Konzuma pojeftinila je 100, Jadranskog naftovoda 50, Slavonske banke 20, Plive 14, Jadran turista devet a Končara 1,5 kuna. Dionica Lola Ribara jeftinija je 90 lipa.
Među gubitnicama ovoga su se tjedna našle i dvije obveznice te prava. Tako su obveznice Plive EUR 75 milijuna, s fiksnom kamatnom stopom i polugodišnjom isplatom kamate, denominirane u eurima, uz iznos kupona 5,75% te s rokom dospijeća 2001. godine na vrijednosti izgubile 0,45 postotnih bodova od nominalne cijene, dok su obveznice Republike Hrvatske milijardu HRK s kamatnom stopom od 6,125% godišnje fiksno i dospijećem 28. svibnja 2008. godine na vrijednosti izgubile 0,10 postotnih bodova od nominalne cijene.
Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija, pak, na vrijednosti su ovoga tjedna izgubila pet postotnih bodova od nominalne cijene a Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo na vrijednosti su izgubila jedan postotni bod od nominalne cijene.
CROBIS indeks ovoga je tjedna porastao četiri boda- na 1.143 boda, dok je CROBIS indeks ostao na prošlotjednoj razini, pa i dalje iznosi 99 bodova.
3. Tjedno izvješće s Varaždinske burze
Varaždinska burza: Aktivne dionice od 11. do 17. lipnja (cijene u kunama)
Dionica Najniža
Cijena Najviša
Cijena Zadnja
Cijena Prosječna
Cijena Ukupan
Promet
Varteks 40 40,30 40 40 7.982
ACI Opatija 740 740 740 740 5.920
Hoteli Baška Voda 102 109,90 109 102 41.129
Hoteli Zadar 50 50 50 50 3.600
Dubrovnik- Babin Kuk 176 176,10 176,10 176 48.415
Rabac 98 100 100 100 31.848
IPK Kandit 95 100 95 98,64 27.377
IPK Tvornica ulja Čepin 39,90 45 40 40 34.157
Jadran Hoteli 60 60 60 60 3.600
Koka 127 127 127 127 27.945
DOM Holding 57,20 65 64 64,50 3.754.428
Lucidus 17,51 18,50 18,50 17,66 75.113
Marina Dalmacija 425 425,67 425 425 76.086
MGK- Pack 30 30 30 30 2.910
Podravska banka-R 345 345 345 345 16.215
Proficio 41,21 45,50 45,50 45 1.433.365
Pivovara Osijek 1.250 1.250 1.250 1.250 852.500
ZIF Slavonski 30,50 33 30,50 30,50 438.115
Saponia 41,37 51,37 51,37 51,37 4.366
Slatinska banka-P 132,17 134,33 134,33 134,33 13.425
Slatinska banka-R 343 345,11 345,11 344,13 12.732
SN Holding 57,50 67,50 65 65,25 1.647.323
Anita 2.400 2.490 2.400 2.400 46.140
Arenaturist 69 70 70 69,42 11.315
Auto Hrvatska 100 100 100 100 4.500
Badel 1862 70 70 70 70 6.300
Belišće 160,10 160,10 160,10 160,10 34.261
Dioki 80 80 80 80 16.320
Elektropromet 100 100 100 100 11.300
Ericsson Nikola Tesla 660 725 710 704 5.803.854
Elka 90 90 90 90 2.160
Hoteli Makarska 65 68 65 65 17.286
Jadroplov 25 35 35 35 58.340
Konzum 1.200 1.200 1.200 1.200 9.600
Liburnia Riviera hoteli 407,77 461 408 408 20.837
Laguna 225 225 225 225 2.250
Plava Laguna 1.380 1.400 1.400 1.400 41.600
Petrokemija 22 22 22 22 22
Tankerska plovidba 375 375 375 375 7.500
Banka kovanica Varaždin 100 100 100 100 321.200
Slavijatrans 60 60 60 60 58.800
Validus 30 30,50 30 30 70.486
RHMF-A-A *1 75,00 85,00 85,00 85,00 501.392
RHMJ-A-A*2 84,00 84,00 84,00 84,00 23.835
15.627.871
*1- Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale
*2- Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale
Na Varaždinskoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet u iznosu od 15,63 milijuna kuna, zahvaljujući ponajviše trgovini dionicama Ericsson Nikola Tesla (5,8 milijuna kuna) i DOM Holdinga (3,7 milijuna kuna). Aktivne su bile 42 dionice od kojih je 20 dobilo a osam ih je izgubilo na vrijednosti.
Među dobitnicama, najviše se ističe pet dionica. Tako je redovna dionica Banke kovanica Varaždin poskupila 42,10 posto odnosno 29,63 kune, dionica Petrokemije 29,41 posto odnosno pet kuna, dionica SN Holdinga 12,73 posto odnosno 7,73 kune, dionica DOM Holdinga 11,39 posto odnosno 6,6 kuna te dionica Hotela Zadar 11,11 posto odnosno pet kuna.
Cijena dionice Pivovare Osijek poskupila je 51, Ericsson Nikola Tesla 43, Plave Lagune 40, redovne dionice Slatinske banke 23,79, Jadroplova deset, Elke sedam, Lagune pet, Proficia 3,6, Hotela Baška Voda i IPK Tvornice ulja po dvije, Koke 1,80 te Hotela Makarska 1,47 kuna. Povlaštena dionica Slatinske banke skuplja je 64, Lucidusa 16 te Belišća deset lipa.
Među dobitnicama su se ovoga tjedna našla i Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija, koja su na vrijednosti dobila 10 postotnih bodova od nominalne cijene, te Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo, koja su na vrijednosti dobila 8,82 posto od nominalne cijene.
Među gubitnicama, najviše se ističe pet dionica. Tako je dionica Varteksa pojeftinila čak 60 posto odnosno 60 kuna, dionica Auto Hrvatske 44,44 posto odnosno 80 kuna, Liburnia Riviera hotela 23 posto odnosno 122 kune, Konzuma 19,46 posto, odnosno 290 kuna te Badela 1862 12,50 posto odnosno deset kuna.
Cijena dionice Arenaturista jeftinija je 1,58, IPK Kandita 1,36 te Dubrovnik Babin Kuk jednu kunu.
VIN indeks ovoga je tjedna porastao za čak 35 bodova- na 763 boda.
4. Tjedno izvješće Mirex indeksa
Obvezni mirovinski fondovi
Mirovinski fond vrijednost na dan
09. 06. 2004. vrijednost na dan
16.06. 2004. promjena %
Mirex 115,48 115,56 0,06
AZ OMF 115,49 115,57 0,06
Erste Plavi OMF 115,46 115,39 -0,06
PBZ Croatia osig.OMF 116,65 116,69 0,03
Raiffeisen OMF 114,79 114,97 0,15
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, ovoga je tjedna blago porasla, za 0,08 bodova odnosno 0,06 posto- na 115,56 bodova.
Posljedica je to rasta vrijednosti većine obveznih mirovinskih fondova. Tako je vrijednost fonda Raiffeisen porasla 0,15, fonda AZ 0,06 a fonda PBZ Croatia osiguranje 0,03 posto. Vrijednost fonda Erste Plavog pala je 0,06 posto.
5. Tjedno izvješće otvorenih investicijskih fondova
OTVORENI FOND Kupnja Prodaja
CAIB Select Eurobond 11,14 -
CAIB Select Europe 8,92 -
PBZ Euro novčani 100,89 -
PBZ Global 102,05 -
PBZ Kunski novčani 101,77 -
PBZ International Bond 102,59 -
PBZ Novčani 100,90 -
RBA Activ 109,15 -
RBA Balance 122,35 -
RBA Bonds 116,67 -
RBA Cash 105,59 -
*+ cijene su informativne jer na Burzi nije uvedena trgovina istima
6. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi
Indeksi na međunarodnim burzama
Burza / Indeks 09. lipnja 17. lipnja Promjena u %
New York/DJIA 10.410,10 10.377,52 -0,31
Tokyo/Nikkei 11.575,97 11.607,90 0,28
London/FTSE-100 4.486,10 4.493,30 0,16
Frankfurt/DAX 30 4.021,64 3.985,46 -0,90
U očekivanju zaoštravanja monetarnih politika diljem razvijenog svijeta kako gospodarski oporavak dobiva na snazi, cijene dionica na najznačajnijim svjetskim burzama uglavnom nisu bilježile značajnije oscilacije u proteklih nekoliko dana. Dobri gospodarski pokazatelji istodobno uspijevaju ublažiti zabrinutosti vezne oko isporuka nafte na svjetsko tržište, intenzivirane novim napadima na iračku naftnu infrastrukturu.
Njujorški Dow Jones indeks gotovo se i nije mijenjao u proteklih tjedan dana, oslabivši 0,3 posto, na 10.377 bodova.
Zabrinutosti oko rasta kamatnih stopa intenzivirale su se početkom tjedna kako su ulagači očekivali indeks potrošačkih cijena u svibnju. U utorak je američka vlada objavila podatak o porastu inflacije u svibnju za 0,6 posto. Iako je to nešto iznad procjena analitičara, koje su se kretale oko 0,4 posto, osnovna stopa inflacije, koja ne uključuje oscilacijama sklone cijene hrane i energije, porasla je za svega 0,2 posto. Umjereni skok inflacije bilo je veliko olakšanje za financijska tržišta, zabrinuta da će američka središnja banka biti prisiljena agresivno povećavati kamatne stope kako bi održala inflatorne pritiske pod kontrolom. "Tržište sada očekuje da Fed poduzme malo povećanje kamatnih stopa, u svakom slučaju ništa drastično", rekao je James Luke, direktor pri BB&T Asset Managementu. U svom govoru pred senatskim odborom za bankarstvo čelnik Feda Alan Greenspan ponovio je da će rast kamatnih stopa vjerojatno biti postupan. Tržišta očekuju da njihovo povećanje na idućem zasjedanju Feda dosegne četvrtinu postotnog boda.
Od novih gospodarskih pokazatelja, pozornost tržišta privukao je broj izdanih novih građevinskih dozvola za gradnju kuća u svibnju, koji je smanjen svega 0,7 posto, na 2,08 milijuna. To je premašilo očekivanja i pokazalo da potražnju nisu usporile ni najave podizanja kamatnih stopa. Industrijska proizvodnja, pak, porasla je po najvišoj mjesečnoj stopi u zadnjih šest godina - za 1,1 posto. "Podaci o novim građevinskim dozvolama, koji jačaju uvjerenje da će se boom na tržištu nekretnina nastaviti, i industrijskoj proizvodnji vrlo su snažni. To je dalo tržištu pozitivan ton", ocijenio je tržišno raspoloženje Paul Cherney, analitičar pri S&P MarketScopeu.
Geopolitičke zabrinutosti i nadalje zasjenjuju te snažne podatke, nakon napada na iračke naftovode, koji su prekinuli irački izvoz. "Situacija s naftom i Irakom nastavlja pritiskati sve. Napad na iračku naftnu infrastrukturu negativan je za tržište u cjelini", kazao je Edgar Peters iz PanAgora Asset Managementa.
Podršku jačanju cijena blue-chip dionica dale su one naftnih kompanija, predvođene Exxon Mobilom, kako su cijene nafte ponovno ojačale uslijed prekida iračkog izvoza. U prosjeku su cijene tih dionica porasle 1,8 posto. Među većim dobitnicama bila je i dionica zrakoplovnog konzorcija Boeinga, poskupjevši 0,9 posto po objavi da je dobio ugovor vrijedan četiri milijarde dolara od američke mornarice za proizvodnju podmornica. Ojačale su i dionice proizvođača čelika, u prosjeku za 4,7 posto, budući je najveći američki proizvođač, Nucor Corp. podigao svoje procjene poslovnih rezultata za drugo tromjesečje.
Na udaru su, pak, bile dionice kompanija čije je poslovanje senzitivno na izmjene kamatnih stopa, ponajviše financijskih. Među 10 najvećih gubitnika bile su dionice Citigroupa i J. P. Morgan Chasea. Potonula je i dionica General Motorsa, unatoč tome što je taj najveći svjetski proizvođač vozila ponovio da će ostvariti planirane poslovne rezultate za ovo tromjesečje i ovu poslovnu godinu.
Iste brige oko zaoštravanja monetarnih politika muče i ulagače na europskim burzama. U takvim uvjetima londonski Ftse indeks ojačao je u proteklih tjedan dana 0,16 posto, na 4.493 boda. Frankfurtski DAX oslabio je međutim 0,9 posto, na 3.985 bodova.
Nervoza na tržištima glede prijetnje agresivnog podizanja američkih kamatnih polako popušta, no burzovni su indeksi i dalje "zarobljeni" unutar uskog raspona kretanja i slabašnog obujma trgovanja, budući se očekuje da rast kamatnih stopa i visoke cijene nafte neutraliziraju snažan rast dobiti. "Pitanje je da li se raspoloženje može značajnije pogoršati. Proteklih je par dana raspoloženje bilo nešto bolje, poduprto snažnim obimima trgovanja", ocjenjuje Akber Khan iz sektora europskih dionica Deutsche Banka. Tržišni stratezi ocjenjuju da su tržišta već uračunala u cijene zabrinutosti oko snažnih cijena nafte, te da najnoviji val nasilja u Iraku najvjerojatnije neće pogoditi raspoloženje na tržištima.
Veći rast cijena ostvaren je u naftnom sektoru uslijed ponovnog skoka cijena sirove nafte. Dionice Royal Dutcha tako su ojačale 1,2 posto, te Totala 0,44 posto. Među dobitnicima se ističu i kozmetička grupacija L'Oreal i francuska industrijska grupacija Bouygues. L'Oreal je zabilježio rast cijene svojih dionica za 0,8 posto, nakon najave otkupa svojih dionica u vrijednosti do milijardu eura tijekom idućih 12 mjeseci. Bouygues je objavio da je u prvome tromjesečju ostvario povratak na neto dobit i podigao ciljane godišnje prihode, nakon čega su mu dionice ojačale 1,1 posto.
No, dionice najvećeg britanskog maloprodajnog lanca Marks & Spencer oslabile su 2,75 posto, nakon što je ta grupacija odbila ponovljenu i bolju ponudu za preuzimanje poduzetnika Philipa Greena, ovoga puta vrijednu 370 penija po dionici u gotovini, odnosno ukupno 8,4 milijardi britanskih funti. Potonula je i dionica švedske inženjerske grupacije ABB, za 2,4 posto, nakon što je objavila da su podaci o dobitima njezinog talijanskog ogranka preuveličani za ukupno oko 70 milijuna dolara tijekom šestogodišnjeg razdoblja
Na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ovoga je tjedna ojačao 0,3 posto, na 11.608 bodova.
7. Tjedno izvješće sa svjetskih deviznih tržišta
09. lipnja 17. lipnja Promjena u %
Euro/USD 1,2105 1,2053 -0,43
Euro/JPY 132,22 132,18 -0,03
USD/JPY 109,32 109,61 0,27
Podizanje švicarskih kamatnih stopa te očekivanje da će se to uskoro dogoditi i u SAD-u obilježilo je ovotjedno poslovanje na svjetskim deviznim tržištima, tijekom kojeg je euro bio na udaru prodaja jer se smatra da je među najvažnijim svjetskim valutama zaoštravanje monetarne politike najmanje vjerojatno u eurozoni.
Euro je u takvim uvjetima potonuo prema jenu na najnižu razinu u zadnjih šest tjedana, 132,18 jena za euro. Spustio se i na najnižu razinu u odnosu na dolar u proteklih mjesec dana, na 1,2053 dolara.
Inflacija se sada s velikom pozornošću prati širom svijeta budući globalni gospodarski oporavak dobiva na snazi, a cijene nafte ostaju visoke, potencijalno vodeći rastu cijena na malo.
Ranije ovoga mjeseca dužnosnici Fed-a, uključujući Greenspana, izrazili su zabrinutost glede rastućih inflatornih pritisaka, potičući jačanje dolara. Greenspan je ovoga tjedna pred senatskim odborom za bankarstvo kazao da inflacija najvjerojatnije neće biti izvor ozbiljne zabrinutosti u bliskoj budućnosti te da će kamatne stope vjerojatno postupno rasti. rast potrošačkih cijena u SAD-u pokazao slabijim nego su tržišta očekivala. Potrošačke cijene u svibnju u SAD-u porasle su za 0,6 posto, što je ispod očekivanja Wall Streeta, no proizvođačke cijene su na godišnjoj razini porasle za 0,8 posto, najviše u zadnjih 12 mjeseci. Konačan odluka o tome hoće li američke kamatne stope porasti za pola ili četvrtinu postotnog boda očekuje se 30. lipnja na zasjedanju Fed-a.
Jedinstvena europska valuta se našla se na udaru prodaja kako su trgovci odlučiti ubilježiti profite pred očekivano zaoštravanje monetarne politike u SAD-u. Do prodaja je došlo unatoč tome što je Eurostat potvrdio je da je godišnja stopa inflacije u eurozoni u svibnju dosegnula 2,5 posto, nasuprot dva posto u mjesecu ranije. Ona je sada na najvišoj razini od ožujka 2002. i osjetno iznad cilja Europske središnje banke da održi inflaciju ispod ali blizu dva posto.
Istodobno, švicarska valuta snažno je ojačala uslijed rasta njezine privlačnosti za ulagače nakon prvog podizanja ključne kamatne stope u Švicarskoj u četiri godine. U takvim okolnostima franak je ojačao nekih 0,67 posto prema dolaru te 0,4 posto prema euru. Potom je njezin snažan rast usporen nakon što je Banka signalizirala da će intervenirati u slučaju jačanja franka. Objavila je i da će zasad i nadalje provoditi svoju ekspanzionističku politiku. No, analitičari očekuju novo povećanje kamatnih stopa u rujnu. "Odluka o podizanju kamatnih stopa bila je veliko iznenađenje tržištima, pa je stoga franak ojačao. No, tada je banka kazala da će intervenirati ako franak bude jačao, što je potaknulo nešto prodaja", kazao je Lee Ferridge, valutni strateg iz Rabobanka u Londonu. Dolar tako iznosi 1,2518 franaka, a euro 1,5092 franka.
c) iznos LIBOR-a na dan:
Datum Tip 1 tjedan[%] 1 mjesec[%] 3 mjeseca[%] 6 mjeseci[%]
08.06.04 USLIB 1,08 1,17 1,40 1,40
08.06.04 EULIB 2,07 2,08 2,10 2,17
17.06.04 USLIB 1,08 1,26 1,53 1,53
17.06.04 EULIB 2,06 2,08 2,12 2,19
8. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 12. do18. lipnja
Valuta Tečaj Tečaj Promjena
I jedinica 12. lipnja 18. lipnja u %
Euro 1 7,4126 7,3776 -0,47
USD 1 6,1720 6,1276 -0,71
GBP 1 11,2517 11,2327 -0,16
JPY 100 5,6058 5,6056 -
CHF 1 4,9214 4,8697 -1,05
SIT 100 3,1003 3,0840 -0,52
Na tečajnici HNB-a tečaj kune ovoga je tjedna ojačao u odnosu na većinu promatranih valuta. Tako je tečaj eura u proteklih tjedan dana u odnosu na kunu oslabio 0,47 posto.
U proteklih je tjedan dana kuna ojačala i u odnosu na švicarski franak 1,05, američki dolar 0,71, slovenski tolar 0,52 te britansku funtu 0,16 posto. U odnosu na jen, tečaj kune u proteklih tjedan dana nije promijenio vrijednost.
9. Sa sjednice vlade
Premijer Ivo Sanader izrazio je u protekli petak zadovoljstvo nacrtom Odluke o Hrvatskoj koju je u četvrtak prihvatio Stalni odbor predstavnika zemalja EU, u kojem se preporuča da Hrvatska dobije status kandidata, te se daje i rok početka pregovora početkom iduće godine.
"Iznimno smo zadovoljni odlukom, koju smo očekivali, i koja je izuzetno značajna za Hrvatsku", kazao je Sanader na početku sjednice Vlade.
Ocijenio je da je ta odluka Stalnog odbora jedna od povijesnih odluka za Hrvatsku. "Time Hrvatska završava svoj težak put, od osamostaljenja, obrane od agresije, stvaranja oružane sile kao pretpostavke za obranu zemlje, obnove zemlje, afirmacije Hrvatske, od ulaska u UN, Vijeće Europe (...) druge važne međunarodne asocijacije", istaknuo je.
Sanader očekuje da će se Odlukom Vijeća ministara i Europskog vijeća, koji idući tjedan trebaju potvrditi Odluku Stalnog odbora, bitno učvrstiti međunarodni položaj Hrvatske.
Odluka, kaže, neće riješiti sve naše probleme kod kuće, ali će imati iznimnog utjecaja, blagotvorno će i dobro djelovati i na unutarnju scenu.
"Našu domaću zadaću moramo odraditi sami, to su jačanje gospodarstva, jačanje pravne države, sve to moramo nastaviti i dalje", rekao je Sanader.
Odluku Stalnog odbora trebaju potvrditi Vijeće ministara i Europsko vijeće, 17. ili vjerojatnije 18. lipnja.
Tada počinje novo poglavlje naše zemlje, Hrvatska će dobiti status službenog kandidata, a time joj se otvaraju i predpristupni fondovi EU.
Iz tih se fondova mogu financirati dobri projekti, od reorganizacije državne uprave, reforme pravosuđa do ekologije, rekao je premijer, ističući da je Vlada iznimno dobro odradila posao vezan za donošenje te odluke.
Po posljednjim informacijama iz Washingtona, (sa pregovora s MMF-om) deficit prošlogodišnjeg hrvatskog državnog proračuna iznosi 6,6 posto BDP-a, izjavio je u protekli petak premijer Ivo Sanader na sjednici Vlade.
Obistinile su se prognoze, umjesto 5,9 posto, koliko je prvotno bilo utvrđeno s MMF-om, deficit iznosi 6,6 posto BDP-a, rekao je Sanader ministrima podsjećajući da je u Washingotnu na pregovorima s MMF-om o novom stand by aranžmanu hrvatsko izaslanstvo koje vodi ministar finacija Ivan Šuker.
Opetovao je da je bivša Vlada premijera Račana uvjeravala da će deficiti iznositi 4,5, pa čak i 4,2 posto BDP-a.
Deficit od 6,6 posto BDP-a zajednički su utvrdili Vlada i MMF, rekao je Sanader, smiješnim nazvavši špekulacije da se MMF-om može manipulirati, ili ga instrumentalizirati.
No, unatoč tim, ne baš ohrabrajućim brojkama, Sanader s optimizmom gleda na mogućnost da njegova Vlada Hrvatsku izvede iz krize.
Želimo zemlju izvući iz teške krize u koju ju je dovela bivša Vlada, poručio je premijer.
Ministrima je pak preporučio da se pripremaju za proračun 2005., te da posebno učinkoviti budu u rezanju materijalnih troškova.
Kako se očekuje, hrvatsko izaslanstvo u Washingtonu dogovorit će novi stand by aranžman. Osnovni ciljevi toga aranžmana su obuzdavanje vanjskog duga i smanjenje proračunskog deficita.
Braniteljima, koji su uzeli kredite iz programa zapošljavanja branitelja, Vlada je u protekli petak rok otplate tih kredita produžila na 20 godina.
Branitelji su dobili i pet godina počeka, a mjesečne će rate otplaćivati bez kamate.
Riječ je u ukupno 3.655 kredita, 'teških' oko 320 milijuna kuna, koje su branitelji uzeli uglavnom 1996. i 1997.
Nakon Vladine odluke, simulacije pokazuju da je prosječan dug po branitelju oko 120 tisuća kuna, a mjesečna bi im rata, po novome, bila oko 500 kuna.
Naime, koncem prošle godine nenaplaćeno je bilo oko 103 milijuna kuna, a ukupna su potraživanja dosegnula 416,7 milijuna kuna.
Vlada premijera Ive Sanadera dala je u protekli petak punu podršku projektu internetizacije za ovu godinu, sastavnom dijelu Programa e-Hrvatska 2007.
Taj Program građanima do 2007. treba omogućiti da putem računala obavljaju niz usluga, od prijave poreza na dohodak, socijalnih naknada, do izdavanja građevinskih dozvola, prijava policiji, ishođenja izvoda iz matičnih knjiga, do zdravstvenih usluga i upisa na visokoškolske ustanove.
Ako se to napravi, smanjuje se administracija, građani štede novac, vrijeme i živce, istaknuo je premijer Ivo Sanader, tvrdeći da će se na taj način napraviti i značajan iskorak u suzbijanju mita i korupcije.
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku Miroslav Kovačić navodi da će do ulaska u punopravno članstvo EU Hrvatska morati ostvariti 80 posto njihovih normi u informatizaciji.
Iznio je i podatak da je objedinjavanjem javne nabave za nabavu informatičke opreme za državnu upravu ušteđeno 11,2 milijuna kuna, odnosno petina sredstava.
Naime, planirana cijena opreme bila je 54 milijuna kuna, a nakon javne dražbe ta je cijena smanjena na 43 milijuna kuna.
Prihvaćajući Operativni program projekta internetizacije za ovu godinu, Vlada je odobrila da se iz proračunske pričuve za njega izdvoji tri milijuna kuna.
Vlada je u protekli petak osnovala i Koordinacijsku skupinu i tehničku radnu skupinu koja će pratiti korištenje sredstava koja Hrvatska dobiva iz inozemnih izvora.
Na čelu te Koordinacije koja ima pet članova je potpredsjednik Vlade Andrija Hebrang.
Imenovala je i Nacionalni odbor za provedbu inicijative Europske zajednice Interreg III, koja je jedan od okvira unutar kojeg se mogu korisititi sredstva na regionalnoj razini.
U tom je odboru 38 članova, a imenovani su i njihovi zamjenici, dok će nacionalni koordinator biti pomoćnik ministrice europskih integracija Davor Čilić.
Počevši od 20. lipnja, osiguranici s europskom karticom slovenskog Zavoda za zdravstveno osiguranje, moći će koristiti zdravstvenu zaštitu za vrijeme privremenog boravka u Hrvatskoj.
Nadzornom odboru Odašiljača i veza Vlada je u protekli petak predložila da član Uprave i nadalje bude Zoran Šimac, a novi član Zdenko Luburić.
Upravni odbor HFP-a zadužila je da sazove Skupštinu Tiska i u Nadzornom odboru opozove Mirka Bolfeka, a imenuje Franju Maletića.
U skupštinu Parka Prevlaka kao Vladini predstavnici imenovani su Niko Raič, Lovre Botica i Stjepo Butijer.
Njima je Vlada predložila da izaberu novi Nadzorni odbor u koji bi ušli Zdenko Mičić, Božidar Kalmeta i Marina Matulović Dropulić, koju Vlada predlaže i za predsjednicu Nadzornog odbora Parka Prevlaka.
O navedenim imenovanjima i razrješenjima, Vlada je odlučila na zatvorenom dijelu sjednice održane u protekli petak.
10. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija
VRSTA EMISIJE 91 Dan 182 Dana 364 Dana
Ostvareni iznos emisije 59.500.000 49.000.000 32.500.000
Ukupan iznos pristiglih ponuda 59.500.000 99.000.000 82.500.000
Najviša ponuđena cijena
uz kamatnu stopu 99,098
3,65 % 97,686
4,75 % 94,890
5,40 %
Najniža ponuđena cijena
uz kamatnu stopu 99,025
3,95 % 97,567
5,00 % 94,532
5,80 %
Vagana prosječna ponuđena cijena
uz kamatnu stopu 99,034
3,91 % 97,587
4,96 % 94,642
5,68 %
Ostvarena jedinstvena prodajna cijena uz kamatnu stopu 99,025
3,95 % 97,591
4,95 % 94,800
5,50 %
Udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije % 7,56 28,57 80,00
Dospijeće 16. rujna 04. 16. prosinca 04. 16. lipnja 05.
Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak, planirani je iznos izdanja iznosio 150 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 141 milijun kuna.
S rokom dospijeća od 91 dan na aukciji su ponuđeni zapisi u iznosu od 59,5 milijuna, koliko je ujedno iznosio i ostvareni iznos emisije.
Najviša je ponuđena cijena pritom bila 99,098 kuna za 100 kuna nominalnog zapisa, dok je kamatna stopa iznosila 3,65 posto. Najniža je pak ponuđena cijena iznosila 99,025 kune, a kamatna je stopa bila 3,95 posto. Sukladno tome jedinstvena je prodajna cijena iznosila 99,025 kuna, a kamatna stopa 3,95 posto. Pritom je udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije iznosio 7,56 posto.
Na aukciji su s rokom dospijeća od 182 dana na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu 99 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 49 milijuna kuna.
Najviša je ponuđena cijena bila 97,686 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 4,75 posto. Najniža pak cijena iznosila je 97,567 kuna uz kamatu od 5,00 posto. Ostvarena jedinstvena prodajna cijena pritom je iznosila 97,591 kune, pa se sukladno tome izdaju zapisi uz kamatnu stopu od 4,95 posto. Pritom je udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije iznosio 28,57 posto.
S rokom dospijeća od 364 dana na aukciji su ponuđeni zapisi u iznosu od 82,5 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 32,5 milijuna kuna.
Najviša ponuđena cijena iznosila je 94,890 kuna, po kamatnoj stopi od 5,40 posto. Najniža je pak cijena iznosila 94,532 kuna uz kamatu od 5,80 posto. Stoga je jedinstvena prodajna cijena iznosila 94,800 kuna pa se sukladno tome izdaju zapisi uz kamatu od 5,50 posto. Pritom je u ukupnom iznosu emisije udio nebankarskog sustava iznosio 80,00 posto.
Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 7,516 milijardi kuna. Od toga je 828,8 milijuna kuna upisano na rok od 91 dan, na rok od 182 dana upisano je 2,319 milijarde, dok je na rok od 364 dana upisano 4,368 milijarde kuna.
Sljedeća aukcija biti će održana 29. lipnja 2004. godine, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 150 milijuna kuna.
11. Ministarstvo financija o novom stand by-u; do 15. srpnja rebalans proračuna
Do 15. srpnja izvršit će se rebalans državnog proračuna kojim će se deficit opće države svesti na razinu od 4,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini, a ta razina deficita podupire temeljni cilj novog stand by aranžmana s MMF-om, stabiliziranje razine vanjskog duga, priopćeno je u ponedjeljak iz Ministarstva financija.
Ministarstvo financija i Hrvatska narodna banka dovršili su, naime, prošlog tjedna u Washingtonu razgovore s Međunarodnim monetarnim fondom o Memorandumu o ekonomskoj politici u kojem su opisana fiskalna i monetarna politika, te značajnije strukturne reforme koje će se poduzeti u preostalom dijelu ove godine i u idućoj godini.
"Temeljem tog Memoranduma hrvatska Vlada i HNB zatražili su od MMF-a sklapanje stand by aranžmana u trajanju od 20 mjeseci u iznosu od 95 milijuna SDR (specijalna prava vučenja). Zatraženi stand by aranžman bit će ponovno aranžman iz predostrožnosti što znači da hrvatske vlasti neće povlačiti ugovorena sredstva", ističe se u priopćenju Ministarstva.
Preliminarno dogovoreni stand by aranžman do iduće srijede trebaju odobriti direktori MMF-a, a pred Izvršnim odborom MMF-a trebao bi se naći početkom kolovoza.
Kao temeljni cilj zatraženog aranžmana u Ministarstvu financija navode dizajniranje i provedbu ekonomske politike koja će rezultirati usporavanjem dinamike rasta vanjskog duga i stabiliziranjem udjela vanjskog duga u BDP-u na razini od 75 do 77 posto BDP-a, izraženo u eurima.
U skladu s tim, ističe se u priopćenju, strukturirane su i ekonomske politike, te se najavljuje da će se do 15. srpnja izvršiti rebalans državnog proračuna kojim će se deficit opće države svesti na 4,5 posto BDP-a.
"Razina deficita od 4,5 posto u 2004. podupire temeljni cilj aranžmana, tj. stabiliziranje vanjskog duga", ističu iz Ministarstva.
Najavljuju pritom da će se rebalansom proračuna povećati transparentnost javnih financija. "To znači da će se u proračunu jasno prikazati sve subvencije koje se za plaće, investicije i druge potrebe daju Hrvatskim željeznicama, čime će prestati potreba bilo kakvog daljnjeg samostalnog zaduživanja HŽ-a. Na taj će se način prekinuti dosadašnja praksa visoke ovisnosti HŽ-a o kratkoročnim kreditima uz državno jamstvo", navodi se u priopćenju.
Najavljuju se također i promjene na prihodnoj strani, odnosno povećanje prihoda zbog povlačenja dividendi od javnih poduzeća i manjih korekcija u poreznom sustavu.
"Osim promjene visine rashoda zbog jasnog prikazivanja HŽ-a i manjih korekcija nekih rashoda koji nisu adekvatno planirani, rebalans će uključiti i povećane prihode zbog povlačenja dividendi od javnih poduzeća i manjih korekcija u poreznom sustavu", ističu iz Ministarstva financija.
Naglašavaju da će se rebalansom dodatno osnažiti proces fiskalne prilagodbe i snižavanja deficita opće države koji je već jasno zacrtan budžetom za ovu godinu donesenim u ožujku.
"Naime, deficit opće države u 2003. izračunat na način koji osigurava njegovu potpunu usporedivost s deficitom za 2004. iznosio je visokih 6,3 posto BDP-a. Za 2005. planira se deficit nešto ispod 4 posto BDP-a", navodi se u priopćenju.
Iz Ministarstva financija također najavljuju da će financiranje deficita državnog proračuna u ovoj i idućoj godini biti usmjereno na domaće tržište.
"To znači da će se refinanciranje svih inozemnih dugova koji dospijevaju do kraja ove godine obaviti na domaćem tržištu, uključujući i samurai obveznice koje dospijevaju u prosincu ove godine. U 2005. će se najveći dio deficita državnog proračuna i izvanproračunskih fondova, uključujući Hrvatske autoceste i Hrvatske ceste, financirati na domaćem tržištu", stoji u priopćenju.
Kako ističu iz Ministarstva financija, Memorandum o ekonomskoj politici uključuje također i niz mjera koje će ojačati financijsku disciplinu u javnom sektoru, te pojačati kontrolu nad trošenjem javnog novca. Radi se, u prvom redu, o punoj operacionalizaciji jedinstvenog računa državne riznice, što uključuje i uključivanje računa Hrvatskih autocesta (HAC) i Hrvatskih cesta (HC) u državnu riznicu do kraja 2005.
U cilju stabiliziranja stanja u sustavu zdravstva i ograničavanja rasta troškova zdravstvene zaštite, Memorandum definira niz mjera čije će postupno aktiviranje osigurati funkcioniranje zdravstvenog sustava u okvirima raspoloživih sredstava, navodi se u priopćenju.
12. HFP predstavio model javno-privatnog partnerstva za Sunčani Hvar
Pravna struktura javno-privatnog partnerstva (JPP) u natječaju za Sunčani Hvar ostavljena je otvorena samim ponuđačima jer ju Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) nije imao vremena sam pripremiti na vrijeme za raspisivanje natječaja, odnosno bez da za to angažira vanjske savjetnike, rekao je u ponedjeljak na prezentaciji JPP modela za Sunčani Hvar predsjednik HFP-a Damir Ostović.
Odgovarajući na upit novinara da li to znači da zapravo ponuđači određuju uvjete partnerstva, potpredsjednik HFP-a u Sektoru prodaje Ivan Gotovac pojasnio je da će prijedlog pravne strukture JPP sadržavati samo neobvezujuće ponude. Zatvaranjem prvog, naobvezujućeg dijela natječaja, HFP će od predloženih pravnih struktura odabrati jednu ili kombinaciju nekoliko predloženih rješenja te po njima strukturirati natječaj za obvezujuće ponude.
Pritom će kod odabira privatnog partnera za JPP u Sunčanom Hvaru odlučujući biti elementi financijske i upravljačke sposobnosti partnera, poput iskustva upravljanja hotelskim poduzećima, pristup kvalitetnim izvorima financiranja, prijedlog načina rješavanja obveza Sunčanog Hvara, program ulaganja, plan glede zaposlenika, poslovni plan i sl., kazao je Gotovac.
Dodao je i kako unaprijed nije određen niti način investiranja sredstava privatnog partnera u Sunčani Hvar, odnosno da nije određeno da li će biti dogovorena dokapitalizacija ili npr. prodaja dijela od 10 hotela tog društva, kako bi se namirile obveze (samo ove godine na naplatu dospijeva 20 milijuna kuna) i uložilo u ostatak kapaciteta.
Za izradu ugovora, kazao je Gotovac, HFP trenutno odabire pravne savjetnike, jer JPP predviđa niz ugovornih odnosa između javnog i privatnog partnera - od vlasničkih odnosa, razmjera vrijednosti ulaganja privatnog partnera u odnosu na vrijednost vlasničkog udjela HFP-a, raspoređivanja rizika i dobiti za vrijeme trajanja projekta, rješavanja sporova te vrsta monitoringa do vremena i načina raskida JPP-a ('izlazna strategija') i izračuna izlazne cijene po završetku partnerstva.
Kao moguće 'izlazne strategije' po isteku partnerstva Gotovac je nabrojao mogućnost da privatni partner sam otkupi dionice, zatim da oba partnera pronađu trećeg kupca ili s dionicama izađu na burzu, te mogućnost da se imovina Sunčanog Hvar podijeli među partnerima koji bi je onda pojedinačno prodavali.
Prema riječima potpredsjednika HFP-a u Sektoru nekretnina Roberta Peše, model JPP-a primjenjivat će se i kod dijela portfelja Cluba Adriatic - tvrtke u 100-postotnom vlasništvu HFP-a, koja upravlja turističkim portfeljom, a za sada je odlučeno da se taj model primjeni kod Perna u Orebiću, Baškom polju u Baškoj Vodi te Kuparima kod Dubrovnika.
Da HFP sada krene u privatizaciju tih objekata, rekao je Peša, prodavale bi se same nekretnine, no JPP-om se u njima želi započeti poslovanje, pa bi se po isteku partnerstva prodavali objekti zajedno s 'biznisom', po većoj cijeni.
Kao primjer društva u kojem je JPP također primjenjiv Ostović je naveo i Apartmane Medena, za koje zbog visoke cijene zemljišta nije bilo zainteresiranih na javnom natječaju, ali sigurno postoji interes za partnerstvo.
Za model javno-privatnog partnerstva, prema Gotovčevim riječima, postoji niz pisama namjere investitora za društva iz HFP-ovog portfelja iz raznih sektora i taj bi se model mogao primjenjivati posebice u 'problematičnim' društvima, no dodao je kako ovaj model ipak neće biti dominantni u nastavku procesa privatizacije.
13. Dionice Osiguranja Helios na Varaždinskoj burzi
U Kotaciju javnih dioničkih društava (JDD) Varaždinske burze u protekli petak su uvrštene dionice društva Osiguranje Helios iz Zagreba, kojima će se od ponedjeljka, 14. lipnja trgovati pod oznakom OSHE-R-A.
Temeljni kapital Osiguranja Helios iznosi 33,7 milijuna kuna i podijeljen je na 10.874 redovnih dionica pojedinačne nominalne vrijednosti od 3.100 kuna.
Osiguranje Helios osnovano je u rujnu 1991. godine, a obavlja poslove svih vrsta osiguranja, životnih i neživotnih.
Prema podacima Direkcije za nadzor društava za osiguranje za 2003. godinu Osiguranje Helios se nalazi na 11. mjestu po ukupnom iznosu obračunate premije osiguranja, slijedom čega na tržištu Hrvatske obuhvaća 2,2 postotni udio.
Prema stanju vlasničkih pozicija od kraja travnja ove godine, većinski vlasnik s više od 90 posto učešća u temeljnom kapitalu tog osiguravatelja je TBIH Financial Services Group N.V. iz Amsterdama
14. HBOR-u dodijeljena godišnja nagrada Euromoneya
Ugledni britanski financijski časopis Euromoneya dodijelio je Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) godišnju nagradu u kategoriji državnih institucija za najboljeg izdavatelja obveznica i zaduženja putem sindiciranih kredita, objavljeno je iz HBOR-a.
Riječ je o uglednoj nagradi koja se dodjeljuje svake godine u lipnju i za koju tradicionalno konkuriraju sve vodeće financijske institucije s državnim jamstvima - državne banke, izvozno kreditne agencije, gradovi i druga državna tijela. U oštroj konkurenciji financijskih institucija s državnim jamstvima iz svih tranzicijskih zemalja financijski časopis Euromoney ove je godine nagradu dodijelio Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak.
Stručna komisija časopisa Euromoney ovu je nagradu dodijelila HBOR-u na temelju pribavljanja sredstava sindiciranim kreditom u iznosu od 200 milijuna američkih dolara u listopadu 2003. godine i izdavanja euro obveznica u veljači ove godine u vrijednosti od 300 milijuna eura.
15. Poduzeća Dioki i Kemikalija prodana za 18,9 milijuna eura
Dom Holding, Proficio i SN Holding prodali su većinski vlasnički udio u tvrtkama Dioki i Kemikalija za 18,9 milijuna eura, objavili su u srijedu iz Dom Holdinga.
Naime, sredinom svibnja s članicama grupe Hypo Alpe Adria Banke potpisani su predugovori o prodaji većinskog vlasničkog udjela u Diokiju i Kemikaliji, a nakon što je u utorak s kupcima utvrđeno da su svi ugovoreni uvjeti ispunjeni, glavni su ugovori stupili na snagu.
Prodavatelji će, temeljem toga, naplatiti ukupnu prodajnu cijenu od 18,9 milijuna eura, od čega će Dom Holdingu pripasti 47,29 posto, Proficiju 31,95 posto te SN Holdingu 20,76 posto.
Prema podacima iz skraćenih prospekata za uvrštenje u Kotaciju javnih dioničkih društava, ta tri društva u Diokiju su imala udio od oko 51 posto, a u Kemikaliji 99 posto, pri čemu je Dom Holding imao najviši udio u obje tvrtke, 24,17 posto u Diokiju, te 46,81 posto u Kemikaliji.
16. Hrvatska među europskim zemljama sa najnižom inflacijom
Hrvatska po stopi inflacije, koja je na godišnjoj razini u travnju iznosila 1,9 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, i nadalje pripada skupini europskih zemalja s najnižom razinom godišnje inflacije.
Navode to analitičari Hrvatske gospodarske komore u najnovijim "Gospodarskim kretanjima" pozivajući se na podatke statističkog ureda Europske unije Eurostata.
Na razini skupine zemalja EU-25 u travnju je ostvarena ista godišnja inflacija kao i u travnju prošle godine, od 1,9 posto, unatoč njenom porastu u sedamnaest zemalja.
Pritom je pad potrošačkih cijena zabilježen u Litvi, za 0,7 posto i Finskoj, za 0,4 posto, dok je njihov najveći rast ostvaren u Slovačkoj, za 7,8 posto,
Među deset novih zemalja EU po visini godišnje stope inflacije u travnju slijedi Mađarska sa 7 posto, potom Latvija čija se inflacija u travnju procjenjuje na 5 posto, te Slovenija i Malta sa po 3,6 posto.
17. Sindikalna košarica SSH: životni troškovi u svibnju veći za pet kuna
Sindikalna košarica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) pokazuje da su minimalni životni troškovi četveročlane hrvatske obitelji u svibnju za pet kuna veći u odnosu na travanj.
Troškovi za prehranu, stanovanje, prijevoz, higijenu, odijevanje, obrazovanje i kulturu u svibnju su iznosili 5.312 kuna, a u travnju su bili 5.307 kuna.
U ukupnoj potrošnji i dalje je najviše sudjelovala prehrana za koju je trebalo izdvojiti 1.853 kune. Slijede troškovi stanovanja koji su iznosili 1.576 kuna, obrazovanja i kulture 647 kuna, odijevanja 541 kune, prijevoza 464 kune i higijene 229 kuna.
Prosječna neto plaća u travnju iznosila je 3.999 kuna što je bilo dostatno za pokrivanje tek 75,27 posto minimalnih troškova četveročlane obitelji.
Sindikalna košarica najskuplja je u Puli gdje iznosi 5.701 kunu, a slijede Zagreb s 5.579 kuna, Rijeka 5.466 kuna, Osijek 5.294 kune, Dubrovnik 5.257 kuna i Split 5.238 kune.
18. Statistika
Nepomireni nalozi za plaćanje u travnju 11,5 milijardi kuna- Blokirane žiro račune u travnju je u Hrvatskoj imalo 20.186 pravnih osoba sa ukupno 28.611 zaposlenih, a ukupni iznos nepodmirenih naloga za plaćanje iznosio je 11,47 milijardi kuna, što je za 870 milijuna kuna manje nego u mjesecu prije, te za više od 1,3 milijarde kuna manje nego na kraju prošle godine. Broj pravnih osoba s blokiranim žiro računima u Hrvatskoj je u travnju pao dvadeseti uzastopni mjesec, za 2,9 posto u odnosu na ožujak, zaustavivši se na 20,2 tisuće, najmanjoj razini od listopada 1997. godine, navode analitičari Hrvatske gospodarske komore u najnovijim "Gospodarskim kretanjima" pozivajući se na podatke Financijske agencije. Istodobno je vrijednost nepodmirenih naloga kojim su opterećene te pravne osobe pala za gotovo 900 milijuna kuna, što je najveći mjesečni pad u posljednje dvije godine. Time je vrijednost nepodmirenih naloga krajem travnja (od oko 11,5 milijardi kuna) pala na najnižu razinu u posljednjih šest godina. U odnosu na isti mjesec prošle godine iznos nepodmirenih dospjelih naloga za plaćanje smanjen je za 2,3 milijarde kuna.
DSZ: potrošačke cijene u svibnju 0,7 posto više nego u travnju- Cijene dobara i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena koji služi kao opća mjera inflacije, u svibnju su ove godine u odnosu na travanj porasle za 0,7 posto, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS). To je drugi po visini ovogodišnji mjesečni rast potrošačkih cijena, (nakon mjesečnog rasta u siječnju od 1 posto). To je podiglo i godišnju razinu inflacije na 2,4 posto u svibnju ove u odnosu na isti mjesec prošle godine, sa 1,9 posto u travnju. U usporedbi s prosincem prošle godine, indeks potrošačkih cijene u svibnju ove godine bio je veći za 1,9 posto.
U svibnju rast industrijske proizvodnje 1 posto - Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u svibnju veća je za 1 posto u odnosu na svibanj 2003., a u razdoblju od siječnja do svibnja veća je za 4,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS). Ti podatci govore o postupnom usporavanju stopa rasta industrijske proizvodnje. Naime, stopa rasta industrijske proizvodnje u ožujku je, u odnosu na isti mjesec lani, iznosila 10,4 posto, u travnju 3,1 posto, a u svibnju 1 posto. Takva kretanja vode i smanjenju kumulativne stope rasta industrijske proizvodnje. Industrijska je proizvodnja u prva tri mjeseca ove godine zabilježila rast od 5,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, u prva četiri mjeseca 5 posto, a u pet mjeseci proizvodnja je 4,1 posto veća nego u istom razdoblju prošle godine.
Copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16
Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821
Urednik: Zoran Popijač