Objasnio je pritom da se, iako detalji oko novog aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) još nisu objavljeni, čini da bi on na snagu trebao stupiti početkom kolovoza, što Vladi ostavlja tek pet mjeseci za smanjenje povećane potrošnje, primjerice u zdravstvenom i mirovinskom sustavu.
Niti najavljeno povećanje trošarina neće imati značajnijeg pozitivnog utjecaja na smanjenje deficita, jer je pad deficita od 1,8 postotnih bodova jednak iznosu od 3,5 milijardi kuna, a očekivani efekt većih trošarina u ovoj godini je oko 300 milijuna kuna, kazao je Šaravanja na konferenciji za novinare Splitske banke, investicijske kuće CAIB te Bank Austria Creditanstalta (članica HVB grupe).
Među pozitivnim pokazateljima Šaravanja je izdvojio usporavanje rasta uvoza u prva četiri mjeseca ove godine, koji je rastao po stopi manjoj od stope rasta izvoza. Doda li se tome očekivano smanjenje javne potrošnje na investicije u drugoj polovici ove godine, zbog dovršetka najvećeg dijela autocesta, Šaravanja očekuje da će se deficit tekućeg računa platne bilance s prošlogodišnjih 7,2 posto ove godine sniziti na 5,8 posto BDP-a.
Ipak, istaknuo je da bi potencijalnu 'opasnost' za deficit tekućeg računa platne bilance mogle predstavljati visoke cijene nafte, koje su već sada imale utjecaja i na povećanje inflacije.
Šaravanja, zbog cijena nafte, očekuje i nešto višu stopu inflacije u ovoj godini, oko 2,9 posto.
Ta kretanja, kaže, rezultiraju očekivanom stopom gospodarskog rasta od 3,4 posto u ovoj godini, a u idućoj 3,6 posto, pri čemu će i dalje snažna domaća potražnja ostati glavni generator rasta.