ZAGREB
Nitko u Europi nije više od Hrvatske i Srbije i Crne Gore zainteresiran za punu stabilizaciju političkih odnosa i prilika u jugoistočnoj Europi, kazao je u ponedjeljak u Zagrebu hrvatski premijer Ivo Sanader nakon susreta s predsjednikom SiCG Svetozarom Marovićem.
"Riječ je o našoj koži, o našim granicama i o našoj budućnosti, i u tom smislu Hrvatska će dati svoj puni doprinos", rekao je Sanader.
"Svojim približavanjem EU-u Hrvatska ne bježi iz regije, nego želi još više i angažiranije sudjelovati u svim procesima koji će dovesti do veće stabilizacije", kazao je Sanader.
Na ovom smo sastanku "potvrdili opredjeljenost našim europskim ciljevima", rekao je Marović. "A u tome što je Hrvatska sada ispred nas i što ide brže, vidimo dobar primjer", rekao je predsjednik SiCG.
Sanader je istaknuo da je na današnjem sastanku utvrđeno da "nema alternative daljnjoj normalizaciji odnosa" između dvije zemlje. Odnosi Hrvatske i SiCG bitno će odrediti stanje u regiji, kazao je Marović.
ZAGREB
Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić uputio je u ponedjeljak čestitku Horstu Koehleru, izabranom predsjedniku Savezne Republike Njemačke, priopćio je Ured predsjednika.
Čestitajući mu na izboru za predsjednika SR Njemačke, u svoje osobno ime te u ime građana Republike Hrvatske, predsjednik Mesić kazao je kako vjeruje da će Njemačka nastaviti putem napretka, te da će u europskim okvirima i dalje zagovarati orijentaciju europskoga proširenja, kaže se u priopćenju.
"Želio bih da Hrvatska i Njemačka u skoroj budućnosti nađu priliku za razmjenu mišljenja na najvišoj razini, kako o bilateralnim, regionalnim ili globalnim pitanjima, tako i o pitanjima od značenja za europsku budućnost Hrvatske", stoji u čestitci predsjednika Mesića.
ZAGREB
Hrvatska ministrica europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović sastala se u ponedjeljak u Zagrebu s Predragom Ivanovićem, ministrom za međunarodne ekonomske odnose Srbije i Crne Gore s kojim je razmatrala prijedloge za provedbu danas potpisanog Protokola o suradnji u procesu europskih integracija. U sklopu današnjeg posjeta predsjednika Srbije i Crne Gore Svetozara Marovića Hrvatskoj Kolinda Grabar - Kitarović, potpisala je Protokol o suradnji u procesu europskih integracija. Ona je ocijenila potpisani Protokol važnim korakom u uspostavi konkretne regionalne suradnje.
Ivanović je čestitao je na pozitivnom avisu o zahtjevu za članstvo u EU, istaknuvši kako su "uspjeh Republike Hrvatske i pozitivan avis Europske Komisije inspiracija svim državama u regiji.", priopćeno je iz Ministarstva europskih integracija RH.
ZAGREB
Predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora Neven Jurica u Dublinu je u ponedjeljak sudjelovao na dvodnevnoj konferenciji predsjednika vanjskopolitičkih odbora parlamenata zemalja članica EU, Europskog parlamenta i parlamenata zemalja kandidata za članstvo u EU, posvećenoj razvoju.
Jurica je u svom govoru izrazio zadovoljstvo što je Hrvatska prvi puta pozvana na konferenciju predsjednika vanjskopolitičkih odbora parlamenata zemalja članica Europske unije i naglasio da je to vidljiv rezultat uspješnog približavanja Hrvatske prema punom članstvu u EU.
SUBOTICA
Premijer Srbije Vojislav Koštunica primio je u ponedjeljak u Beogradu predstavnike vijeća nacionalnih manjina i obećao im da će biti uključeni u rad na reformi Ustava. "Premijer je obećao da će vlada učiniti sve da predstavnike nacionalnih manjina u Srbiji uključi u reformu Ustava Republike, kao i u kreiranje propisa koji se odnose na obrazovanje, informiranje, uporabu jezika i kulture nacionalnih manjina", izjavio je za HINU po završetku sastanka predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) Josip Ivanović.
Reagirajući na primjedbe o učestalim incidentima uperenim poglavito protiv hrvatske i mađarske manjine u Vojvodini Vojislav Koštunica je rekao kako će poduzeti korake da se te tenzije smanje.
Predsjednik HNV-a izjavio je nakon susreta s premijerom Srbije da je za funkcioniranje zastupničkih tijela nacionalnih manjina iz proračuna izdvojeno oko 600.000 tisuća eura, od čega će hrvatskom Vijeću pripasti oko 43 tisuće.
BRUXELLES
Ministri vanjskih poslova Europske unije nastavili su u ponedjeljak poslije podne u Bruxellesu razgovore o budućem europskom ustavu na kojima će razmijeniti mišljenja o najosjetljivijem pitanju - načinu glasovanja u Vijeću ministara.
Manje od četiri tjedna prije summita u Bruxellesu, na kojem bi se trebao usvojiti konačni tekst ustava, ministri su razgovarali o modalitetima glasovanja kvalificiranom većinom. To je pitanje bilo glavni uzrok za neuspjeh pregovora o ustavu šefova država ili vlada EU-a na summitu u prosincu.
BRUXELLES
Irsko predsjedništvo EU-a "zadovoljno" je razvojem pregovora 25 članica EU o novom europskom ustavu, kazao je u ponedjeljak u Bruxellesu irski ministar vanjskih poslova Brian Cowen.
"Stvari napreduju kao što smo planirali i nadamo se da ćemo do europskog summita 17. i 18. lipnja biti u stanju predložiti potpuni tekst ustava", kazao je Cowen nakon još jednog sastanka ministara vanjskih poslova članica EU.
Osvrćući se na moguće spominjanje kršćanstva u preambuli europskog ustava što su tražile Italija, Poljska, Litva, Malta, Portugal, Češka i Slovačke, Cowen je bio dosta oprezan.
"Moramo vidjeti je li moguće poboljšati sadašnji prijedlog preambule ustava na prihvatljiv način", kazao je Cowen. Sadašnji prijedlog preambule spominje "religijsku baštinu" Europe, ali ne spominje izrijekom kršćanstvo.
BERLIN
Njemački kancelar Gerhard Schroeder izjavio je u ponedjeljak u Berlinu da vjeruje u usvajanje europskog ustava na summitu EU u lipnju u Bruxellesu, ističući, međutim, kako preostaje rješavanje "teških pitanja" glede dvostruke većine.
"Očekujem da irsko predsjedništvo EU-a predstavi projekt koji bi svi mogli odobriti", izjavio je kancelar na susretu s novinarima.
EU se nada da će postići dogovor o tom povijesnom tekstu na summitu 17. i 18. lipnja u Bruxellesu, nakon neuspjela dogovora u prosincu zbog protivljenja Španjolske i Poljske sustavu dvostruke većine koji je predviđen projektom ustava.
WASHINGTON/NEW YORK
Sjedinjene Države i Velika Britanija predstavile su u ponedjeljak Vijeću sigurnosti nacrt nove rezolucije o Iraku koja predviđa 30. lipnja prijenos suverenosti na iračku privremenu vladu i odobrava nazočnost snaga pod američkim vodstvom u Iraku.
Rezolucija predviđa u Iraku ostanak multinacionalnih snaga predvođenih SAD-om i nakon 30. lipnja čiji bi mandat bio razmotren nakon 12 mjeseci ili ranije ukoliko to zatraži privremena iračka vlada. Nakon sjednice Vijeća sigurnosti diplomati su izrazili optimizam glede nove rezolucije pokazujući da su prethodni razgovori doveli do široke suglasnosti oko njezinog teksta.
UN-ov izaslanik Lakhdar Brahimi trebao bi objaviti imena predsjednika, dva potpredsjednika, premijera i ministara privremene iračke vlade možda već krajem sljedećeg tjedna. Privremena vlada bi bila na vlasti do izbora u Iraku koji se očekuju u siječnju 2005.
Nacrt rezolucije također predviđa da nova privremena vlada kontrolira prihode od iračke nafte.
JERUZALEM
Izraelski državni tužitelj će do sredine lipnja, zbog nedostatka čvrstih dokaza, odbaciti sve točke optužnice za korupciju protiv premijera Ariela Sharona, i tako otkloniti prijetnju da Sharon, barem privremeno, bude opozvan, izvijestile su u ponedjeljak izraelske TV postaje.
Protiv Sharona i njegova sina Gilada pokrenuta je istraga u sklopu nakon što je izraelski poslovni čovjek David Appel optužen da ih je podmitio kako bi dobio projekt izgradnje turističkog naselja. Primanje mita nije, međutim, dokazano pa će optužnica pasti, javljaju izraelski elektronski mediji.
Premijer Sharon se suočava s još jednom mogućom optužnicom. Radi se o pozajmici od 1,5 milijuna dolara od južnoafričkog biznismena kako bi se pokrili nelegalni doprinosi izbornoj utrci iz 1999. godine
JERUZALEM
Izraelska je vojska u ponedjeljak navečer objavila kraj operacije u Rafahu u južnom dijelu pojasa Gaze, započetu prije sedam dana. "Operacija 'Duga' je okončana večeras", kazao je glasnogovornik izraelske vojske.
Tijekom te operacije ubijena su 43 Palestinca, a uništene su brojne kuće. Cilj operacije bio je pronalaženje i uništavanje tunela koji se koriste za krijumčarenje oružja između Egipta i pojasa Gaze.
JALTA
Četiri zemlje bivšega Sovjetskog Saveza, Rusija, Ukrajina, Kazahstan i Bjelorusija, pokušale su u ponedjeljak na summitu u Jalti unaprijediti plan zajedničkog tržišta usprkos velikim razlikama.
Nakon što su razmijenili dokumente o ratifikaciji sporazuma o osnivanju zajedničkog gospodarskog prostora, koji je potpisan u rujnu prošle godine u Jalti, čelnici tih zemalja pokušali su na današnjem sastanku odrediti prioritete za provedbu sporazuma.
Prvi konkretni rezultati, kako je procijenio ruski predsjednik Vladimir Putin, bit će vidljivi tek potkraj 2005. godine dokad će se provesti većina potrebnih reformi.Ukrajinski predsjednik Leonid Kučma taj je optimistični vremenski okvir ocijenio vrlo realnim.
Trgovinski odnosi između četiri republike često nailaze na teškoće, a posebno Rusija i Ukrajina žele zaštititi domaće tržište od konkurencije iz inozemstva.