SAD OBILJEŽAVA 50. OBLJETNICU DESEGREGACIJE OBRAZOVANJA

WASHINGTON,17. svibnja(Hina) - Sjedinjene Države u ponedjeljak obilježavaju 50. obljetnicu rasne desegregacije američkih škola, povijesnog događaja koji je označio početak stvarne rasne integracije bijelaca i crnaca u Americi.#L# Američki Vrhovni sud je 17. svibnja 1954. u slučaju Brown protiv Obrazovnog odbora presudio da je odvajanje učenika prema rasi neustavno i tako okončao do tada prisutnu segregaciju u američkim javnim školama. Ta povijesna odluka pokrenula je potom postupno ukidanje rasne segregacije i u drugim područjima američkog društva. Povijesni slučaj koji je označio prekretnicu u američkim rasnim odnosima pokrenuo je Oliver Brown iz Topeke u Kansasu u ime svoje kćerke Linde Brown, tada 8-godišnje crnkinje, prosvjedujući što ona mora ići u crnačku školu mada joj je škola za bijelce bila bliža. Još četiri druge tužbe protiv segregacije našle su se tada pred Vrhovnim sudom. Vrhovni sud je proglasio odvojene škole za bijelce i crnce neustavnim i naredio da se integriraju. Ukidanje dotadašnje rasne politike "odvojeni ali jednaki" donio je izvanredne koristi američkoj crnačkoj populaciji. U 1952. samo 2 posto crnaca završavalo je koledže, a 2002. 17 posto. Postotak crnaca sa srednjom školom porastao je u istom razdoblju s 15 posto na 79 posto. Američki predsjednik Georeg W. Bush obilježit će obljetnicu desegregacije američkog školstva na otvaranju povijesnog centra u bivšoj crnačkoj školi u Topeki govorom u kojem namjerava promicati svoj zakon "nijedno dijete ne smije zaostati", kojim želi postići da svako dijete u Americi do 2014. dobro ovlada čitanjem i matematikom. Demokratski kandidat za američkog predsjednika senator John Kerry je također posjetio Topeku i napao Busha da svojim odbijanjem da podrži posebnu potporu manjinama u školama ugrožava učinke desegregacije, te da nedovoljno ulaže u školstvo. Unatoč ključnim pozitivnim pomacima podaci pokazuju da je do stvarne integracije bijelaca i crnaca u američkom školstvu još daleko. Na američkom jugu oko trećine crnaca pohađa škole koje su 90 posto crnačke. Na liberalnijem sjeveroistoku stanje je još gore jer više od polovice crnačke djece uči u takvim školama. Bijelci često izbjegavaju slati svoju djecu u javne škole sa značajnim brojem djece manjina, crnaca i Hispanoamerikanaca, i radije biraju privatne škole. Rezultati desegregacije američkog školstva danas se još vide uvijek kao nedostatni. Crnci u školama daleko zaostaju za bijelcima na standardiziranim testovima. Testovi su pokazali da je 2003. samo 13 posto crnačke djece u osnovnim školama čitalo tečno, za razliku od 41 posto bijele djece. Osim i dalje nazočnih rasnih predrasuda kao razlog i dalje de facto široko rasprostranjenih segregiranih škola i slabog uspjeha u školovanju navodi se uglavnom siromaštvo američkih crnih stanovnika. (Hina) xsl ydv