RFE/Prag - Špidla ne očekuje da će Prag imati primjedbi u raspravi o kandidaturi Hrvatske za EU
Izjava češkog premijera Vladimira Špidle da je Češka spremna blokirati ulazak Hrvatske u EU zbunila je hrvatsku javnost usprkos tome što ju je češko veleposlanstvo u Zagrebu naknadno demantiralo, bilježi Radio slobodna Europa.
Na predavanju, održanom u utorak u Pragu, češki je premijer zatražio od Europske unije da formulira jedinstvenu politiku prema svim zemljama zapadnog Balkana prije no što sredinom lipnja započnu pristupni pregovori s Hrvatskom jer je Češka u protivnom spremna blokirati hrvatski ulazak u EU, javlja RFE.
Prijem Hrvatske je važan ali se Srbija i Crna Gora ne mogu ostaviti po strani, izjavio je navodno češki premijer Vladimir Špidla.
Češko veleposlanstvo u Hrvatskoj demantiralo je Špidlinu izjavu kako su je prenijeli mediji, napomenuvši da su riječi češkog premijera bile nejasne i pogrešno interpretirane. Špidla nije rekao da će Češka blokirati ulazak Hrvatske u EU, naglasilo je češko veleposlanstvo, ističući da Prag podupire hrvatske europske težnje i da će to činiti i ubuduće, navodi RFE.
U četvrtak je premijer Špidla izjavio za češku agenciju ČTK da ne očekuje da će Češka imati bilo kakvih primjedbi prilikom rasprave o kandidaturi Hrvatske za ulazak u EU. Ipak, on ne odustaje od inicijative da EU formulira precizniju, dugoročniju i cjelovitiju politiku prema regiji, o čemu je, kaže, nedavno razgovarao i s kolegama iz Višegradske četvorke, napominje postaja.
Predsjednica Odbora za jugoistočnu Europu u Europskom parlamentu Doris Pack komentira u razgovoru za RFE izjave češkog premijera, ističući da je "moguća dodjela statusa kandidata Hrvatskoj u sklopu politike EU-a jer je veže obećanje da će svaka zemlja, temeljem svojih zasluga, napredovati rema EU-u, a jasno je da je Hrvatska u boljoj poziciji nego Srbija i Crna Gora".
Blic/Beograd - Marović o posjetu Zagrebu
Posjet Hrvatskoj bit će još jedan korak u unaprjeđenju odnosa SCG-a i Hrvatske koji bitno utječu na europeizaciju i regije i jugoistočne Europe, ocijenio je predsjednik Srbije i Crne Gore Svetozar Marović u razgovoru za beogradski Blic.
"Prvi susret sa Stjepanom Mesićem u SCG-u potvrdio je da i jedni i drugi želimo da prošlost koja je bila puna tragičnih, konfliktnih i bolnih faza ne sme biti prepreka za budućnost. Time je simbolički završena jedna faza i počela druga - faza građenja budućnosti", rekao je Marović u razgovoru.
"Naša namjera je da potpišemo sporazum o suradnji u europskim integracijama, jer je naš zajednički put punopravno članstvo u EU-u. Jedni drugima možemo pomoći kroz liberalizaciju privrednog, viznog režima i drugih segmenata života, i da riješimo dio otvorenih pitanja, poput pitanja raseljenih osoba, statusa imovine, jednog dijela granica na Dunavu", odgovorio je Marović na pitanje o čemu će razgovarati tijekom posjeta Zagrebu.
Svetozar Marović u razgovoru za list, na pitanje o sastavu delegacije SCG-a koja će posjetiti Hrvatsku, navodi da će se u njoj naći ministar za međunarodne ekonomske odnose Predrag Bošković, ministar za ljudska i manjinska prava Rasim Ljajić i ministar za dijasporu Srbije Vojislav Vukčević. Vuk Drašković će u vrijeme posjeta biti u Portorožu na međunarodnom skupu Jadransko-jonske inicijative, gdje će se susresti sa hrvatskim ministrom vanjskih poslova Miomirom Žužulom, rekao je Marović listu.
Delo/Ljubljana - Kamo s otpadom iz nuklearne elektrane Krško?
Postoji čak devet scenarija ekološke sanacije terena na kojem je danas smještena nuklearna elektrana Krško i trajnog rješavanja problem nuklearnog otpada, a sve će ovisiti o sredstvima koje osiguraju suvlasnici - Hrvatska i Slovenija, upozorava ljubljansko "Delo".
Takozvani program dekomisije (razgradnje) nuklearke, što ga je izradilo slovensko ministarstvo za okoliš i prostor, poslan na recenziju jednom istaknutom međunarodnom stručnjaku, a njegovo će mišljenje vjerojatno biti dostavljeno krajem ovog mjeseca, neposredno pred novi sastanak međudržavnog slovensko-hrvatskog povjerenstva za provedbu ugovora o nuklearci, ističe list.
"Ako se to dogodi, onda bi u lipnju povjerenstvo s njime moglo biti upoznato, a u srpnju bi ga moglo i definitivno potvrditi", izjavio je za "Delo" Ivo Novak, podtajnik na ministarstvu za okoliš, prostor i energetiku.
Ne želeći govoriti o recenzentu kojemu je povjeren projekt razgradnje, Novak je rekao da se radi o istaknutom stručnjaku na području nuklearne energije, koji ima mnoštvo referenci a nije komercijalno povezan niti sa slovenskom niti s hrvatskom državnom agencijom zaduženom za pitanje nuklearnog otpada, prenosi ljubljanski list.
"Obratili smo se stvarno dobrom stručnjaku kojega su nedavno angažirali i Švicarci da im izradi projekt regionalnog deponija za nuklearni otpad", rekao je Ivo Novak.
Kako piše "Delo", ugovorom o nuklearci u Krškom predviđeno je utvrđivanje lokacije za nuklearni otpad najkasnije do 2008. godine, a do 2013. trebala bi se početi i koristiti. Slovenija će sa svoje strane odmah obavijestiti Hrvatsku čim bude poznata lokacija na slovenskom teritoriju. Ako pak Hrvatska do tada nađe jeftinije rješenje, sav će otpad ići na hrvatsku lokaciju, s time da će Slovenija pokriti svoju polovicu troškova, tumači ljubljanski list.
RFE/Prag - Kakve će rezove Hrvatskoj donijeti pregovori s MMF-om?
S obzirom na proračunski deficit i veliki vanjski dug Hrvatska vlada bit će prisiljena na određene rezove - s MMF-om ili bez njega, konstatira Radio slobodna Europa povodom početka pregovora hrvatske vlade s MMF-om o novom stand-by aranžmanu.
Pregovori s MMF-om predstavljaju trenutak otrežnjenja za svaku vladu, ističe postaja, podsjećajući da Međunarodni monetarni fond traži od Zagreba "naoko vrlo jednostavne stvari: da Hrvatska ne troši više nego što ima i da se prestane zaduživati u inozemstvu.
"Kod MMF-a se ne radi o altruizmu", upozorava čelnik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, tumačeći da Međunarodni monetarni fond ne zanimju ljudi ni interesi određene zemlje već samo pitanje vraćanja dugova, navodi RFE.
"Ako vlada odluči rezati plaće u državnim i javnim službama, to će sigurno donijeti prave nemire jer su plaće upravo u tim sektorima preniske", tvrdi istodobno čelnik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Ministar pomorstva, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta tvrdi da MMF-ovi zahtjevi za racionalizacijom neće usporiti cestogradnju a zbog usporavanja ulaganja nitko vjerojatno neće izaći na ulice, prognozira RFE.
Budu li pregovori s MMF-om uspješni, novi stand-by aranžman stupit će na snagu sredinom godine. Šest mjeseci kasnije, 1. siječnja 2005., PDV bi trebao biti smanjen s 22 na 20 posto zbog čega se očekuje manjak poreznih prihoda od oko tri milijarde kuna, ističe postaja.
Špekulira se da MMF sugerira povećanje trošarina na duhan i alkohol ali hrvatski ministar financija Ivan Šuker odgovara da za sada o tome nema govora. "Ključna je riječ - za sada", dodaje RFE.
VOA/Washington - Velike mogućnosti američkog ulaganja u Hrvatsku
Američko-hrvatska trgovačka razmjena doseže vrijednost od oko 200 milijuna dolara godišnje, a američka ulaganja u Hrvatsku iznose približno 800 milijuna, no ta bi vrijednost mogla i trebala biti veća, prenosi Glas Amerike ocjene s okruglog stola o američkim ulaganjima u Hrvatsku, održanog na sveučilištu Georgetown u Washingtonu.
Predsjednik Američke trgovačke komore u Hrvatskoj Wade Channell prisjetio se da se prije četiri godine više pričalo o suradnji s privatnim sektorom, nego što se na tome ozbiljno radilo, "no to se sada mijenja, posebno u usporedbi s ostalim zemljama tog područja", prenosi VOA njegovu ocjenu.
"Hrvatska ima fantastičnu priliku da ide naprijed brže od svih drugih zemalja s prostora bivše Jugoslavije kad je u pitanju suradnja vlasti i privatnog sektora. Za mene je to ključno pitanje jer je jedan od rizika investiranja promjena pravila igre nakon što ste uložili, a to u ovom području predstavlja pravu opasnost", naglašava Channell.
Sada vidimo da hrvatska vlada ima sve više razumijevanja za takvu suradnju ali i da postaje aktivni inicijator, dodaje on.
"Prije donošenja zakona o tome mnogi su konzultirani, pa smo i mi u komori dali svoje mišljenje. Moja je ocjena vrlo pozitivna", kaže Channell i dodaje da su veliki potencijali za ulaganje u turizmu, ali i da je prisutno određeno nerazumijevanje, prenosi postaja.
Naime, U Hrvatskoj se turizam razvijao kao "statični" odmor, a strani turisti traže uzbudljivi provod kojeg nema dovoljno, upozorava Channell. "Ljudi dođu i ostanu nekoliko dana, nakon čega prigovore da nisu mogli potrošiti novac koji su ponijeli. Treba se više okrenuti pružanju usluga", naglašava on.
Hrvatska sama po sebi nije atraktivno tržište - riječ je o samo četiri milijuna i 400 tisuća stanovnika uglavnom sa srednjim i nižim primanjima. No, ako se Hrvatsku gleda kao središte regije, onda govorimo o 400 milijuna ljudi, prenosi VOA Channelove riječi.
Hrvatski državni tajnik na čelu Središnjeg ureda za razvojnu strategiju Ante Babić primjećuje za VOA-u da razina hrvatsko-američke gospodarske suradnje nije zadovoljavajuća: "Radi se o svega nekih 200 milijuna dolara ali se nadamo da će porasti". Babić istodobno napominje da je situacija u pogledu ulaganja bolja i da su američki ulagački na čevrtom ili petom mjestu.
Glavnom preprekom za američka ulaganja u hrvatsko gospopdarstvo Babić smatra činjenicu da "Hrvatska još nije dovoljno poznata". "Mislim da to nije ničija greška nego je to jednostavno daleko tržište i za nas je prioritet što imamo veliki udio u trgovini s EU-om, pa su tako i naši napori u vanjskoj trgovini usredotočeni na EU", tumači Babić u razgovoru za VOA-u.
RosBusinessConsulting/Moskva - Predsjednik Transnefta vjeruje da bi naftovod Družbe-Adria mogao početi raditi ove godine
Naftna tvrtka Transneft namjerava povećati kapacitet baltičkog sustava naftovoda na 50 milijuna tona do kraja 2004. godine, a što se tiče drugih projekata tvrtke predsjednik Transnefta Semyon Vainshtok je na konferenciji za tisak izrazio uvjerenje da bi naftovod Družba-Adria mogao biti pokrenut do kraja ove godine, prenosi ruski poslovni portal RosBusinessConsulting.
Naftovod Družba-Adria ima kapacitet 5 milijuna tona nafte, a u projektu Družba-Adria sudjeluju Bjelorusija, Rusija, Ukrajina, Mađarska, Slovačka i Hrvatska, navodi se u vijesti. Među šest država učesnica u projektu samo još Hrvatska nije ratificirala sporazum, no Transneft vjeruje da sporazum biti ratificiran do kraja ove godine, stoji u vijesti.
VOA/Washington - Irex održao u Splitu radionicu o suzbijanju trgovine ljudima
Američka neprofitna udruga IREX organizirala je u suradnji s Hrvatskim novinarskim društvom i OESS-om u Splitu susret s novinarima, predstavnicima policije i odvjetništva na temu trgovine ljudima, bilježi Glas Amerike.
"Riječ je o još jednoj u nizu radionica koju je IREX organizirao po cijeloj Hrvatskoj", rekao je u razgovoru za postaju Krešimir Dominić iz IREX-a.
"Nastojimo kroz radionice koje radimo približiti profesionalce iz raznih profesija - u ovom slučaju to su novinari i ljudi iz policije i iz državnog odvjetništva - i prikazati im neke informacije i činjenice o konkretnoj problematici trgovine ljudima", tumači Dominić.
Saša Leković, slobodni novinar i međunarodni instruktor istraživačkog novinarstva, upozorava da trgovina ljudima nije samo ono što bi se moglo zaključiti iz hrvatskih medija, istupa političara ili ljudi koji su u kontaktu s tom temom.
Riječ je o - uz trgovinu drogom i oružjem - najisplativijem vidu organiziranog kriminala, naglašava Leković, dodajući da se godišnje po procjenama UN-a i posebnog odjela američkog State Departmenta na trgovini ljudima zaradi osam milijardi dolara.
Taj problem postoji i u hrvatskom društvu a u trgovini ljudima u hrvatskoj regiji najčešće su oštećene žene a raste i broj maloljetnica podvrgnutih seksualnoj eksploataciji, upozorava postaja.
Predavač na visokoj policijskoj školi u Zagrebu Zvonimir Dujmović kaže za postaju da je u Saboru u postupku prijedlog izmjene kaznenog zakona o trgovini ljudima.
"Kada bi se taj zakon usvojio, osoba koja upotrebom sile ili prijetnjom upotrebom sile, prijevarom, otmicom, zloporabom položaja ili drugim načinom drži drugu osobu u ropskom položaju i prisiljava je na rad, seksualno je iskorištava ili odvodi na prostituciju, mogla bi biti kažnjena zatvorskom kaznom u trajanju od jedne do deset godina", tumači Dujmović za VOA-u.
Danas/Beograd - Ljajić o slučaju Emira Šišića
Ako Kasacijski sud potvrdi ili smanji presudu majoru Emiru Šišiću, naš cilj je da stvorimo pravnu osnovu da on nastavi izdržavanje kazne u SCG-u i zbog toga smo spremni s Italijom potpisati bilateralni sporazum, izjavio je po povratku iz Rima za beogradski Danas ministar za ljudska i manjinska prava SCG-a Rasim Ljajić.
Ljajić je o "slučaju Šišić" razgovarao sa talijanskim ministrom pravde Robertom Castellijem i posjetio majora Šišića u rimskom zatvoru. Major Šišić je uhićen 2002. godine u Mađarskoj na osnovu potjernice koju je, zbog obaranja helikoptera Europske zajednice na početku rata u Hrvatskoj, raspisala Hrvatska, napominje list i podsjeća da je u helikopteru poginulo pet ljudi, četiri državljanina Italije i jedan Francuz. Hrvatski sud je majora Šišića u odsustvu osudio na 20 godina zatvora, a mađarske vlasti su, u lipnju 2002. godine, odlučile Šišića izručiti Italiji. Talijanski sud je Šišića u svibnju prošle godine osudio na doživotni zatvor, no Prizivni sud je u veljači smanjio kaznu na 15 godina zatvora. Šišićevi odvjetnici žalili su se Kasacijskom i Europskom sudu u Strasbourgu na presudu o 15-godišnjoj zatvorskoj kazni i očekuju da će njihov klijent biti oslobođen, piše list.
"Procedura odlučivanja može trajati nekoliko mjeseci i do odluke presuda nije pravomoćna. Ako presuda bude oslobađajuća, Šišić će naravno biti oslobođen izdržavanja kazne. Ukoliko bude potvrđena kazna, onda ćemo tražiti da izdržavanje nastavi u zatvoru u našoj zemlji", rekao je Ljajić.
SCG je u dosadašnjim kontaktima sa Italijom zastupao stav da je Europska konvencija o transferu osuđenih lica dovoljan temelj da se Šišiću dozvoli izdržavanje kazne u SCG-u. "Italija, međutim, ustrajava da potpišemo bilateralni sporazum, što ćemo i učiniti. Nacrt sporazuma mi je uručio ministar Castelli. U pitanju je tipski dokument koji je Italija već potpisala s nekoliko zemalja", kaže Ljajić i objašnjava da se o tom dokumentu trebaju izjasniti ministarstva pravde. Službeni će se Beograd truditi da maksimalno ubrzati tu proceduru, kaže Ljajić prenosi beogradski list.