VOA/Washington - Neovisnost hrvatskih medija dobila lošiju ocjenu od neovisnosti srpskih medija
U kategoriji neovisnosti medija Hrvatska je dobila lošiju ocjenu nego Srbija, Crna Gora i Bugarska u godišnjem izvješću Freedom House-a, organizacije za promicanje demokracije u svijetu, bilježi Glas Amerike.
Razlog valja tražiti u sudskim presudama protiv novinara u tužbama za klevetum te u nacrtu zakona koji - umjesto da dekriminalizira klevetu - predviđa uvođenje zatvorskih kazni za novinare i izdavače. Iako su ti planovi u međuvremenu napušteni, ocijenjeno je da je sve skupa negativno utjecalo na novinarsku neovisnost, tumači postaja.
Ocjena plasmana Hrvatske na 10. mjesto - koje dijeli sa Srbijom i Crnom Gorom - ovisi o tome s kime se ona uspoređuje, naglašava VOA, napominjući da su sve europske zemlje iz bivšeg komunističkog bloka bolje ocijenjene od Hrvatske.
Među balkanskim su zemljama bolje ocjene dobile i Bugarska i Rumunjska dok su se iza Hrvatske našle uglavnom zemlje bivšeg SSSR-a i neke balkanske zemlje uz navedene iznimke, ističe postaja, podsjećajući da su parametri istraživanja obuhvaćali čimbenike poput slobode tiska, stanja u pravosuđu, raširenosti korupcije, izbornog sustava i stanja u građanskom društvu.
Prvo mjesto na rang-listi dijele Slovenija i Poljska a što se tiče pozicije u pojedinim kategorijama, Hrvatska je dobila najnižu ocjenu u pitanju korupcije, pri čemu je u obrazloženju navedeno da je korupcija izraženija u gospodarskom nego u političkom sektoru, prenosi VOA.
"Zanimljiv je i podatak da gotovo 20 posto hrvatskog stanovništva koristi Internet", napominje postaja. Iako pristup Internetu nije ocjenjivan kao posebna kategorija demokratičnosti, posvećen mu je poseban prilog u obrazloženju rezultata o Hrvatskoj, uz napomenu da država ni na koji način ne stoji na putu korištenju Interneta - bilo za potrebe poslovanja, bilo za potrebe informiranja, navodi postaja.
Delo/Ljubljana - Slovenija mora pružiti potporu Hrvatskoj
Slovenija bi trebala popraviti političku komunikaciju S Hrvatskoj jer se promašenim pokazalo stajalište da će učlanjenjem u Europsku uniju steći bitnu prednost prilikom rješavanja bilateralnih pitanja, upozorava ljubljansko "Delo".
Slovenija se stalno nadala da će članstvom u EU i NATO savezu doći u bolji pregovarački položaj ali ta se nada izjalovila, ističe ljubljanski list, upozoravajući da Ljubljana mora voditi konzistentniju politiku prema Hrvatskoj te da predsjednik Janez Drnovšek, premijer Anton Rop i ministar vanjskih poslova Dmitrij Rupel moraju bolje koordinirati svoje poteze.
Analize o boljem pregovaračkom položaju Slovenije nakon uklapanja u "europski kontekst" zakazale su i zbog velikog interesa Europe za Hrvatsku i zbog spretne vanjske politike premijera Sanadera, drži "Delo".
"Sanaderova je Hrvatska na međunarodnoj pozornici spretnija nego što se činilo da će biti, njegova vlada ima dotjeranu politiku odnosa s javnošću. Hrvatska je dobila pozitivno mišljenje Europskog povjerenstva a uskoro bi trebala dobiti i pozitivno mišljenje Europskog vijeća o kandidaturi", podsjeća list, dodajući da je riječ o vladi koja se ponaša suvereno i koja "zna što hoće".
"Ako je Slovenija možda smatrala da u rukama ima adut kojim će Hrvatsku sputavati na tom putu, prevarila se. Europski interes za Hrvatsku znatno je veći nego što se činilo", zaključuje "Delo", napominjući da je zato jedini pravi pravac za Sloveniju - potpora susjednoj državi.
ANSA/Rim - Scarpa Bonazza obećava da Italija neće dopustiti uspostavu ribolovno-ekološke zone
Ribarstvo na Jadranu za Italiju predstavlja važno pitanje jer u tim vodama ribari 800 talijanskih plovila, osiguravajući dohodak posadama i njihovim obiteljima, kao i opskrbu s ribarstvom povezane proizvodnje, rekao je za agenciju ANSA talijanski podtajnik zadužen za ribarstvo Paolo Scarpa Bonazza.
Scarpa Bonazza je agenciji izjavu dao povodom susreta susreta 4. lipnja u Bruxellesu na kojem će sudjelovati predstavnici Europske komisije, talijanski podtajnik za vanjske poslove Roberto Antonione i njegove hrvatske i slovenske kolege, a u središtu razgovora će biti odluka hrvatskog parlamenta o uspostavi ribolovno-ekološke zone na Jadranu, stoji u vijesti.
"Talijanski ribari mogu bit mirni. Pitanje ribolovne zone na Jadranu u središtu je pozornosti vrhova vlade i bit će učinjeno sve kako bi se otklonila pretpostavka isključive ribarske zone. Nikada nećemo moći prihvatiti da budemo isključeni iz voda u kojima smo uvijek ribarili", rekao je Scarpa Bonazza, prenosi ANSA.
"Ako Hrvatska želi ući u Uniju mora prihvatiti europska pravila sljedeći zajednički, a ne unilateralni, pristup. No uvjeren sam da će se Hrvatska na kraju zauzeti odgovoran i dosljedan stav koji će je uskoro, kao što i mi želimo, dovesti u veliku europsku obitelj", kaže Scarpa Bonazza.
Večer/Maribor - Drašković: Milošević branio komunizam, uništio Srbe
Ministar vanjskih poslova Srbije i Crne Gore Vuk Drašković izjavio je prigodom posjeta Sloveniji, gdje je u utorak u Portorožu sudjelovao na ministarskim sastancima, da su prve žrtve Miloševićeva režima bile tadašnja srbijanska oporba s njim na čelu, te da su Milošević i tadašnja jugoslavenska vojska "braneći komunizam kao propali projekt" najviše štete nanijeli samim Srbima.
Drašković, koji je u Portorožu sudjelovao na sastanku ministara vanjskih poslova država-članica Srednjeeuropske inicijative (SEI) i Jadransko-jonske inicijative (JJI), dao je tom prigodom više intervjua slovenskim medijima, a u razgovoru za mariborski list "Večer" od srijede osvrnuo se i na žestoke kritike koje je u Hrvatskoj izazvala njegova izjava da se na prostorima bivše Jugoslavije vodio "građanski rat", odnosno da nije bilo agresije na Hrvatsku.
"Da, sada me upozoravaju na tenkove komunističke jugoslavenske armije koji su se uputili prema Zagrebu. No, zaboravljaju da su se tenkovi te iste armije najprije pojavili na beogradskim ulicama i obračunavali se s opozicijskom koalicijom demokratskih snaga u Srbiji koju sam tada, 9. ožujka 1991. godine, ja vodio. Ja sam se prvi svim snagama borio protiv te armije. Tada sam na sav glas protestirao i borio se protiv zla koje je sijao Milošević, a za njega i njegovi komunisti i vojnici. Oni su zapravo bili njegove najveće žrtve. Sigurno je da nitko ni na jednoj strani nije potpuno nevin. Moj je zadatak iskorijeniti zlo kod kuće, kod nas. Neka me u tome slijede i drugi, pa će naši problemi nestati", rekao je za "Večer" Drašković.
Na pitanje da li onda odgovornost za izazivanje navodnog "građanskog rata" pripisuje tadašnjoj JNA, Drašković je rekao da je ta vojska "branila propali komunistički projekt koji su prije toga pokopali čak u Moskvi" i da je on još u to vrijeme govorio da će će vojska "obranom mrtve ideologije usmrtiti živi srpski organizam".
"A ja sam još u to vrijeme podržavao simetrični federalni, pa i konfederalni model suverenih država, sve s namjerom da se spriječi rat. Nisam se, recimo, protivio Slovencima koji su željeli imati svoju vojsku", kazao je Drašković za mariborski "Večer".
Ministar CCG-a ustvrdio je kako danas Srbija i Crna Gora žele slijediti Sloveniju na njenom putu u EU i od nje "učiti", ali da se zauzima za što manje formalnosti na granicama.
"Granice treba poštovati, ali ih ne smijemo shvaćati kao u 19. stoljeću kad su imale funkciju da odvajaju narode", rekao je Drašković, dodavši da razvijena Europa danas "razmišlja drukčije", te "ruši granice i uspostavlja načela suradnje".
"Kao nekada, kad sam još živio u Jugoslaviji, želio bih opet sjesti u automobil i odvesti se u Zagreb, Ljubljanu, Prištinu, Skopje, bez da me stalno zaustavljaju carinici i policajci", rekao je Drašković. Dodao je da ulazak Slovenije u EU donosi i "veliku nadu" za Srbiju i Crnu Goru.
"Ako je uspjelo vama, zašto ne bi i nama, od vas možemo mnogo naučiti", rekao je Drašković.
Drašković je uspon radikala na političkoj sceni Srbije objasnio time da "ljudima nije sve rečeno o zločinima bivšeg režima" pa birači još uvijek razmišljaju "kao Miloševićevi podanici".
Na pitanje o slaboj suradnji svoje države sa sudom u Haagu kao preprekom za brže približavanje eurointegracijama, Drašković je rekao: "Sam nikada ne govorim o suradnji s Haagom. Tamo od nas stalno nešto zahtijevaju i u tome ne vidim nikakvu suradnju. Haag je naša nacionalna obaveza jer se tako možemo oprati od optužbi iz vremena vladavine predsjednika Slobodana Miloševića. Tada je pokrenut do sada najveći zločin protiv vlastitog, srpskog naroda, protiv naše povijesti i kulture. Do tada nas još nitko nije optuživao za genocid. Upravo suprotno, za vrijeme oba svjetska rata mi smo bili žrtve etničkog čišćenja. Pa i kad smo pobijedili nismo razmišljali o osveti" - rekao je Drašković u razgovoru za slovenske novine.
Politika/Beograd - Odnosi Hrvatske i SCG-a ulaze u "normalniju kolotečinu"
Odnosi Beograda i Zagreba presudno su utjecali na glavne tijekove svih događaja u svim prijašnjim Jugoslavijama i imaju i te kako važan utjecaj na stabilnost cijele jugoistočne regije, piše beogradska "Politika" osvrćući se na sastanak predsjednika Hrvatske Stjepana Mesića i SCG-a Svetozara Marovića u Zagrebu.
"Kako je to izgledalo u prošlom desetljeću nešto i znamo te je razumljivo što se s posebnom pozornošću bilježi svaki napredak u ponovnoj uspostavi mira i normalnih odnosa dva naroda i njihovih zemalja na ovom prostoru", primjećuje list.
List piše da je upravo u tom dobrom znaku bila je prošla godina, kako su i ocijenili hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i predsjednik SCG-a Svetozar Marović u razgovorima u Zagrebu, u čemu je bilo i "neke simbolike jer su upravo dvojica predsjednika u rujnu u Beogradu učinili do tada nezamislivi iskorak: jednostavnim riječima, ljudski i spontano, obostrano su izrekli ispriku za sva zla koja su nanesena u prošlom ratu".
"Politika" ocjenjuje da je u rješavanju pitanja bolje gospodarske suradnje dviju zemalja važno i to da je osjetljivo pitanje viza napokon prestalo biti kamen spoticanja međusobne suradnje i dodaje da novi hrvatski predsjednik vlade Ivo Sanader "izgleda značajno lakše rješava ono što je prethodnicima bilo teško".
Iako međudržavni odnosi SCG-a i Republike Hrvatske očigledno ulaze u svoju normalniju kolotečinu, ima među njima još otvorenih pitanja kao što je i konačno rješavanje granice uz Dunav o kojoj postoje različita mišljenja, no obje se strane slažu da se to treba riješiti sporazumom na obostranu korist, piše list.
List zatim ocjenjuje da je u pitanjima povrata imovine ostalo još mnogo otvorenih pitanja poput "stvarnog" rješavanja problema oduzetih stanova srpskim izbjeglicama na koja su imali stanarsko prava, zatim odštete za minirane i spaljene kuće izvan područja ratnih djelovanja, te primjećuje da se vrlo teško i mučno počinju ostvarivati prava na odštetu obiteljima za ubijene i ranjene članove.
Dnevnik/Novi Sad - Dunav zamrsio granicu Hrvatske i SCG-a
Susret predsjednika Srbije i Crne Gore Svetozara Marovića i Hrvatske Stjepana Mesića ponovno je otvorio pitanje razgraničenja dviju država i granice Hrvatske i SCG-a na Dunavu, piše novosadski "Dnevnik" pod naslovom "Dunav zamrsio granice".
Dio teritorija jedne države nalazi na lijevoj, a uknjižen je u katastru na desnoj obali Dunava, i obratno, čemu se u bivšoj SFRJ nije pridavala naročita važnost zbog toga što su republičke granice postojale tek formalno, piše list i navodi da se prema međunarodnom pravu podrazumijeva da granična crta ide sredinom rijeke, "no u ovom slučaju će se od toga možda i odstupiti jer Hrvatska ustrajava na poštivanju stajališta nekadašnje Badinterove komisije".
Priznata državna granica dvije zemlje proteže se dijelom i lijevom obalom Dunava i obuhvaća oko 11.500 hektara, a vlasti u Zagrebu smatraju da ovo područje njima pripada, dok, s druge strane, u hrvatskom priobalju Dunava postoji oko 1.200 hektara zemljišta koje pripada Srbiji, piše list. "Dnevnik" objašnjava da je pomicanje dijelova granice duge 186 kilometara izazvano promjenama korita rijeke u prošlih nekoliko desetljeća te od ulaska Dunava u SCG do Beočina ima dosta spornih područja, dok se oko Apatina nalazi najveći sporni teritorij. Stanovnike ovog grada zabrinjava 5.500 hektara i oko 560 kuća, vikendica i drugih objekata koji su još u vrijeme bivše države bili uknjiženi u zemljišnim knjigama u Belom Manastiru, prenosi list.
Predsjednik apatinske opštine Milan Dražić smatra da granica između SCG-a i Hrvatske treba biti po sredini Dunava i svako drukčije rješenje smatra "neprirodnim i neprihvatljivim za stanovnike apatinske općine", objavljuje list. Nevladina organizacija "Otvoreni licej" iz Sombora tvrdi da su granice katastarskih općina na Dunavu utvrđene 1878. godine u vrijeme Austrougarske carevine od kada se glavno korito Dunava pomaknuo tri do pet kilometara prema zapadu, nastavlja Dnevnik.
Na području općine Bačka Palanka sporan je nenaseljeni rit Šarengradska ada, otočna skupina široka 3,5 a duga oko pet kilometara koje od vojvođanske obale dijeli samo korito rukavca nazvano Stari Dunav, gdje su hrvatski državljani iz Šarengrada smještenog na desnoj obali Dunava desetljećima u vrijeme stare Jugoslavije vodili stoku na ispašu te i danas polažu pravo na korištenje ade koja je uknjižena u hrvatski katastar, navodi list.
Dnevnik/Novi Sad - Moguće blaže kazne i pomilovanja nakon prebacivanja srpskih zatvorenika iz Lepoglave u Srbiju
Nakon sporazuma o prebacivanju iz Lepoglavu u Srbiju 38 srpskih zatvorenika koji su krajem prošle godine dobili državljanstvo SCG-a, a koji su u Hrvatskoj osuđeni zbog ratnih zločina na kazne od deset do 20 godina zatvora, ravnatelj Informacijsko-dokumentacijskog centra Veritas Savo Štrbac za novosadski "Dnevnik" izjavljuje da postoji i mogućnost da zatvorenici dobiju blaže kazne i pomilovanja.
Štrbac objašnjava za “Dnevnik” da je osnova za prebacivanje srpskih osuđenika iz Hrvatske u SCG Europska konvencija o transferu osuđenika koju je vlada u Beogradu ratificirala 11. kolovoza 2002. godine. "Dugo smo čekali da Beograd ratificira konvenciju, a zatim i na rješavanje zahtjeva srpskih zatvorenika da dobiju državljanstvo SCG-a, no napokon početkom prosinca prošle godine riješen i taj problem i sada očekujemo da vrlo brzo svi biti prebačeni u neki od ovdašnjih zatvora", kaže Štrbac u izjavi za novosadski list.
Ravnatelj Veritasa rekao je za "Dnevnik" da se u zatvorima u Hrvatskoj trenutno nalazi 88 Srba od kojih je 68 osuđeno za ratni zločin i upozorava da se u Hrvatskoj nastavljaju uhićenja Srba unatoč pozivu izbjeglima od strane hrvatskih vlasti da se vrate. Štrbac izjavljuje da je "samo ove godine u Hrvatskoj uhićeno 16 Srba", a prema proceni Veritasa, najmanje 500 Srba se nalazi na potjernici Interpola na temelju koje je u nepunih pet mjeseci ove godine uhićeno 18 Srba, prenosi list.
Ravnatelj Veritasa smatra da bi osim "toplijeg okruženja", spomenuti osuđenici mogli imati i druge pogodnosti, među kojima bi najpovoljnija bila "pomilovanje", prenosi "Dnevnik".
"Prema Konvenciji, na njih mogu biti primijenjene i zakonske odredbe koje reguliraju pomilovanje, amnestije, ublažavanje kazne, pa i uvjetno oslobađanje. Zanimljivo je da obje države, i ona koja u kojoj je izrečena kazna i ona u kojoj se izdržava, mogu donijeti odluke o tim stvarima. Srpski osuđenici će sada biti u povoljnijem položaju jer će zahtjeve za pomilovanje ili ublažavanje kazne sada slati srpskom ministarstvu pravosuđa te je za očekivati da će se udovoljiti takvim molbama jer je to i jedan od načina da se isprave brojne greške hrvatskog pravosuđa koje je Srbe osuđivao na teške kazne bez argumentiranih dokaza na što smo mi iz Veritasa odavna ukazivali", kaže za novosadski list Savo Štrbac.
BBC/London - Carla del Ponte stiže u posjet riječkom sudu?
Iako do sada nije objavljeno koji bi sud u Hrvatskoj mogao suditi generalima HV-a Mirku Norcu i Rahimu Ademiju nakon objave ICTY-ja o podizanju nove optužnice protiv Norca i objedinjavanju , BBC prenosi špekulacije da bi se suđenje moglo održati na riječkom sudu.
Nakon objave ICTY-ja o proširenju optužnice protiv generala Rasima Ademija i na generala Norca i o mogućnosti prepuštanja tog suđenja hrvatskim sudovima, najavljeno je i da će početkom sljedećeg mjeseca u Hrvatsku doputovati glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte, "a po nekim nepotvrđenim informacijama ona će posjetiti i sud u Rijeci", doznaje postaja.
Nova optužnica protiv generala Norca očekivala se u Hrvatskoj već dulje vrijeme a odluka tužiteljstva ICTY-ja o prepuštenju suđenja hrvatskom pravosuđu naišla je na dobar prijem, ističe BBC.
APA/Beč - Austrijanci odmor najradije provode u Austriji
Po u srijedu objavljenim podacima instituta za statistiku StatistikAustria Austrijanci najradije odmor provode u domovini, piše agencija APA.
Austrijanci su 2003. godine u 51 posto slučajeva, od 13,5 milijuna putovanja na odmor, odmor proveli u domovini, dok je u inozemstvu Italija uvjerljivo najomiljenije odredište za odmor, prenosi agencija. Odmah iza Italije Austrijancima je za kratke odmore (u prosjeku jedno noćenje) najprivlačnija bila Njemačka, a u kategoriji velikih odmora (više od četiri noćenja) Hrvatska, stoji u vijesti.
Forbes Magazine/New York - Forbes Magazine o povijesti kravate
Newyorški Forbes Magazine u ovotjednom izdanju objavljuje članak o kravati u kojem podsjeća i na njeno hrvatsko porijeklo.
"Porijeklo kravate može se naći u vojnoj opremi, što nije iznenađujuće. Prve 'kravate', čij je naziv proizašao iz riječi Hrvat, nosili su hrvatski vojnici koji su tijekom počasne posjete Parizu 1660. godine zadivili kralja Luja XIV. svojim živo obojenim maramama zavezanim oko vrata", piše Forbes Magazine.