ICTY: NA RASPRAVI O KORDIĆEVOJ ŽALBI NA PRESUDU NAJVIŠE SPOMINJAN BLAŠKIĆ

DEN HAAG, 17. svibnja 2004. (Hina) - Prvog dana rasprave o žalbi na presudu bivšem političkom čelniku Hrvata u srednjoj Bosni Dariju Kordiću i bivšem zapovjedniku viteške brigade HVO-a Mariju Čerkezu, na kojem su argumente iznosili Kordićevi branitelji, u sudnici Haškog suda (ICTY) u ponedjeljak je najviše spominjano ime generala Tihomira Blaškića, zapovjednika HVO-a u srednjoj Bosni u razdoblju 1992.-94. kada su počinjeni ratni zločini za koje se terete Kordić i Čerkez.#L# Zbog kampanje progona Bošnjaka u Lašvanskoj dolini, koja je kulminirala ubojstvom 116 civila, uključujući žene i djecu, u Ahmićima 16. travnja 1993., ICTY je Kordića osudio na 25, Čerkeza na 15, a Blaškića ranije na 45 godina zatvora. Kordićevi branitelji u tolikoj su mjeri spominjali Blaškića u amnestirajućem kontekstu po svog klijenta da im je tužitelj Norman Farrell u odgovoru na njihove argumente, s dozom ironije predložio da ga pozovu za svjedoka. Američki odvjetnik Stephen Sayers suđenje je ocjenio nepravičnim za Kordića, najviše zbog toga što su tužitelji zatajili neke oslobađajuće dokaze, kao što je Blaškićevo svjedočenje sa zatvorene sjednice prema kojem "Kordić nije imao ulogu u zapovjednom lancu HVO-a niti mu je bio nadređen". Sayers je također istaknuo da je zapovjed za napad na Ahmiće, ubijanje vojno sposobnih muškaraca, izgon civila i paljenje kuća, potpisao Blaškić, iako je presudom utvrđeno da je "takva zapovjed bila nemoguća bez političkog odobrenja" Kordića koji je opisan kao "gospodar života i smrti u Lašvanskoj dolini". Tužitelj Farrell kazao je kako optužba te dokaze nije obznanila jer je mjerodavno pravo za zatvorene sjednice tada bilo drugačije, dodajući i da je Blaškić u žalbenom postupku promijenio stajalište o Kordićevoj ulozi. "Blaškić je tvrdnje da Kordić nije imao ništa s vojnim operacijama promijenio u žalbenom postupku, pa bi ga trebalo pozvati za svjedoka da to razjasni", preporučio je Farrell braniteljima. Upozorio ih je kako nisu tražili da se te oslobađajuće materijale uvrsti u spis, pa žalbeno vijeće o njihovoj vrijednosti neće moći prosuđivati. Za ostale zatajene dokaze kazao je kako je tužiteljstvo procijenilo ili da nisu oslobađajuće naravi ili da nisu pouzdani, pa smatra da za obranu nije bilo materijalne štete. Branitelj Turner Smith analizirao je činjenična utvrđenja presude ukazujući na niz propusta, od toga da se Kordića proglasilo krivim za neke zločine za koje nije ni optužen do toga da nije utvrđeno je li se, izuzev napada na Ahmiće, radilo o legitimnim vojnim operacijama HVO-a protiv Armije BiH u uvjetima nadmoći bošnjačkih snaga. "Središnje je pitanje materijalnih dokaza jesu li to bile legitimne vojne operacije i napadi na Armiju BiH, a središnje pravno pitanje, ako su to bile legitimne operacije, onda nema ratnih zločina ni progona", rekao je Smith. Naglasio je da su od lipnja 1993. Bošnjaci kontrolirali sve općine u srednjoj Bosni izuzev par džepova hrvatskog otpora, te da su Hrvati nakon teške zime 1993/94. došli na rub potpunog poraza i da ih je spasio Washingtonski sporazum. "Nelogično je da Hrvati kao manjina vrše progon većinskog bošnjačkog stanovništva", rekao je Smith i dodao kako je jedan od većih nedostataka presude što Kordiću nije utvrđena namjera za počinjenje kaznenog djela (mens rea). Kordiću, po njemu, nije dokazano ni sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu, niti važnija uloga u vrhu vlasti HR Herceg Bosne, čiji je bio potpredsjednik. Smith je citirao i transkripte iz ureda predsjednika RH Franje Tuđmana, dokazujući da se Herceg Bosna nije namjeravala otcijepiti od BiH. "Tuđman im je 27. prosinca 1991. rekao da pregovaraju s Bošnjacima, a ne da se pokušaju otcijepiti silom". Treći Kordićev odvjetnik Mitko Naumovski ustvrdio je kako njihov branjenik nije imao "nikakve administrativne ni vojne ovlasti već je bio političar koji je prerastao u narodnog tribuna Lašvanske doline". Administrativne ovlasti u Lašvanskoj dolini, po njemu je imao Ante Valenta, zamjenik premijera HZ HB, a vojne Blaškić. Baveći se dijelom presude kojim je utvrđena odgovornost Kordića za napade na bošnjačka sela u općini Kiseljak, Naumovski je kazao kako je zbog blokade bilo nemoguće da Kordić dođe do Kiseljaka i da se zna kako je tamo vojni zapovjednik bio Ivica Rajić, također haški optuženik koji u pritvoru čeka suđenje. Rasprava o žalbi nastavlja se u utorak kada će argumente iznositi Čerkezovi branitelji Božidar Kovačić i Goran Mikuličić. (Hina) xdh ydv