Irish Times/Dublin - Sanader: Veća Unija bit će i snažnija Unija
Proces širenja Europske unije ne smije se sada zaustaviti već mora biti brzo nastavljen, piše za The Irish Times predsjednik hrvatske vlade Ivo Sanader.
Irsko predsjedanje Europskom unijom pokazuje se jednim od najznačajnih u posljednje vrijeme, ocjenjuje u članku Ivo Sanader. "Unatoč činjenici da na Međuvladinoj konferenciji u Bruxellesu prošlog prosinca nije postignut kompromis, diskretni i vješti diplomatski napori irskog predsjedništva vratili su na stol prijedlog ustava EU-a.(...) Irsko predsjedništvo imat će i ključnu ulogu u određivanju strukture i zamaha za sljedeći val proširenja. Hrvatska vjeruje da širenje izravno pridonosi snaženju EU-a. Granice europskih vrijednosti se šire. Svaka nova država povećava sposobnost EU-u da ispuni svoju globalnu ulogu", piše Ivo Sanader.
"Hrvatska je zemlja koja je prešla dug put u ispunjavanju Kopenhaških kriterija i političkih uvjeta utvrđenih procesom stabilizacije i pridruživanje. Naš je sljedeći cilj da od Europskog vijeća dobijemo odluku o statusu kandidata kao i datum za početak pregovora o pridruživanju. Početak pregovora s EU-om neće samo ubrzati reforme i modernizaciju koji se već provode u Hrvatskoj, već će i ojačati euro-entuzijazam u cijeloj regiji.(...)
Pristupanje EU-u nije samo dobro za Hrvatsku i njene građane; ono će potaknuti regiju u cjelini. To je razlog zašto je slučaj Hrvatske toliko važan. Nije ni potrebno reći da smo mnogo naučili iz irskog iskustva članstva u EU-u i kako mala nacija ne mora jedino imati koristi od članstva već može dati i značajan doprinos razvoju Unije. Irska se također mučila da ostvari članstvo i na kraju je uspjela. Mi nećemo pokazati manje odlučnosti no što je pokazala Irska.
Hrvatska će iz sve snage raditi kako bi bila sprema za članstvo 2007. godine. Naravno, bit će i izazova. No kao narod mi smo spremni prevladati te izazove. EU nije čekao da nove zemlje članice završe svoje reforme prije no što je otvorio svoja vrata. 1. svibnja je pokazao da je ključni čimbenik politička volja, vizija i odlučno vodstvo. Ako je proces ispravan i predanost snažna rezultati će sigurno uslijediti.
Daljnje širenje i uspješno funkcioniranje institucija EU-a nisu nekompatibilni procesi. Naprotiv, oni su neodvojivi dijelovi ujedinjene Europe. U potpunosti se slažem s predsjednikom Komisije Romanom Prodijem koji vjeruje da je 'proširenje majstorsko djelo Unije'. Ja sam uvjeren i da je Hrvatska dio tog majstorskog djela", piše za Irish Times predsjednik vlade Ivo Sanader.
BBC/London - Novi europski sustav praćenja mogao bi usporiti ulazak Bugarske i Rumunjske u EU
Europa unija radi na mehanizmu praćenja priprema za pridruživanje Uniji koji bi mogao odgoditi ulazak Bugarske i Rumunjske godinu dana ili više, kazali su BBC-u izvori iz EU-a, izvješćuje bruxelleska dopisnica postaje BBC.
Radi sustava pojačanog praćenja Rumunjska i Bugarska mogle bi se EU-u pridružiti kasnije od za to predviđene 2007. godine ukoliko ne uspiju ispuniti sva obećanje koja su dale tijekom pregovora o priključivanju EU-u, napominje dopisnica BBC-a i dodaje kako bi novi sustav praćenja mogao poslužiti i kao presedan za Hrvatsku i Tursku koje se nadaju započeti pregovore o priključivanju iduće godine.
Ovo je prvi put da Europska unija planira uspostaviti tako snažan mehanizam praćenja, primjećuje dopisnica i navodi da je prošle godine jedna dužnosnik EU-a, djelomično u šali rekao kako Europska komisija razrađuje nove "metode mučenja" kako bi osigurala da Bugarska, Rumunjska i svi sljedeći kandidati ispune svoje obveze.
Europska komisija još uvijek radi na pojedinostima koje vjerojatno neće biti objavljene prije rujan, javlja dopisnica postaje i dodaje kako su diplomati postaji BBC rekli da će se pojačanim praćenjem kandidate primoravati na ispunjavanje obveza. "To će biti uvjetno pridruživanje, pružajući nam mogućnost da odgodimo priključivanje godinu ili više, ukoliko obveze preuzete tijekom pregovora o članstvu nisu odgovarajuće provedene", rekao je jedna izvor iz EU-a, prenosi postaja.
Dužnosnici EU-a objašnjavaju uvođenje strožeg mehanizama praćenja činjenicom da i Bugarska i Rumunjska kasne u pripremama za priključenje, a diplomati kažu da će taj sustav omogućiti Irskoj da zaključi pregovore s Bugarskom do kraja svog predsjedanja dok će istovremeno umanjiti strahove drugih vlada EU-a glede bugarske spremnosti za članstvo, kaže se u prilogu postaje.
Kathimerini/Atena - Hrvatska želi pomoći balkanskim susjedima na putu u EU
Hrvatska želi pomoći Srbiji i drugim susjedima na Balkanu da njezinim stopama uđu u članstvo Europske unije, prenosi u srijedu stajališta premijera Ive Sanadera grčki dnevnik "Kathimerini" povodom posjeta potpredsjednika srpske vlade Miroljuba Labusa Zagrebu.
"Unatoč strahovanjima Zapada da bi (izborna) pobjeda konzervativaca u objema državama mogla ugroziti stabilnost Balkana, hrvatski premijer Ivo Sanader i njegov gost potpredsjednik Vlade Srbije Miroljub Labus izrazili su spremnost na suradnju", bilježi grčki list.
"Hrvatska će u lipnju postati kandidat za članstvo u EU i možda dobiti datum početka pregovora, što je važno i za sve naše susjede (...) Želimo ohrabriti nastojanja Srbije na putu ka EU", prenosi "Kathimerini" Sanaderove riječi.
BBC/London - Labusovim posjetom Zagrebu izglađena neugodna diplomatska situacija
Nastup hrvatskog premijera Ive Sanadera u razgovorima s podpredsjednikom srpske vlade Miroljubom Labusom u skladu je s aktualnom hrvatskom politikom koja želi funkcionirati kao motor približavanja ostalih zemalja na području bivše Jugoslavije Europskoj uniji, primjećuje BBC.
U tom je kontekstu posebno važan odnos s Beogradom, naglašava postaja, dodajući da je Labusovim posjetom Zagrebu izglađena i neugodna diplomatska situacija koja je nastala kada su hrvatski mediji, podsjećajući na svojedobnu ulogu sadašnjeg ministra vanjskih poslova SCG-a Vuka Draškovića u ratnim zbivanjima, prosvjedovali zbog njegove najavljene posjete Zagrebu, što je prijetilo zahlađenjem hrvatsko-srpskih odnosa.
Delo/Ljubljana - Srbija nema snage suočiti se s korijenima svoje tragedije
Današnja srbijanska politika nema dovoljno snage za prihvaćanje pravih uzroka "suvremene srpske nesreće" i to je zapravo "prava težina srpske tragedije kojoj se ne vidi kraja", ističe ljubljansko "Delo" u komentaru hrvatsko-srpskih odnosa od devedesetih do danas.
U nastupu na HTV-u bivši ministar vanjskih poslova SCG-a i sadašnji oporbeni zastupnik Goran Svilanović nije odgovorio ni potvrdno ni niječno na pitanje je li Srbija 1991. g. izvela agresiju na Hrvatsku, pri čemu, doduše, ne treba zaboraviti da ni režim prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana "ni u najolovnijim vremenima" nije Srbiju označio kao agresora, ističe ljubljanski list.
Zapravo je i tužba za agresiju i genocid, koju je Hrvatska podigla protiv tadašnje SRJ pred Međunarodnim sudom u Den Hagu, bila "sastavni dio brojnih pogrešaka i zabuna za vrijeme krvavog raspada zajedničke federacije" u vrijeme "kad događaji i akteri nisu bili pravilno imenovani", drži "Delo".
Nekadašnji i sadašnji srpski lideri priznavali su pak simpatije prema pobunjenim Srbima u BiH i Hrvatskoj i čak im i vojno pomagali - u to je vrijeme među srpskom oporbom Radovan Karadžić bio popularniji od samog Slobodana Miloševića, podsjeća ljubljanski list.
Te su situacije sada svjesni i oni koji su sada na vlasti u Srbiji pa su napadnutoj sestri ubijenog premijera Zorana Đinđića odmah ponudili najveću moguću zaštitu. No, to ne omogućuje bijeg od temeljnog problema suvremenog srpskog društva - a to je priznanje i prihvaćanje pravih uzroka suvremene srpske nesreće i toga što bi bilo potrebno napraviti za kraj srpske tragedije, zaključuje "Delo".
Delo/Ljubljana - Hoće li slovensko-hrvatske odnose ubuduće krojiti Italija?
Slovenska diplomacija našla se u zanimljivoj dilemi - treba li na lipanjskom sastanku Ministarskog vijeća EU-a poduprijeti što skoriji početak pregovora o punopravnom članstvu Hrvatske u Uniji ili uvjetovati tu potporu rješavanjem bilateralnih pitanja, posebno onog vezanog za hrvatsko proglašenje ekološko-ribolovne zone u Jadranu, konstatira "Delo".
Bilo bi najbolje da Ljubljana uvjeri Zagreb kako je za Sloveniju pitanje hrvatske zone u Jadranu od strateške važnosti jer je ta zona svrstava u red drugorazrednih pomorskih država. Nepovoljno bi bilo kada bi slovensku dilemu rješavala Italija koja na Jadranu ima mnogo šire interese, smatra ljubljanski list.
Europski će kontekst, u kojem Slovenija ima prednost pred Hrvatskom, ionako diktirati buduće odnose dviju država, a bilo bi zazorno kada bi nova članica EU-a od samog početka primjenjivala politiku "mrkve i batine" koja priliči velikima, tumači "Delo".
Istodobno Italija pojačava pritisak na Zagreb i za razliku od bojažljivih slovenskih diplomata najavljuje da će svoju potporu hrvatskom uključenju u EU uvjetovati bilateralnim pitanjima, ističe list, upozoravajući na mogućnost da strateške dileme Slovenije u odnosima s Hrvatskom u budućnosti ovise isključivo o Italiji.
VOA/Washington - Hrvatska će morati "kupiti" status kandidata odgodom provedbe odluke o ribolovnoj zoni na Jadranu
Davanje kandidatskog statusa Hrvatskoj i izjašnjavanje 25 članica Europske unije o datumu početka pregovora s Hrvatskom Zagreb će morati zaraditi i daljnjim odgađanjem provedbe saborske odluke o zaštićenoj ribolovnoj i ekološkoj zoni na Jadranu, javlja Lada Stipić-Niseteo za postaju Glas Amerike.
Europsko povjerenstvo je po proglašenju zone službeno obavijestilo Zagreb da je spremno na pregovore o režimu ribarenja na Jadranu, jer povjerenstvo naime pregovara u ime svih članica Unije, a Zagreb je odgovorio da je spreman za pregovore na samome početku travnja no očitovanja povjerenstva o datumu još nema, podsjeća Stipić-Niseteo. Na upit što je s ovim pregovorima savršeno tehničke, stručne naravi, ljudi iz povjerenstva kažu da "ne znaju o čemu će pregovarati", bilježi dopisnica postaje.
"Pozadina ovog navodnog neznanja jest žestoki pritisak nekih članica, preciznije Italije, preko koje se za neke svoje interese nevezane s ekološkom zaštitom i održivim ribarenjem na Jadranu 'šlepa' i Slovenija. Italija nije ratificirala sporazum EU-a i Hrvatske, pravdajući kašnjenje tehničkim razlozima, kakvi, naravno, nisu smetali ratifikaciji ovog dokumenta od strane Europskog parlamenta i 13 država članica", stoji u prilogu.
Italija nikada nije javno zatražila odgodu provedbe saborske odluke o zoni ali je to učinila svim drugim ne tako javnim kanalima i, prema tome, odgodi li se saborska odluka čija bi provedba trebala doći početkom listopada time se otvara put da Hrvatska dobije rok pregovora već dva tjedna kasnije na summitu čelnika Unije krajem mjeseca, napominje i dodaje kako zona nije jedini problem za Zagreb ukoliko je suditi po izjavi slovenskog ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupela koji je u Bruxellesu objavio da će Slovenija prema Hrvatskoj imati "još neke zahtjeve".
ANSA/Rim - Urso o talijanskim ulaganjima na Balkanu
Talijanski doministar za proizvodne djelatnosti Adolfo Urso je na skupu udruge industrijalaca Vicenze govorio o talijanskim ulaganjima u četiri slobodne industrijsko-poslovne zone u Hrvatskoj, od kojih su dvije u Istri, prenosi agencija ANSA.
Govoreći o mogućnostima za trgovinu koje nudi Balkan Urso je naglasio kako će inicijativa ulaganja u slobodne industrijsko-poslovne zone "omogućiti Talijanima da se susretnu s rasprostranjenom talijanskom zajednicom i vrlo snažnim povijesnim i kulturalnim sjećanjima", navodi agencija. Balkan nudi prigode u neposrednom talijanskom susjedstvu, ocijenio je Urso istaknuvši potrebu internacionalizacije talijanskih tvrtki. Stvaraju se makroregije i gospodarstva poput onog Balkana gdje je za ulazak na tržište nužno proizvoditi na licu mjesta, preskačući tako carinske barijere i približavajući se sirovinama, napomenuo je Urso na skupu u Vicenzi, prenosi agencija.
VOA/Washington - SCG ima važnu ulogu u gospodarskom napretku zapadnog Balkana
"Iako je uvijek moguće slati robu na udaljena tržišta, najbolje je tržište susjeda", komentira u razgovoru za Glas Amerike predstavnik Svjetske banke u Srbiji i Crnoj Gori Rory O'Sullivan ulogu Srbije i Crne Gore u ekonomskom napretku zapadnog Balkana.
Primjerice, za Hrvatsku je najpogodnije trgovati sa Srbijom kao što je za Srbiju najpogodnije da trguje s BiH ili Bugarskom iako će u Srbiji uvijek biti onih koji kažu da neće nikad poslovati s Hrvatskom i obrnuto, tumači O'Sullivan, ukazujući na sve učestalije nagovještaje takve suradnje.
"Nedavno je jedna hrvatska tvrtka sudjelovala u javnom natječaju za privatizaciju jednog poduzeća u Srbiji. Hrvatska je tvrtka ponudila najbolje uvjete i pobijedila na natječaju. Za mene je to bilo pravo čudo - prvo, da se hrvatska tvrtka odlučila sudjelovati u tom poslu a potom da je vlada Srbije odobrila prodaju poduzeća", ističe predstavnik Svjetske banke u razgovoru za VOA-u.
"Bio je to znak oživljavanja nekadašnjih veza i suradnje između poslovnih ljudi bivše Jugoslavije. Nadam se da će aranžman biti uspješan", dodaje O'Sullivan, upozoravajući da će se bržim napretkom Srbije u pitanju reformi "i ostale zemlje regije moći uspješnije i brže integrirati u šire europsko gospodarstvo", prenosi VOA njegove riječi.
Dnevnik/Ljubljana - Razmjena poljoprivrednih proizvoda između Hrvatske i SCG-a mogla bi se povećati
Da bi gospodarska suradnja Hrvatske i Srbije bila bolja nego sada, prvo se moraju uskladiti veterinarski i fitosanitarni propisi i oba ministarstva poljoprivrede trenutno intenzivno rade na tome", izjavio je u razgovoru za novosadski "Dnevnik" hrvatski ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Petar Čobanković prilikom posjete 71. međunarodnom sajmu poljoprivrede u Novom Sadu.
"Robna razmjena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda između Hrvatske i SCG-a mala i svakako bi se mogla značajno povećati", ističe ministar Čobanković, napominjući da je dužnost ministara da stvore što bolje uvjete za nesmetanu gospodarsku suradnju.
"Svi smo svjesni nužnosti procesa europskih integracija i ulaska u Europsku uniju. Hrvatska je na tom putu malo ispred Srbije, ali, kako je rekao i naš premijer Ivo Sanader, spremni smo prenijeti naša iskustva u svim oblicima", naglašava hrvatski ministar poljoprivrede, dodajući da treba iskoristiti činjenicu da EU "po pravilu financira međuregionalne projekte".
Moramo uspostaviti suradnju prije svega hrvatskih županija s Vojvodinom i drugim regijama u Srbiji a svi zajedno s kantonima u BiH, predlaže ministar Čobanković, tumačeći da je "to jedan od načina da dođe do izravnih kontakata ljudi i da se razbiju predrasude ako ih još ima".
"Do sada srpske kompanije nisu izravno ulagale u hrvatsko gospodarstvo i poljoprivredu ali u posljednje vrijeme ima najava da bi se to moglo desiti", primjećuje Čobanković, navodeći kao primjer kompaniju "Braća Karić" koja je po njegovim riječima zainteresirana za pojavu na hrvatskom tržištu.
Hrvatska je uvoznik hrane i na tom području bilježi deficit koji želi smanjiti ali s druge strane želi i surađivati s vojvođanskim tvrtkama, napominje u razgovoru za "Dnevnik" ministar Čobanković, dodajući da je, ipak, teško očekivati spektakularne rezultate već ove sezone.
Dnevnik/Novi Sad - Gospodarska suradnja Vojvodine i Hrvatske može biti znatno proširena
Iako povećana, suradnja vojvođanskog i hrvatskog gospodarstva još je uvijek ispod mogućnosti, bilježi novosadski "Dnevnik" ocjene iznesene na poslovnim susretima poduzetnika iz Vojvodine i Županijske komore Bjelovar, organiziranima u Privrednoj komori Vojvodine.
Gospodarska suradnja Vojvodine i Hrvatske nije u prošloj i u prvim mjesecima tekuće godine dosegnula polovinu razmjene u okviru bivše SFRJ, istaknula je tajnica Odbora za ekonomske odnose s inozemstvom u Pokrajinskoj komori Vojvodine mr. Milena Kostić.
Predviđa se da će ove godine vanjskotrgovinska razmjena između Vojvodine i Hrvatske premašiti 100 milijuna dolara a poseban poticaj trebao bi predstavljati sporazum o slobodnoj trgovini, koji stupa na snagu 1. srpnja ove godine, ističe novosadski list.
Predsjednik Županijske komore Bjelovar Ivan Krolo upoznao je prisutne s gospodarskim potencijalom Bjelovarsko-bilogorske županije, prenosi "Dnevnik", podsjećajući na prepoznatljiv proizvod te regije sir "Zdenka".
IHT/Pariz - Deutsche Telekom nastavlja investirati u istočnoj Europi
Deutsche Telekom (DT) planira ove godine zaraditi oko šest milijardi eura i dio tog novca uložiti u kupovinu telefonskih tvrtki u istočnoj Europi, prenosi u srijedu International Herald Tribune najavu direktora DT-a Kaia Uwea Rickea.
Glavni razlog širenja DT-a prema istoku Starog kontinenta su zarade koje na domaćem ili zapadnom tržištu više ne može ostvariti, ističe list, podsjećajući da je DT vlasnik telefonskih kompanija u Hrvatskoj, Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rusiji, Slovačkoj, Sloveniji i trima baltičkim državama.
Nedavno je DT ponudio 1,1 milijardu eura za 51 posto dionica tvrtke Polska Telefonia Cyfrova, čiji su suvlasnici Vivendi i Elektrim, ali posao nije zaključen.
No, njemačka vlada, značajni dioničar DT-a, upozorava na oprez: "Protivimo se kupovini pretjerano skupih novih poduzeća i novim avanturama", izjavio je za IHT Ralf Oberbannscheidt, voditelj DWS fonda u okviru Deutsche Bank, vlasnika 1,4 posto dionica DT-a.
RFE/Prag - Ostavština Toše Dabca gubi u bitci za prostor s Benettonom
Umjetnička ostavština fotografske legende Toše Dabca trenutno gubi u bitci za prostor u zagrebačkoj Ilici, primjećuje Radio slobodna Europa.
Riječ je o izuzetno vrijednoj zbirci, ne samo za grad Zagreb, već za hrvatsku fotografiju uopće, ističe u razgovoru za postaju ravnateljica Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu Snježana Pintarić, dodajući da su Dapčevi radovi "zapravo potpuno iste kvalitete kao i radovi koji nastaju u europskim i svjetskim metropolama tridesetih godina".
Ona podupire zamisao Dapčeva nećaka Petra Dapca, profesora fotografije, da bi ostavštinu poznatog fotografa bilo najbolje sačuvati u njegovom ateljeu, objašnjavajući da su se u tom prostoru okupljale umjetničke ličnosti i ličnosti iz svijeta kulture grada Zagreba.
"Zbog toga nije zaštićena samo njegova zbirka, već je zaštićen i prostor kao 'Atelje Dabac'", podsjeća ravnateljica Muzeja suvremene umjetnosti a savjetnica za kulturu hrvatskog predsjednika Stipe Mesića Maja Razović upozorava da je "upravo tu sitnicu u prodaji netko namjerno zaboravio", prenosi postaja njezine riječi.
Profesor Petar Dabac razočaran je i umoran od dvadesetogodišnje brige i borbe za umjetničku ostavštinu svoga rođaka, napominjući da kao krajnje rješenje vidi preseljenje zbirke u vlastiti dom. "Samo što će u tom slučaju to biti konzervirano i nedostupno", dodaje profesor Dabac u razgovoru za RFE.
Nezavisne novine/Banja Luka - Troje hrvatskih državljana krijumčarili naftu u BiH
Troje hrvatskih državljana uskoro će biti optuženo zbog krijumčarenja nafte u Bosnu i Hercegovinu i utaju poreza u iznosu od oko 800 tisuća eura, objavile su u srijedu banjalučke "Nezavisne novine" pozivajući se na izvore iz Tužiteljstva BiH.
Ukupno devet osoba, među kojima su uz hrvatske i državljani BiH te Srbije i Crne Gore, osumnjičeno je da su tijekom 2003. godine iz Hrvatske i Mađarske uvezle u BiH naftu u vrijednosti od 8,8 milijuna konvertibilnih maraka (oko 4,4 milijuna eura) a pritom nisu platitili nikakav porez, potvrdila je državna tužiteljica BiH Biljana Simeunović.
Prvoosumnjičeni u ovom slučaju je Zijad Poljo iz Brčkog, koji ima hrvatsko državljanstvo. Poljo je bivši profesionalni kick-boksač i vlasnik je tvrtke "Poljo oil" sa sjedištem u Brčkom.
On je zakonito uvezenu naftu za sada nepoznatim osobama prodavao za gotov novac, a fiktivno je prikazivao razduženje nafte i naftnih derivata po veleprodajnim cijenama za šest nepostojećih poduzeća.
Polji je u ovom poslu pomagala Zemina Šabanović, također hrvatska državljanka, koja je obrađivala potrebne potvrde i vršila uplate.
Njih dvoje donedavno su bili u pritvoru u Sarajevu, a pušteni su nakon što je za njih uplaćeno jamstvo.
Treći hrvatski državljanin umiješan u krijumčarenje je Adam Dejan, vlasnik tvrtke "ADDE Tuzla" i on je nedostupan bosanskohercgovačkom pravosuđu, jer se nalazi u Hrvatskoj.
Tužiteljica Simeunović kazala je kako su hrvatske vlasti izvijestile Tužiteljstvo BiH da Dejana ne žele izručiti, no da će to učiniti s dvojicom državljana BiH Alenom Hebibovićem i Dragoljubom Kalenderom, također osumnjičenim u ovom slučaju. Njih dvojica trenutačno su u ekstradicijskom pritvoru u Hrvatskoj.
U pritvoru u BiH trenutačno su dvije osobe osumnjičene za krijumčarenje nafte kao i državljanin SCG Bogdan Vasić.