Analiza financijskog poslovanja pokazala je da su u odnosu na isto razdoblje 2003. godine troškovi za lijekove porasli 15,6 posto, za medicinski materijal 13,7 posto, a za kapitalna ulaganja 49,9 posto.
Troškovi osnovnog osiguranja povećani su 12,4 posto ili 791 milijun kuna, a dopunskog osiguranja 97 posto ili 97,3 milijuna kuna.
Istodobno su sve bolnice prešle iznose svojih proračuna za prosječno 39 posto, odnosno u rasponu od osam do 53 posto.
Hebrang je stoga najavio "oštre razgovore" s ravnateljima svih bolnica, a zatim, ne zaustavi li se rast troškova u iduća tri mjeseca, smjene onih koji poslovanje ne svedu u zadane okvire.
"Na razini cijelog zdravstvenog proračuna smjeli smo, prema smjernicama EU, potrošiti 4,5 posto više novca, a potrošili smo višestruko više", rekao je Hebrang na konferenciji za novinare nakon sjednice Upravnog vijeća.
Ako bi tim tempom nastavili do kraja godine, troškovi bi u odnosu na prošlu godinu narasli na 3,1 milijardu kuna, a oni iznad ugovorenih 90 dana za 2,4 milijarde kuna, kazao je Hebrang.
Zbog velikih troškova za lijekove u HZZO-u je osnovan krizni stožer sa zadaćom da izradi mjere za racionalizaciju potrošnje lijekova i predloži promjene u načina određivanja cijena lijekova.
Hebrang će zatražiti istragu zbog visokih troškova za kapitalna ulaganja u zdravstvenim ustanovama, jer smatra da je taj novac trošen nezakonito, tj. iz sredstava namijenjenih zdravstvenoj zaštiti.
U prva tri mjeseca porasli su i troškovi za plaće za 5,9 posto jer je zaposleno novih 1.102 djelatnika, što je paradoks budući da se tijekom prošle godine u sustavu zbrinjavao višak zaposlenih.
Hebrang je najavio stroge kontrole poslovanja bolnica koje će svoje izvještaje morati dovršiti do 10. u mjesecu. Ravnatelji će na strogu kontrolu poslovanja biti obvezani i ugovorima koje će uskoro sklapati s HZZO-om.
U prva tri mjeseca troškovi su najviše rasli u kliničkim bolnicama, pa je tako KBC Zagreb u prihodima iskazao 40 milijuna kuna kredita, a kapitalna ulaganja, bez projekta dogradnje Rebra, povećana su 357 posto.
Ministar i čelnici HZZO-a najavili su da će do kraja godine predložiti novi model dopunskog osiguranja budući da postojeći, za mjesečnu policu od 50 i 80 kuna, oslobađa osiguranika od plaćanja svih participacija, a njihovi su iznosi višestruko veći od iznosa polica.
U dopunskom osiguranju u zapadnim zemljama osiguranik participira sa 30 do 50 posto u cijeni lijeka, a hrvatski osiguranik svega pet posto, napomenuo je Hebrang.