U zajedničkoj izjavi za javnost hrvatski predsjednik Stjepan Mesić izrazio je zadovoljstvo prijateljskim ozračjem razgovora o temama vezanim za regiju, poput izgradnje Jadransko-Jonske ceste, međusobne gospodarske suradnje te rješavanja regionalnih kriza. Po njegovim riječima, otvorena pitanja između tih država lakše će se rješavati sada kad je Slovenija ušla u EU pa će biti u stanju, kako je rekao, objektivnije predstaviti ostale zemlje i njihove interese za ulaskom u EU.
"Slovenija je naš lobist ne samo za priključenje Hrvatske već i ostalih zemalja regije Europskoj Uniji", kazao je Mesić.
Odgovarajući na pitanja novinara o budućoj primjeni ribolovno-ekološke zone u Jadranu, Mesić je naglasio kako je takvu odluku donio Hrvatski sabor, no, kako je rekao, njezina je primjena odgođena. "Svi koji su involvirani u taj problem trebaju razgovarati i, u konačnosti, dogovoriti se kako bi se prebrodilo postojeće stanje", zaključio je hrvatski predsjednik.
Slovenski predsjednik Janez Drnovšek, odgovarajući na isto pitanje, kazao je kako Slovenija želi sporazumno rješavati to pitanje s drugim državama u Jadranskom moru dodajući kako se nada uspješnom dogovoru o zajedničkom korištenju te zone.
Konstatirajući kako je Slovenija postala članica EU i NATO-a, on je izrazio želju da zbog toga Slovenija bude mostom između država bivše Jugoslavije te između njih i EU i NATO-a. Drnovšek je objasnio kako Sloveniju s ostalim državama bivše Jugoslavije u velikoj mjeri povezuju ekonomske, kulturne i druge veze, a poglavito međuljudske, što je, misli, dobar temelj za dobre međusobne odnose i zajedničko djelovanje u sklopu euroatlantskih integracija.
Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović kazao je kako i ta zemlja želi preko Slovenije promovirati svoj ulazak u EU. Pritom je napomenuo kako Crna Gora nema otvorenih pitanja ni s jednom državom bivše Jugoslavije. On je izvijestio sudionike današnjih razgovora kako Crna Gora poput EU izražava nezadovoljstvo funkcioniranjem Unije Srbije i Crne Gore, poglavito zbog njezina neučinkovitog funkcioniranja i izostanka suradnje s Haaškim tribunalom, pri čemu, kako je rekao, Crna Gora ne snosi krivnju.
Predsjedatelj Predsjedništva BiH Sulejman Tihić ustvrdio je kako su se predsjednici danas na Brijunima složili u pogledu bezuvjetne suradnje s Haaškim sudom kako bi se utvrdila istina o proteklom razdoblju, ističući pri tom značaj individualiziranja krivnje za počinitelje ratnih zločina, kako se ne bi osuđivalo kolektivitete i narode što je po njemu bitno za buduću suradnju tih zemalja.
Komentirajući reagiranje slovenske vlasti na rušenje bespravno sagrađenih objekata u Istri, u vlasništvu slovenskih državljana, hrvatski predsjednik Stjepan Mesić ustvrdio je kako Hrvatska očito, kao pravna država, nije funkcionirala ako su stotine i tisuće objekata bespravno sagrađeni. Stoga se Mesić zauzeo da se objekti koji se mogu legalizirati, u konačnici legaliziraju sukladno Zakonu o građenju te urbanističkim planovima.