"U 2003. i 2004. je intervencija u Iraku koju vode SAD dominirala svim međunarodnim akcijama", primjećuje dokument Međunarodnog instituta za strateška istraživanja.
IISS naglašava da je rat, pokrenut u ožujku 2003., "politički odvojio Sjedinjene Države od glavnih europskih kontinentalnih sila, ostavivši Veliku Britaniju u neugodnom položaju, u sredini".
Sukob i Iraku i njegove posljedice su također postavili ozbiljna pitanja o preventivnom ratu kao načinu borbe protiv širenja oružja za masovno uništenje, stoji u izvješću.
"U cjelini, opasnosti od terorističkih napada na zapadnjake i njihovu imovinu arapskim zemljama su se povećale nakon početka rata u Iraku", inzistira IISS čije je sjedište u Londonu.
Teroristički pokret Al-Qaida Osame bin Ladena "traži, među ostalima oslobađanje arapskog i muslimanskog svijeta od američkog upliva", nastavlja se u izvješću. Intervencija u Iraku je "pojalčala motivaciju Al-Qaide da potakne i pomogne terorističke operacije".
Prema "procjenama obavještajnih službi, Al-Qaida je danas nazočna u više do 60 zemalja i namanje 20.000 njihovih boraca je uvježbano u kampovima u Afganistanu od 1996. godine".
"Dio uprave Al-Qaide je i dalje nedodirljiv i više do 18.000 mogućih terorista je još uvijek na slobodi", tvrdi centar za strateške analize iz Londona. "Uz javni blagoslov Osame bin Ladena, oko tisuću boraca Džihada se infiltriralo u Irak".
Atentat na konzulat i britansku banku u Turskoj pokazuju da Al-Qaida namjerava "kazniti bliske strateške partnere Sjedinjenih Država", primjećuje Institut. Isto vrijedi za atentate u Madridu u ožujku 2004. koji sugeriraju da je "Al-Qaida u potpunosti obnovljena".