Babićevo svjedočenje protiv Krajišnika odvija se na sjednici zatvorenoj za javnost, a očekuje se da će trajati cijeli tjedan ili dulje jer se temelji na njegovu pisanom iskazu na 1.100 stranica koji je podnijela optužba.
Bivšem premijeru i predsjedniku srpske paradržave u Kninu, koji je 27. siječnja 2004. priznao krivnju za zločin protiv čovječnosti počinjen progonom Hrvata s područja tzv. SAO Krajine 1991-92., Haški sud će izreći kaznu idućeg ponedjeljka.
Tužiteljstvo je u okviru nagodbe o priznanju krivnje odustalo od pet ostalih točaka optužnice od 17. studenoga 2003., i za Babića predložilo maksimalnu kaznu do 11 godina zatvora.
Raspravno vijeće, kojim predsjedava sudac Alphonse Orie, kod određivanja kazne nije vezano tom preporukom optužbe. Ipak, ne treba očekivati veće odstupanje jer se Babića smatra najvrednijim svjedokom haškog Tužiteljstva uopće, pokajnikom spremnim svjedočiti protiv ostalih sudionika udruženog zločinačkog pothvata srpskog vodstva iz 90-ih, kada su etnički očišćeni veliki dijelovi RH i BiH radi stvaranja "jedinstvene srpske države".
Babić je krajem 2002. dva tjedna svjedočio protiv bivšeg predsjednika Srbije i SRJ Slobodana Miloševića, vođe tog udruženog zločinačkog pothvata. U svom je iskazu, zbog čije su vrijednosti tužitelji odustali od 14 predviđenih svjedoka, potvrdio ključne navode Miloševićeve optužnice za ratne zločine u Hrvatskoj a dijelom i za zločine BiH.
U nagodbi s Tužiteljstvom on se obvezao svjedočiti i protiv vođe krajinske milicije Milana Martića s kojim je dijelio vlast u Kninu, te protiv čelnika bosanskih Srba Radovana Karadžića i Ratka Mladića, ako dođe do njihova uhićenja i suđenja u Haagu.
O Babićevu posebnom statusu govori i podatak da je od dobrovoljne predaje Haškom sudu, potkraj studenoga 2003., u pritvoru u Scheveningenu proveo samo četiri dana, nakon čega je pušten na slobodu do izricanja presude.
Bivšem predsjedniku skupštine i članu najužeg vodstva bosanskih Srba Momčilu Krajišniku, pred ICTY-em se od 3. veljače ove godine sudi po optužnici za genocid nad Bošnjacima, zločine protiv čovječnosti te kršenje ratnog prava i običaja tijekom rata u BiH.