MARIAZELL
Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodio je u subotu ujutro procesiju u austrijskom marijanskom svetištu Mariazellu gdje se odvija proslava srednjoeuropskog katoličkog dana. Procesija je započela ispred tamošnje bazilike i krenula do 2,5 kilometara udaljenog St. Sebastiana gdje će u 11 sati započeti svečano euharistijsko slavlje. Taj središnji događaj ovoga hodočašća predvodit će papin izaslanik, državni tajnik Svete stolice kardinal Angelo Sodano. U jutrošnjoj procesiji, u kojoj su unatoč lošem i hladnom vremenu sudjelovali kardinali, biskupi, svećenici i brojni hodočasnici, nošen je Gospin kip ukrašen posebnom odorom u kojoj se nalazi osam grbova srednjoeuropskih država sudionica hodočašća - Austrije, Mađarske, Poljske, Češke, Slovenije, Slovačke, BiH i Hrvatske. Taj romanički kip visok 47 centimetara u marijansko svetište u Mariazell donio je 1157. godine benediktinski monah Magnus. Gospin lik postavljen je uz glavni oltar gje će u 11 sati početi svečano euharistijsko slavlje. Očekuje se da će u hodočašću sudjelovati 100.000 ljudi, među kojima 10.000 Hrvata, predvođenih premijerom Ivom Sanaderom i ministrom kulture Božom Biškupićem.
BAGDAD
U eksploziji automobila bombe, koja se dogodila u subotu u Bagdadu, ubijeno je šest Iračana, a ranjeno 10 osoba, izvijestila je televizijska postaja al-Arabiya. Bomba je eksplodirala ispred kuće bivšeg zaposlenika iračkog Ministarstva unutarnjih poslova. Prema Reutersu koji navodi izjave očevidaca, u eksploziji, vjerojatnog, automobila bombe u blizini bivšeg stožera iračke obavještajne službe u istočnom dijelu Bagdada, ozlijeđeno je nekoliko osoba i uništeno najmanje tri vozila. Gusti crni dim mogao se vidjeti kako kulja u zrak, a nekoliko automobila je gorjelo, nakon detonacije bombe nešto malo ranije prije osam sati ujutro po lokalnom vremenu, u doba kada su stanovnici počeli izlaziti iz kuća u tom području. Jedan teško ranjen čovjek sav obliven krvlju odvezen je u zadnjem dijelu kamioneta, a iračka policija i vatrogasci, te pripadnici američke vojske su stigli na mjesto eksplozije.
PJONGJANG
Japanski premijer Junichiro Koizumi je posjetio u subotu Pjongjang kako bi s tamošnjim liderom Kin Jong-Ilom pokušao riješiti sporna pitanja sjevernokorejskog nuklearnog programa i Japanaca koje su sjevernokorejski agenti oteli tijekom Hladnog rata. Koizumi je razgovarao s sjevernokorejskim predsjednikom Kim Jong-ilom kraće nego što je bilo predviđeno, samo 90 minuta, ali nije poznato s kojim uspjehom. Tijekom popodneva summit bi se trebao nastaviti. Prije povratka u Tokio očekuje se i Koizumijeva konferencija za novinare. Ovo je njegov drugi posjet Sjevernoj Koreji od stupanja na vlast 2001. godine. Prioritet posjeta je zaključivanje pitanja otetih Japanaca, koje potpuno remeti bilateralne odnose i sprečava svaku normalizaciju odnosa. Tijekom prethodnog summita s Koizumijem u rujnu 2002., Kim Jong-Il je prvi puta priznao otmicu 13 Japanaca krajem sedamdesetih. Prema stručnjacima za korejska pitanja, postoje "veliki izgledi" da Kim-Jong-Il dopusti povratak u Tokio preostalih osam osoba koje su ostale u Sjevernoj Koreji, što bi značilo da će Japan deblokirati svoju pomoć beživotnom sjevernokorejskom gospodarstvu.
MOSKVA
Rusija i Europska unija zaključile su bilateralni sporazum o ulasku Moskve u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) i potpisale ga u petak na summitu EU-Rusija u posljednji trenutak, izvijestio je u subotu ruski tisak. "Europa više nema primjedbi da Rusije postane članicom Svjetske trgovinske organizacije. Taj događaj je iznenađenje i za glavne sudionike", piše poslovni dnevni list Kommersant. Dnevni list Izvestia zahvaljuje se predsjedniku Europske komisije Romanu Prodiju što je omogućio zabvršetak teških šestogodišnjih pregovora Moskve i Bruxellesa o ulasku Rusije u WTO. Za postizanje sporazuma "Rusija je morala napraviti velike ustupke Europskoj uniji u cijelom nizu točaka", piše Rosiskaia Gazeta, dnevni list blizak Kremlju, ali ne navodi pojedinosti.
MADRID
Španjolski Vrhovni sud u petak je zabranio jednoj baskijskoj nacionalističkoj stranci sudjelovanje u europskim parlamentarnim izborima koji bi se trebali održati idući mjesec, presudivši da je ta stranka nasljednik skupine stavljene izvan zakona kao političko krilo terorističke organizacije ETA. U presudi sud je kazao da su ETA i njena zabranjeni politički ogranak Batasuna organizirali političku, socijalnu i financijsku podršku stranci Herritarren Zerrenda, čije ime na baskijskom jeziku znači "narodna lista". Ta je stranka najavila žalbu na tu sudsku odluku. Španjolska socijalistička vlada, koja je preuzela vlast prošli mjesec, kazala je da je ta stranka nasljednik Batasune, baskijske separatističke skupine zabranjene u 2003. zbog toga što je odbila osuditi nasilje ETA-e. To je bila prva španjolska stranka zabranjena od smrti diktatora Francisco Franca u 1975. godini.