Lidove noviny/Prag - Bruxelles pokazuje zanimanje za Špidlinu inicijativu?
Inicijativa češkog premijera Vladimira Špidle slijedom koje bi EU trebao formulirati jedinstveni pristup zapadnom Balkanu prije no što s Hrvatskom počne pregovarati o pristupu nesretna je i nalikuje grčko-češkoj inicijativi za dokončanje bombardiranja Jugoslavije 1999. g., ističe čelnik češke humanitarne organizacije "Človek v tisni" (Čovjek u nevolji) Tomaš Pojar u pismu koje češki list "Lidove noviny" objavljuje u rubrici "Pisma čitatelja".
"Devedesetih su godina upravo izgovori da je nužan jedinstven pristup regiji maskirali europsku nesposobnost na Balkanu", ističe Pojar, upozoravajući da ustrajavanje na jedinstvenom pristpu regiji zapadnog Balkana podrazumijeva automatsku blokadu pregovora.
Bruxelles se odmah počeo zanimati za neshvatljiv stav češkog premijera kojem nisu prethodile nikakve konzultacije, tvrdi čelnik humanitarne organizacije, podsjećajući da je u Europi dosad prevladavao stav da će upravo uspješni pregovori s Hrvatskom otvoriti europska vrata ostalim zemljama u regiji.
Ipak, bilo bi besmisleno optužiti češkog premijera da namjerno blokira proširenje EU-a, drži Pojar, pripisujući odgovornost za navedenu "nesretnu" inicijativu novom premijerovom vanjskopolitičkom savjetniku i bivšem češkom veleposlaniku u Srbiji i Crnoj Gori Ivanu Bušniaku.
"Napokon, naš stav prema Balkanu trebao bi protumačiti i (češki ministar vanjskih poslova) Cyril Svoboda" a ne prepustiti tu zadaću "diplomantu moskovskog diplomatskog instituta" Bušniaku, koji je tijekom veleposlaničkog mandata u Beogradu bio vrlo blizak tadašnjem predsjedniku Slobodanu Miloševiću, upozorava Pojar u pismu koje objavljuje "Lidove noviny".
Reuters/London - Hrvatska će za datum početka pregovora ipak čekati do studenog?
Premda je predsjednik hrvatske vlade Ivo Sanader na međunarodnoj konferenciji u Zagrebu posvećenoj europskim integracijama izrazio uvjerenje da će Hrvatska u lipnju postati kandidat za članstvo u Europskoj uniji i dobiti datum za početak pregovora o pristupanju, učesnici skupa iz zapadne Europe ocjenjuju da bi Hrvatska ipak mogla čekati do formiranja nove Europske komisije u studenoom, izvješćuje agencija Reuters iz Zagreba.
Hrvatska će prema očekivanjima na summitu Europske unije u lipnju dobiti status kandidata no i dalje nije sigurno da će joj biti određen i datum za početak pregovora o pristupanju, piše agencija.
Richard Priebe, dužnosnik Komisije za vanjske odnose izjavio je da Hrvatska mora riješiti spor u vezi odluke o uspostavi ribolovno-ekološke zone na Jadranu koju je hrvatski parlament donio prošle godine unatoč protivljenju Italije i Slovenije, piše Reuters. "Nije dobro imati otvorena pitanja sa susjedima koji su članovi EU-a. To se mora žurno riješiti", rekao je Priebe, prenosi agencija.
Wim Van Meurs iz muenchenskog centra za politička istraživanja Reutersu je rekao da je uvjeren da će Hrvatska u lipnju dobiti status kandidata. "No priključivanje EU-u proceduralno je pitanje i EU je skloniji tome pristupati korak po korak... Stoga ne mislim da će Hrvatska dobiti datum za početak pregovora prije formiranja nove Europske komisije u studenom", rekao je Van Meurs agenciji.
Reuters piše da većina analitičara vjeruje da bi se Hrvatska EU-u mogla priključiti 2009. godine iako Zagreb izražava nadu da bi mogao sustići Bugarsku i Rumunjsku koje bi Uniji trebale pristupiti 2007. godine.
Predsjednik hrvatske vlade Ivo Sanader smatra da bi Hrvatska pregovore mogla zaključiti za dvije i pol godine, te da će Hrvatska biti spremna 2007. godine nakon čega će odluka o pristupanju Hrvatske ovisiti o EU-u, prenosi Reuters.
Sanaderova stranka HDZ "bila je tvrdolinijaška nacionalistička stranka koju je Zapad devedesetih godina izbjegavao no ona se reformirala u posljednje dvije godine", nastavlja agencija. Sanaderov kabinet, koji je dužnost preuzeo u prosincu, impresionirao je zapadne diplomate svojim odnosom prema reformama i suradnjom sa susjedima na Balkanu, no istovremeno je u Hrvatskoj kritiziran radi toga što nije iznio jasnu gospodarsku politiku, napominje se u vijesti.
BBC/London - Još nema konkretnih rezultata u pitanju ubrzanog povratka srpskih izbjeglica u Hrvatsku
Ljudi iz nove hrvatske vlade govore prave stvari kada je riječ o bržem povratku srpskih izbjeglica i bržem povratu njihove imovine ali još je prerano za konkretne ocjene, ističe u razgovoru za BBC suradnik Amnesty Internationala Omer Fisher za BBC
"Želimo vidjeti rad i konkretne rezultate na terenu koji će potvrditi dobre namjere", pojašnjava Fisher, dodajući da još uvijek ima puno otvorenih pitanja poput povrata imovine i maltretiranja pripadnika srpske zajednice kroz suđenja za ratne zločine koja ne zadovoljavaju pravne standarde i u pojedinim slučajevima sprečavaju povratak srpskih izbjeglica u Hrvatsku.
"U proteklih nekoliko mjeseci nema nekog velikog napretka - vlada je preuzela formalne korake u vezi s povratom imovine koji nisu proizveli konkretne značajne rezultate na terenu", upozorava u razgovoru za BBC suradnik Amnesty Internationala Omer Fisher.
The Guardian/London - Bruxelles pokušava olakšati posao prevoditeljima
Dužnosnicima i službama Europskog povjerenstva naloženo je da izdaju kraće dokumente jer se prevoditelji ne mogu nositi s opsežnim poslom koji je dodatno otežan nakon proširenja Unije, piše londonski The Guardian.
I prije pridruženja deset novih članica 1. svibnja Bruxelles bio babilonska kula, no 20 novih jezika stvorilo je nepodnošljivo opterećenje, piše list. List prenosi da će po novome većina dokumenata biti ograničena na petnaest stranica i mnogi od njih bit će objavljeni samo na engleskom, njemačkom i francuskom sa sažetkom na drugim jezicima.
Unija do 2006. godine, godinu dana prije nego što će se vjerojatno pridružiti Rumunjska, Bugarska a možda i Hrvatska, planira unovačiti stotine dodatnih prevoditelja iz novih zemalja članica, piše The Guardian. Londonski list bilježi da je Povjerenstvo uspjelo pronaći samo 214 prevoditelja s devet novih jezika, a taj bi broj do rujna trebao narasti na 376, dok se slične brojke spominju i u vezi simultanih prevoditelja.
Večer/Maribor - Neki slovenski vikendaši plaćali su hrvatskoj državi porez za nelegalne objekte
Slovenski ministar za okoliš i prostor Janez Kopač predložio je u pismu hrvatskoj kolegici Marini Matulović Dropulić da i Hrvatska, po uzoru na Sloveniju, donese zakon kojim bi se dodijelio "privremeni imunitet" vlasnicima nelegalno sagrađenih objekata, pri čemu je posebno upozorio na problem slovenskih vikendica u Hrvatskoj, bilježi mariborska "Večer".
Ministar Kopač naveo je u pismu da su mnogi njihovi vlasnici za te svoje objekte "plaćali poreze, dobili kućne brojeve i upisali ih u gruntovnicu", ističe mariborski list.
Iako su znali da nemaju građevinsku dozvolu, nakon toliko godina korištenja postalo je nekako razumljivo samo po sebi da ti objekti "postoje i funkcioniraju", naveo je Kopač u svom pismu.
Po njegovoj je ocjeni riječ o "nasljeđu socijalizma", kada je i u Hrvatskoj, kao i u Sloveniji, sustav gradnje kuća bio temeljen na "polulegalnosti", pa bi to sada na određeni način trebalo riješiti, prenosi "Večer" mišljenje slovenskog ministra za okoliš i prostor.
Kopač je predstavio i rješenje po kojemu je Slovenija 1993. usvojila zakon popularno nazvan "zakon o nelegalnoj gradnji": u roku od godinu dana vlasnici objekata sagrađenih bez dozvole trebali su prijaviti svoje objekte i uplatiti novčani polog kao temelj eventualne buduće legalizacije, navodi list.
Legalizirani su međutim samo objekti koji su se uklapali u urbanističke planove, a veći dio njih još ni sada nema građevinsku dozvolu. Ministarstvo je više puta upozorilo vlasnike da sama uplata depozita nije jamstvo za legalizaciju, a posebno strogi kriteriji primijenjeni su za nelegalne gradnje na osjetljivim područjima poput obale i Triglavskog narodnog parka, istaknuo je ministar Kopač.
"Ne branim one koji su ilegalno gradili, ali ljudima najprije treba ponuditi mogućnosti, a ako ih ne iskoriste, sankcije se mogu odrediti kasnije", citira "Večer" napomenu ministra Kopača u pismu ministrici Matulović-Dropulić.
The Moscow Times/Moskva - Putin zatražio učinkovitiju politiku ruske vlade u vezi s naftovodima
Ruski predsjednik Vladimir Putin je u obraćanju zastupnicima oba doma ruskog parlamenta pozvao svoju vladu da brže radi na donošenju odluka o novim naftovodima za izvoz ruske nafte, piše The Moscow Times u četvrtak.
Putin je u svom obraćanju spomenuo planove za povećanje kapaciteta Transneftovog baltičkog sustava naftovoda i izgradnji naftovoda od zapadnog Sibira do Barentsovog mora. Putin je rekao i da treba donijeti odluke o pravcima koji bi išli prema istoku od istočnog Sibira, načinima da se zaobiđe usko grlo Bosporskog tjesnaca i integraciji naftovoda Družba i Adria u Hrvatskoj, navodi list.
Nezavisne novine/Banja Luka - Končar zainteresiran za ulaganja u Republici Srpskoj
Predstavnici hrvatske tvrtke Končar-Elektroindustrija pokazali su zanimanje za mogućnosti ulaganja u elektroenergetiku Republike Srpske, kao i u za revitalizaciju željezničke infrastrukture, prenose banjalučke "Nezavisne novine" priopćenje Ureda za odnose s javnošću vlade Republike Srpske.
U priopćenju se navodi da je predsjednik Uprave Končara Darinko Bago u razgovoru s predsjednikom vlade Republike Srpske Draganom Mikerevićem i resornim ministrima kazao da su zainteresirani za pronalaženje poslovnih partnera u RS-u koji bi preuzeli dio poslova Končara, kao i za sudjelovanje u procesu privatizacije strateških poduzeća, prenosi banjalučki list.
Mikerević je gospodarstvenike iz Zagreba upoznao s mogućnostima i poslovnim okruženjem u Republici Srpskoj, istaknuvši tom prilikom da je vlada RS-a otvorena za sve oblike gospodarske suradnje koji bi potaknuli gospodarske aktivnosti i otvorili nova radna mjesta, navodi NN.
Oslobođenje/sarajevo - BH. stručnjaci smatraju zabranu uvoza mesa iz BiH u Hrvatsku opravdanom
Samo nekoliko dana nakon što je dobila dozvolu za izvoz mesa u Hrvatsku, izvozni su planovi Mesne industrije Stanić pali u vodu zbog odluke susjedne države da zabrani uvoz mesa iz BiH, bilježi sarajevsko "Oslobođenje".
Bosanskohercegovački stručnjaci drže da je potez hrvatskih vlasti bio opravdan, ističući da je Hrvatska učinila najbolje za svoje građane i zaštitila se od bruceloze i Q-groznice koje u BiH ima, prenosi sarajevski list.
"Na jednaki smo način i mi reagirali prema SCG-u kada smo saznali da je stoka oboljela", kaže za "Oslobođenje" zamjenik ravnatelja Ureda za veterinarstvo Bosne i Hercegovine Nihad Fejzić.
RFE/Prag - Sinj i Split zaboravili su Norca
Vijest da je ICTY proširio optužnicu protiv generala Rahima Ademija i na generala Mirka Norca nije u njegovom rodnom Sinju ni u Splitu izazvala ni približno onako veliko uzbuđenje kao što je bio slučaj s objavom naloga o Norčevu uhićenju u veljači 2001., primjećuje Radio slobodna Europa.
Iako je u zatvoru, Norac je još uvijek alkarski vojvoda, pa ipak alkari koji su bili najglasniji u njegovoj zaštiti prije tri godine još se nisu oglasili, ističe postaja.
Velibor Milošević, čelnik SDP-a, oporbene stranke u Sinju, primjećuje za RFE da je to "danas tema koja ne zaokuplja nekakvu posebnu pozornost jer kada politika nešto ne potencira, onda ni građani nisu potencirani".
Prosvjedi protiv hrvatskih vlasti zbog slučaja Norac doveli su svojedobno do sukoba i raslojavanja u sinjskom i Viteškom alkarskom društvu, pa je višegodišnji slavodobitnik Stipe Breko, koji se usprotivio vrijeđanju predsjednika države Stipe Mesića zbog djelovanja hrvatskog pravosuđa, izbačen je iz alkarske čete, podsjeća postaja.
Breko kaže za RFE kaže da mu je Norca žao: "Ja suosjećam s njim i s njegovim roditeljima. Iza njega stoje određene političke strukture koje ga koriste u svoje svrhe. Sada su nove strukture došle na vlast, više to nije zanimljivo i ništa se ne događa. To je cijela filozofija", objašnjava Breko.
Luka Podrug, predsjednik Hrvatske čiste stranke prava, koji je 2001. bio jedan od organizatora prosvjeda protiv uhićenja Mirka Norca, drži da uzrok pasivnosti ne treba tražiti među braniteljima već u vodstvu udruga: "Oni su svi pod nadzorom HDZ-a i od tih i takvih ljudi u vodstvima takvih udruga ne možete očekivati da će reagirati, jer je njihova stranačka stega važnija nego opći nacionalni interes", tvrdi Podrug u izjavi za postaju.
RFE/Prag - Umjetnici i novinari također snose odgovornost za ratne zločine na području bivše Jugoslavije
Hrvatska je nekako živnula u antifašističkom smislu i mislim da je to jednostavno otklon od desne, gotovo fašistoidne politike prethodnog predsjednika Tuđmana, naglašava u razgovoru za Radio slobodnu Europu režiser Lordan Zafranović.
Politika aktualnog predsjednika Stipe Mesića "napravila je jedan dosta veliki preokret na tom području i mislim da je sreća što ga Hrvatska ima", drži Zafranović, dodajući da i prvi potezi premijera Ive Sanadera poput posjeta Spomen-području Jasenovac u ožujku ove godine "pobuđuju neku nadu".
"Međutim, ja i dalje mislim da bi trebalo s tih riječi prijeći na određena djela, ne samo u onom smislu povratka i u smislu stvaranja mostova, nego i u retro smislu, u smislu vraćanja na određena djela koja su, ne samo upozoravala, nego su vrlo čitko govorila da Hrvatska nije samo to, da u Hrvatskoj postoji i netko tko je bio bok uz bok u tom civilizacijskom toku, kao što je bila cijela Europa 1945. godine", ističe Zafranović.
Izrazivši uvjerenje da će Radovan Karadžić, Ratko Mladić i Ante Gotovina biti privedeni ICTY-ju, on podsjeća na slučaj Andrije Artukovića, "potpisnika rasnih zakona koja se otvorilo neizmjerno polje zločina kod nas". Artuković je uhvaćen 50 godina nakon Drugog svjetskog rata i umro je u zatvoru, podsjeća režiser, napominjući da je "ta ruka pravde moguća do konca života".
Pritom Zafranović upozorava da je i umjetnost "u jednom trenutku, gotovo u svim centrima bivše Jugoslavije, postala propagandni, ubilački stroj, u rasponu od filma do televizije", prenosi RFE.
"Mislim da su i među ravnateljima televizijskih postaja kod nas, urednicima televizijskih postaja kod nas i nekim novinarima - kad kažem 'kod nas', mislim na Beograd, Zagreb i Sarajevo - pravi ratni zločinci, koji su stvorili podlogu za masovna ubijanja, za surova ubijanja, za nešto što je do tad bilo neshvatljivo", naglašava režiser.
Ne treba zaboraviti njihovu odgovornost za zbivanja na području bivše Jugoslavije, upozorava Zafranović, napominjući da treba utvrditi "tko je stvarao podloge za tako masovna ubijanja. Danas se oni 'prave Englezi', prebacuju se iz jedne redakcije u drugu, kao da se ništa nije dogodilo. Ja im poručujem da postoje svjedoci koji će o tome prije ili kasnije progovoriti. Ja, naravno, preko filma", ističe Zafranović.
Večernje novosti/Beograd - Miodrag Kostić za kojim traga policija SCG-a u Hrvatskoj?
"Kralj šećera" i vlasnik MK komerca Miodrag Krstić za kojim je novosadski SUP raspisao tjeralicu zbog neodazivanja na informativni razgovor u pogledu sumnji na gospodarski kriminal, "po svoj je prilici prešao državnu granicu" i nalazi se u Hrvatskoj, pišu beogradske Večernje novosti.
U crnogorski je tisak u srijedu procurila informacija da je Kostić prošlih dana viđen na poluotoku Luštica u bokokotorskom zaljevu u društvu inspektora crnogorske policije, a prema riječima anonimnih mještana Luštice boravio je u kući Vladimira Popovića - Bebe i navodno zatim otišao u smjeru Hrvatske u pratnji tri automobila, prenosi list.
Nitko u Crnoj Gori, gdje se kontroverzni biznismen nalazio zadnjih dana, nije potvrdio ali ni demantirao vijest iz lokalnih medija da se Miodrag Kostić nalazi u Dubrovniku, navodi list. Načelnik Centra sigurnosti u Herceg Novom Vesko Malović u utorak je za list demantirao dio informacije da je crnogorska policija prebacila Kostića u Dubrovnik i smatra to "klasičnom dezinformacijom", a na pitanje novinara gdje se do sada nalazio Kostić, odnosno gdje je bila usidrena njegova skupocjena jahta Pershing, Malović odgovara da to "nije područje njegova interesa".