Nalazi istraživanja, u kojem je sudjelovalo osam zemalja arktičkoga kruga, te brojni znanstvenici i stanovnici Arktika, objavljeni su u izvješću na čak 1800 stranica, i doista izazivaju zebnju.
Navode se sve češći primjeri eskimskih lovaca koji propadaju kroz led, ne očekujući da je tako tanak, ističe se kako su ugrožena prirodna staništa biljaka i životinja, u opasnost može doći i naftovod kroz Aljasku, a zaleđeni zaljev Hudson u Kanadi mogao bi postati nenastanjiv za polarne medvjede već za 20 godina.
Korist za ljudski rod, ako je ima, može se naći u vjerojatnom otvaranju sad stalno zaleđenog morskog prečaca između Tihog i Atlantskog oceana, a i Rusija bi povlačenjem leda mogla dobiti lakši pristup tamošnjim izvorima nafte i plina.
"Na Arktiku se upravo odvija dramatična promjena klime... 2 do 3 puta brže nego igdje drugdje u svijetu", tvrdi Corell.
"Želite li znati kako će svijet izgledati u idućem naraštaju, samo trebate promatrati Arktik sljedećih 5-10 godina", dodao je.
Neki dijelovi Aljaske zagrijali se se deset puta jače u odnosu na prosjek, a na Arktiku bi temperatura u idućih 100 godina mogla rasti dvaput brže nego što su govorila predviđanja.
Globalno zatopljenje pripisuje se ponajprije emisiji plinova poput ugljičnog dioksida, koji nastaje izgaranjem fosilnih goriva u automobilskim motorima i tvornicama, a može uzrokovati užasne posljedice - od katastrofalnih poplava do suša ili povećanja razine mora zbog kojeg bi pod vodom mogli ostati niski otoci u Tihom oceanu.
"Mislim da se to (klimatske promjene) može zaustaviti, ali naš odgovor mora biti agresivan", rekao je Corell, ali stručnjaci za zaštitu okoliša sumnjaju da će zemlje svijeta poduzeti snažniju akciju na temelju ovog izvješća u svjetlu činjenice da su se Sjedinjene Države povukle iz Protokola iz Kyota, glavnog globalnog sporazuma za borbu protiv klimatskih promjena.