U tom istraživanju tvrdi se da bi njihovo prerano priključivanje eurozoni "moglo rezultirati gubitkom konkurentnosti u trgovini sa svijetom, što bi moglo dovesti do teških posljedica".
Od novih članica EU, tri baltičke države i Slovenija već su objavile kako se žele priključiti eurozoni što je prije moguće. Mađarska je najavila da odgađa pristupanje eurozoni do 2010., prema ranije planiranom ulasku u 2008. Ostale države još nisu odredile datum svog ulaska.
Ekonomist RZB-a Walter Demel, koautor istraživanja, istaknuo je da su "rizici zbog ranog usvajanja eura u tančine poznati zbog golemih ekonomskih i socijalnih troškova ponovnog ujedinjenja Njemačke".
Istočna Njemačka bila je "uvelike precijenjena" kada je tečaj njezine marke bio izjednačen s njemačkom 1990, što je dovelo do kolapsa istočnonjemačkog gospodarstva, čija su produktivnost rada i cijene dobara poput kuća, usluga i zdravstvene njege bile tek neznatni dio onih u zapadnoj Njemačkoj.
"Zamislite da češka kruna bude precijenjena sa sadašnjih 32 na 16 kruna za euro. Imali bismo istu situaciju kao u istočnoj Njemačkoj", izjavio je Demel.
Ipak, ekonomisti ističu da Estonija, čija je valuta odavno vezana za euro, vjerojatno neće iskusiti veće poteškoće pri priključivanju eurozoni, jer je u proteklih 10 godina njezina valuta stabilna.
Slovenski tolar vezan je uz dolar, a gospodarstvo te zemlje po razvitku najbliže je EU prosjeku među novim članicama. No, mjereno po kupovnoj moći, tolar je nekih 20 posto podcijenjen u odnosu na euro. Poljski zlot, primjerice, sada je podcijenjen više od 50 posto.